Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja
Šibensko-kninske županije "Tvrđava-Knin"
 
Arhiva vijesti

2004 godina


Deprecated: Function eregi() is deprecated in /var/www/vijesti/show_archives.php on line 18
 Jezerinac: Crkva ima pravo sugerirati vjernicima za koga glasovati, nitko nas neće ušutkati - po cijenu mučeništva! - 03.prosinac 2009
  Crkva se neće nikada ušutkati! Štoviše, govoriti će svugdje, u zgodno i nezgodno vrijeme, a za to je spremna podnijeti i mučeništvo bude li trebalo! - poručio je vjernicima i javnosti na misi u Karlovcu vojni ordinarij, mons. Juraj Jezerinac.

Biskup je u Crkvi Sv. Franje Ksaverskog otvoreno poručio kako Katolička crkva želi pomoći vjernicima pri odabiru za koga će glasovati na predstojećim predsjedničkim izborima, dajući im smjernice na temelju evanđeoskih načela, ali i pozvavši ih da izađu na izbore "jer kasnije neće imati pravo kritizirati".

Kroz cijelu propovijed osjećao se kritički ton usmjeren prema aktulanom hrvatskom predsjedniku.

- Budući predsjednik treba posvetiti brigu vrijednostima naše nacije i zalagati se da iste vrijednosti prenese na druge. On ne smije biti predsjednik samo nekih građana, ne smije dovesti u pitanje teritorijalnu cjelovitost, ili, ne daj Bože, davati ustupke na račun državne suverenosti.

On bi trebao biti čovjek koji će štititi kršćanska načela naravnog zakona obrane i zaštite ljudskog života od začeća pa sve do smrti, dostojanstvo braka obitelji, koji će se zalagati za slobodni izbor vjerskog odgoja, za cjelovitu istinu Domovinskog rata, isticati važnost neradne nedjelje te ne misliti prvenstveno na sebe nego na opće dobro svih ljudi - savjetovao je vjernike Juraj Jezerinac.

Ukratko, pojasnio je vojni ordinarij, predsjednik treba biti čovjek koji voli svoj narod, koji cijeni žrtvu hrvatskih branitelja koji su krenuli zajedno s prvim predsjednikom i vrhovnim zapovjednikom dr. Franjom Tuđmanom u obranu domovine.

Za napade na Crkvu mons. Jezderinac optužio je ostatke komunističke diktature ali i sve jačeg sekularizma, označivši ih tek kao prolazne nevolje.
   Vijesti

 Austrijska nagrada hrvatskom povjesničaru - 03.prosinac 2009
  BEČ , 2. prosinca 2009. (Hina) - Hrvatskom povjesničaru, akademiku Tomislavu Raukaru, uručena je u srijedu navečer u Beču nagrada "Anton Gindely" 2009., koju dodjeljuje Institut za Podunavlje i srednju Europu (IDM) uz potporu austrijskoga saveznog ministarstva znanosti i istraživanja.

Predajući mu to visoko priznanje na prigodnoj svečanosti u kulturnom domu Albert Schweitzer Haus, voditelj sekcije V za kulturu u austrijskom ministarstvu vanjskih poslova Emil Brucks naglasio je da je sveučilišni profesor Tomislav Raukar jedan od najvećih stručnjaka za hrvatsku srednjoeuropsku povijest i da mu je veliko zadovoljstvo predati mu tu nagradu.

Zahvališvi na nagradi, prof. Raukar je rekao da mu je velika čast primiti to ugledno priznanje pa, "iako je dodijeljena njemu kao pojedincu, shvaća ju kao nagradu cjelokupnoj hrvatskoj povijesnoj znanosti".

Nagrada "Anton Gindely" dodjeljuje se jednom na godinu uglednicima za posebne zasluge u kulturi i povijesti srednje, istočne i jugoistočne Europe.

Odlukom austrijskoga predsjednika Heinza Fischera također u srijedu u bečkoj Gradskoj vijećnici 12 doktora medicine dobili su naslov "medicinski savjetnik". Jedan od dobitnika je i Hrvat Darko Jelinčić, koji je završio medicinski fakultet u Beču i gotovo 40 godina radio u najpoznatijoj bečkoj bolnici AKH, u ginekološkom odjelu.

Predajući ta priznanja, dopredsjednica bečke gradske skupštine Marianne Klicka naglasila je da su ta visoka medicinska zvanja dobili doktori medicine koji su se posebno istaknuli u liječenju bolesnika te izgradnji visokokvalitetnoga zdravstvenoga sustava u Beču.
   Vijesti

 S.Mikanovci: policija provjerava sve podatke o samoubojstvima - 03.prosinac 2009
  STARI MIKANOVCI,2. prosinca 2009.(Hina) - Pošto su u samo dva dana samoubojstva počinila dvojica mladića u Starim Mikanovcima kod Vinkovaca, policija provjerava sve informacije koje su se o samoubojstvima pojavile u javnosti u Starim Mikanovcima, potvrdio je večeras za Hinu glasnogovornik vukovarsko-srijemske Policijske uprave Krunoslav Žgela.

"Policija i inače provjerava i reagira na sve dojave. Nakon samoubojstava mogu se čuti razne teorije o mogućim uzrocima koji su mladiće nagnali da počine samoubojstvo. Olako ne prelazimo preko ni jednog od njih i pokušat ćemo ih sve ispitati", kazao je Žgela.

Sinoć je pored željezničke pruge u Starim Mikanovcima pronađeno beživotno tijelo 22-godišnjeg Mikanovčanina, koji je, kako je utvrđeno, počinio samoubojstvo vješanjem o električni stup.

Prošli je tjedan, također vješanjem, samoubojstvo počinio 17-godišnji Mikanovčanin, a sredinom rujna vješanjem se ubio 17-godišnji juniorski vratar vinkovačkoga nogometnog prvoligaša Cibalije, također Mikanovčanin.

   Vijesti

  Anketa: Više od 40 posto Francuza protivi se gradnji džamija i minareta - 03.prosinac 2009
  PARIZ, 2. prosinca 2009. (Hina/AFP) - Relativna većina Francuza protivi se gradnji džamija (41 posto) i minareta (46 posto) u njihovoj zemlji, po rezultatima ankete objavljene u dnevniku Le Figaro u izdanju od četvrtka.

Na pitanje "podupirete li, protivite li se ili vam je svejedno što se tiče gradnje džamija na zahtjev muslimanskih vjernika", 19 posto ispitanika dogovorilo je da "podupire" gradnju džamija, 41 posto se "protivi", 36 posto je "svejedno", a 4 posto nije se očitovalo.

U 2001. 31 posto ispitanika bilo je za gradnju džamija, 22 posto se protivilo, 46 posto je bilo neizainteresirano, a 1 posto se nije očitovalo.

Anketa instituta Ifop provedena je na reprezentativnom uzorku od 983 francuska ispitanika starija od 18 godina, po metodi kvota.

Anketa je provedena 1. i 2. prosinca, nakon švicarskog referenduma na kojemu se 57,5 posto građana, na poziv populističke desnice, očitovalo za zabranu gradnje novih minareta u Švicarskoj.

U Francuskoj su velike republikanske stranke osudile švicarski referendum, ističući da se njime stigmatizira jedna zajednica i ocijenivši da to pitanje nije aktualno u Francuskoj. No čuli su se i neki drukčiji glasovi, među kojima je bio i glasnogovornik stranke predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji je rekao kako "nije siguran" da u Francuskoj treba graditi minarete.
   Vijesti

 Zagreb: predstavljeno djelovanje petrinjskog Ogranka Matice hrvatske - 03.prosinac 2009
  ZAGREB, 2. prosinca 2009. (Hina) - Ogranak Matice hrvatske u Petrinji predstavio je večeras u Palači Matice hrvatske u Zagrebu odabir svojega bogatog djelovanja u 2009. i to iz nakladništva, s glazbenih svečanosti i obnove baštine, a uz prigodni glazbeni program.

Petrinjski Ogranak Matice hrvatske nije nepoznat u hrvatskoj metropoli i večerašnje je predstavljanje bilo šesto u nizu u proteklih deset godina.

Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić istaknuo je kako je već pri obnovi rada ogranka u Petrinji 1990. godine bilo jasno da je postavljen vrlo ambiciozan program te da je vrijeme potvrdilo opravdanost takova programa.

Nakladnička djelatnost predstavljena je trima objavljenim djelima - knjigom Ive Maroevića "Zrnca životnog mozaika" o kojoj je govorio akademik Tonko Maroević, djelom Matije Bučara "Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske" koju je posjetiteljima približio profesor Mate Maras te knjigom predsjednika Matičina petrinjskog ogranka Davora Salopeka "Korablje samobitnosti" koju je predstavio akademik Boris Magaš.

Akademik Maroevića naglasio je kako "Zrnca životnog mozaika" donose osoban pogled na svijet Ive Maroevića i svjedoče o dostojanstvu autorova života kao stručnjaka i čovjeka.

Načelan stav Ive Maroevića bio je borba za vrijednosti i etos čovjeka što mu je donijelo brojne prepreke budući da se, rekao je akademik Maroević, s načelima teško može ako iza njih ne stoji politika.

Knjiga "Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske" diči se, među ostalim, i s naslovom jedne od najljepših hrvatskih knjiga koji je zaslužila na ovogodišnjem sajmu knjiga u Frankfurtu, rekao je prof. Maras.

Podsjetivši kako je riječ o knjizi priznatoga prirodoslovca, Maras je istaknuo da se na njezinim stranicama može pronaći sve o pčelama - tim divnim Božjim stvorenjima.

Po sudu akademika Magaša knjiga "Korablje samobitnosti" Davora Salopeka kapitalno je djelo koje svjedoči da je različitost bogatstvo hrvatske samobitnosti i identiteta.

Isto tako potvrda je da arhitekturom narod potvrđuje svoju samobitnost, ali, istaknuo je Magaš, i ukazuje na to da se u Hrvatskoj još nije počelo rješavati pitanje ruralnoga.

Kratkim filmom "Lipanjski zvuci - Petrinja" predstavljeno je međunarodno natjecanje muških i ženskih pjevačkih zborova koje je ove godine drugi put održano.

O djelatnosti ogranka na obnovi baštine posjetiteljima je prikazan kratki film o rekonstrukciji "Banova kamena" - spomenika banu Josipu Jelačiću koji je bio podignut 1846., srušen 1947. godine, a svečano je otkriven 16. listopada ove godine u Župićima kraj Petrinje.
   Vijesti

 Dokumentarni film Koče Pavlovića o opsadi Dubrovnika prikazan u Beogradu - 03.prosinac 2009
  BEOGRAD, 2. prosinca 2009. (Hina) - Dokumentarni film crnogorskog autora Koče Pavlovića "Rat za mir", koji se bavi višemjesečnom vojnom opsadom Dubrovnika tijekom 1991. i 1992., prikazan je u srijedu navečer u Beogradu u povodu sjećanja na tadašnje događaje.

U filmu izrađenom 2003. korišteni su snimci granatiranja Dubrovnika i topničkih napada na okolna mjesta, kao i izjave tadašnjih hrvatskih i crnogorskih dužnosnika, među kojima i hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića te crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Također se prikazuju i snimci sudionika tadašnjih događanja, akcije rezervista tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i pripadnika teritorijalnih obrana Crne Gore i Trebinja, kao i izjave hrvatskih civila zarobljenih tijekom napada na Dubrovnik.

Na tribini "Dubrovnik - pamtimo", održanoj nakon projekcije filma u sali beogradske općine Stari Grad, u povodu 18. obljetnice od opsade grada, autor filma kazao je kako njegovo djelo nije imalo ambiciju dati nikakvu "konačnu istinu" o događanjima u Dubrovniku, već da je kvaliteta filma "vidljiva apsurdnost" samog čina napada na Dubrovnik.

Ukazujući na potrebu za preispitivanjem uloge srbijanskih i crnogorskih medija, tadašnjih crnogorskih vlasti i tisuća Crnogoraca mobiliziranih u pohodu na Dubrovnik, Pavlović je istaknuo kako taj film u Crnoj Gori do sada nije prikazan ni na jednoj javnoj televiziji, već samo na jednoj lokalnoj televiziji u Pljevljima.

Veleposlanik Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak ocijenio je tužnim i opasnim to što, ni godinama od njegova nastanka, film nije našao mjesto gdje bi bio prikazan.

Kuprešak je izrazio uvjerenost da će jednoga dana na projekciji tog filma u Beogradu ili Zagrebu nazočiti mnogo više mladih ljudi, ocijenivši kako je za mladež važno da znaju više o događajima poput onih u Dubrovniku.

Napad na Dubrovnik zastupnica Liberalno demokratske partije u srbijanskom parlamentu Vesna Pešić označila je ključnim za odnos međunarodne zajednice prema sukobima na prostorima tadašnje Jugoslavije. Dubrovnik i njegova vrijednost su, po njezinim riječima, mnogima bile poznate i svjetska javnost je bila jako angažirana na tome.

Opsada Dubrovnika trajala je od 1. listopada 1991. do 26. svibnja 1992., pri čemu je grad napalo oko 30 tisuća pripadnika JNA, crnogorske i teritorijalne obrane Trebinja, te raznih paravojnih postrojbi. U najžešćem napadu 6. prosinca na grad je palo oko dvije tisuće granata. U opsadi su poginule stotine vojnika i civila, a brojni branitelji i civili zarobljeni su i odvedeni u logore Bileća u BiH i Morinj u Crnoj Gori.
   Vijesti

 Čestitka predsjednice Vlade Španji i Vincetiću - 03.prosinac 2009
  ZAGREB, 3. prosinca 2009. (Hina) - Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor uputila je čestitku Mihovilu Španji na osvajanju srebrne medalje u utrci na 100 metara mješovito te Kristijanu Vincetiću na osvajanu brončane medalje u utrci na 400 metara slobodno na svjetskom prvenstvu u brazilskom gradu Rio de Janeiru.

"Sretna sam zbog svakog uspjeha hrvatskih sportaša, ali me naročito razveselilo Vaše ponovno osvajanje odličja. Time ste potvrdili svoje mjesto u samom vrhu hrvatskog sporta i sigurna sam da ćete nam još mnogo puta pružiti priliku da se radujemo i ponosimo Vašim rezultatima. Uz čestitke želim Vam i puno zdravlja i sreće u daljnjoj karijeri", stoji u čestici predsjednice Vlade
   Vijesti

 Potpisan sporazum o udruživanju umirovljeničkih stranaka - 03.prosinac 2009
  ZAGREB, 3. prosinca 2009. (Hina) - Koalicijski sporazum o udruživanju šest umirovljeničkih stranaka u Blok "Umirovljenici zajedno" potpisan je danas radi zajedničkog nastupa na idućim parlamentarnim izborima i zaštite interesa svih umirovljenika.

Sporazum su potpisali predstavnici svih hrvatskih umirovljeničkih stranaka, osim jedine parlamentarne među njima, Hrvatske stranke umirovljenika (HSU). U tzv. trećem bloku po brojnosti su Stranka umirovljenika, Demokratska stranka umirovljenika, Akcija socijaldemokrata Hrvatske, Splitska stranka umirovljenika, Akcija hrvatskih umirovljenika i Zagrebački umirovljenici, a podupiru ih Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Lazar Grujić, koordinator toga bloka, rekao je kako im je cilj omogućiti da umirovljenici dočekaju pravednu raspodjelu bogatstva i da odlaskom u mirovinu ne postaju socijalni slučajevi. Blok je, s 450 tisuća članova, treći po brojnosti na hrvatskoj političkoj sceni, istaknuo je, dodavši da mu je "potencijalno političko tržište" više od milijun umirovljenika u Hrvatskoj.

Izrazio je žaljenje što im nije pristupio HSU, ocijenivši da toj stranci nije mjesto s HNS-om, SDP-om ili HDZ-om, te da su im "vrata otvorena kad odluče sjediti na jednom stolcu, a ne na dvama".

Josip Vincek, predsjednik Matice umirovljenika, koja je u rujnu ove godine potaknula suradnju umirovljeničkih stranaka, rekao je da je inicijativa pokrenuta zbog nezadovoljstva većine umirovljenika što su njihove stranke na izborima razjedinjene pa jedne drugima otimaju glasove i onemogućuju prelazak izbornoga praga.

Vincek je rekao da ne zna zašto HSU nije potpisao sporazum, s obzirom na to da su, napomenuo je, na prošlim izborima ocijenili kako je loš rezultat posljedica velikog broja umirovljeničkih stranaka.

Zlatko Klarić iz ASH pozvao je predsjednika Stjepana Mesića da se, pošto mu istekne mandat, pridruži, kako je rekao, jedinom političkom bloku koji nije kompromitiran.

   Vijesti

 Australija: 825.000 božićnih darova završit će u otpadu - 03.prosinac 2009
  SYDNEY, 3. prosinca 2009. (Hina/Reuters) - Dobro se dobrim ne vraća baš uvijek, ako je suditi po istraživanju provedenom u Australiji koje pokazuje da će više od 825.000 božićnih darova završiti u smeću samo zato što ih njihovi primatelji ne cijene, ne vole ili naprosto preziru.

"Australci neće prihvatiti oko 6,4 milijuna darova te će ih se pokušati riješiti tako što će ih darovati nekome, zatražiti za njih povrat novca, ili jednostavno baciti u smeće", a to je "mnogo bačenog truda i novca", navodi Jo Sabin s webstranice Blurb Australija, koja je provela anketu.

Anketa je pokazala da više od 55 posto žena osjeća krivnju ako neželjene darove "šalje dalje", a svaka peta žena vraća ga izravno u prodavaonicu.
   Vijesti

 U Vladi obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom - 03.prosinac 2009
  ZAGREB,3. prosinca 2009. (Hina) - Premijerka Jadranka Kosor primila je danas u povodu 3. prosinca, Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, predstavnike udruga osoba s invaliditetom i najavila da će se unatoč krizi nastaviti svi projekti vezani uz unaprjeđivanje kvalitete njihova života.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom po prvi se puta obilježio u Vladi, a Kosor je naglasila da je obveza svih mjerodavnih institucija, svih građana i političara, da unatoč preprekama nastoje učiniti sve kako bi se svake godine napravio "korak više" u poboljšavanju statusa osoba s invaliditetom i provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Ima još iznimno puno prostora, rekla je Kosor dodavši da je Hrvatska treća zemlja u svijetu koja je potpisala tu Konvenciju, četvrta koja ju je ratificirala, te da ima Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

"Time se uistinu možemo podičiti jer smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ima taj ured", rekla je Kosor.

Svi najvažniji projekti vezani uz borbu za dostojanstvo osoba s invaliditetom nastavljaju se unatoč krizi i teškim vremenima, od projekta osobnog asistenta na dalje, rekla je premijerka na primanju.

Osobe s invaliditetom nemaju granica i mogu sve, poručila je i naglasila da treba učiniti sve u svladavanju prepreka i predrasuda o tome što osobe s invaliditetom mogu i žele.

"Demokratičnost svakog društva mjeri se prije svega odnosom prema osjetljivim skupinama, a jedna od njih su i osobe s invaliditetom", rekla je premijerka.

Kosor zbog obveza u Vladi po prvi puta neće sudjelovati tradicionalnom mimohodu osoba s invaliditetom u povodu Međunarodnoga dana.

Premijerki je na njezinom dugogodišnjem zalaganju za prava osoba s invaliditetom zahvalio predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Zorislav Bobuš rekavši kako je to pitanje ljudskog, a ne političkog opredjeljenja.

"Doživjeli smo, a čekali smo 15 godina, da nas, nakon što nas uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom nije primio niti jedan predsjednik, primi predsjednica", rekao je.

Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić naglasio je kako je današnje primanje u Vladi za njih "više od geste" te pokazuje da se osobe s invaliditetom shvaća ozbiljno.
   Vijesti

 Selemova sućut obitelji Šutej/Zagrebačka filharmonija oprostit će se od svojeg šefa-dirigenta - 03.prosinac 2009
  ZAGREB, 3. prosinca 2009. (Hina) - Predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Petar Selem uputio je obitelji Šutej izraze najiskrenije sućuti u povodu smrti jednog od najvećih svjetskih dirigenata Vjekoslava Šuteja.

"Điđija ću uvijek pamtiti kao draga prijatelja i suradnika, posebice u vrijeme kad smo zajedno radili u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, po njegovoj iskrenosti, marljivosti i nesvakidašnjem talentu koji su ga dizali u zvijezde, a opet nisu ga priječili da bude pristupačan, blizak, susretljiv, pun razumijevanja i za one koji se teško odvajaju od tla", navodi u sućuti Selem.

Podsjeća da je za Điđija glazba bila ushit i doživljaj radi kojeg postojimo. "Želio je to nesebično, prosvjetiteljski, dati svima i zato je na svakom koncertu, u svakom kutku svijeta, davao cijeloga sebe i uvjerljivo upravljao ljepotom za koju je živio", napominje Selem. Dodao je kako je teško vjerovati da je ta strastvena, dobra energija što se činila neiscrpnom došla svome kraju i da ne će, usprkos svim našim aplauzima, izići ponovno na još jedan bis i naklon.

Orkestar Zagrebačke filharmonije (ZF), kako je danas priopćeno, oprostit će se 4. prosinca od svojeg, jučer preminulog šefa-dirigenta Vjekoslava Šuteja izvedbom Adagia za gudače, op.11, Samuela Barbera.

"Znakovito je, a možda je tako nebo htjelo, da program koncerta bude na neki način povezan s događajima iz života maestra Šuteja. Tako je maestro Šutej diplomirao s izvedbom Šostakovičeve Prve simfonije, a prvi put kad je nastupio s Monikom Leskovar, prije 15 godina, po sjećanju prof. Dobrile Berković, Monika je izvodila Elgarov Koncert za violončelo", navodi se u priopćenju.

U sklopu sutrašnjeg ciklusa Plava oktava u Koncertnoj dvorani "Vatroslava Lisinskog" pod ravnanjem Shlome Mintza nastupit će na violončelu Monika Leskovar i Zagrebačka filharmonija.
   Vijesti

 Kaznena prijava direktoru sinjske Ciglane: vlasnike zemljišta oštetio za milijun kuna - 02.prosinac 2009
  Protiv Ilka Tomaševića, direktora trgovačkog društva Ciglana d.d. Sinja podignuta je kaznena prijava zbog sumnje da je u kolovozu ove godine dao nalog za nelegalnu eksploataciju, mineralne sirovine gipsa u eksploatacijskom polju Slane stine u Karakašici kod Sinja.

Na taj način, prema navodima iz prijave, Tomašević je oštetio 155 vlasnika zemljišta na tom predjelu i počinio materijalnu štetu u iznosu od 1.017.036,00 kuna.

Općinsko državno odvjetništvo u Sinju uputilo je prijavu PU Splitsko-dalmatinskoj 19. listopada ove godine temeljem izvješća inpekcijskih službi koje je predano 29. rujna ove godine.

Nakon neposrednog inspekcijskog nadzora koji su zatražili vlasnici zemljišta u Karakašici, prema prijavi postoji osnovana sumnja da je Tomašević dao nalog da se u razdoblju od 3. do 8. kolovoza ove godine vrši miniranje i eksploatacija u Slanim stinama iako Ciglana nije imala koncesiju za tu djelatnost.

Podsjetimo, prije dvije godine mještani Suhaća i Karakašice su organizirali javni prosvjed kod rudokopa Slane stine tvrdeći da Ciglana nema dozvolu za vađenje rude nego samo za odlaganje otpada, te da se miniranjem oštećuju obiteljske kuće u blizini i ugrožava ekološka ravnoteža.

Pozvana je inspekcija koja je ispitala stanje na terenu te nakon toga obavijestila Općinsko državno odvjetništvo koje je podiglo prijavu.

- Slobodno navedite da sam čuvši za tu prijavu vozeći se u autu parkirao uz cestu i u.... se u gaće. Ne znam što ću, blokiralo me to sve skupa. Ovo je jedini komentar koji mogu dati, jer to je prestrašno. Naime mi tu vršimo eksploataciju stotinu godina, a ova prijava je samo nastavak akcije u kojoj se sustavno uništava naše poduzeće. Prozivam službenike iz Ministarstva gospodarstva na čelu s g. Krasićem, koji nas spriječavaju da radimo svoj posao. Uskoro ću sazvati konferenciju za novinare na kojoj ću vam pokazati sve dokumente i potvrditi da smo u pravu i da nas proganjaju bez milosti. Usput poručujem da ću opet dati nalog za miniranje i eksploataciju gipsa jer nam to ne može nitko zabraniti - prilično ljutito je reagirao direktor Ciglane d.d.d Sinj Ilko Tomašević.
   Vijesti

  Ministar Pankretić: Unatoč teškoćama, obnova Vukovara se nastavlja - 02.prosinac 2009
  VUKOVAR,2. prosinca 2009.(Hina) - Za stanove i obnovu u ratu uništenih stambenih zgrada u Vukovaru dosad je iz državnog proračuna uloženo više od 1,7 milijarda kuna, a proces obnove nastavit će se i 2010. godine unatoč gospodarskim teškoćama u kojima je Hrvatska, rekao je potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić.

Na konferenciji za novinare, održanoj nakon sastanka s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem o provedbi programa koje to ministarstvo u toj županiji ostvaruje 2009. godine i namjerava ostvariti 2010. godine, ministar Pankretić je istaknuo kako je "cilj vlade da se u 2010. godini u potpunosti završi program obnove" u ratu uništenih stambenih zgrada u Vukovaru.

"Vlada je pronašla dodatna sredstva da možemo završiti program obnove", rekao je Pankretić i ocijenio kako je vrlo važno što se može reći da su konačno "stvoreni uvjeti da se svi prognanici i izbjeglice mogu vratiti svojim kućama i stanovima u Vukovaru".

Županijske čelnike pozvao je na čvršću suradnju s ministarstvom jer se Hrvatskoj, a time i njezinim županijama, gradovima i općinama iz fondova Europske unije (EU) stavlja na raspolaganje sve više novca.

Hrvatsku 2012. i 2013. godine očekuje 2,2 milijarde eura iz kohezijskih i pristupnih fondova EU-a, rekao je ministar, ističući kako za to moramo biti potpuno spremni, i to tako da imamo jasne i kvalitetne projekte na osnovi kojih ćemo povući novac. Dodao je kako od 2014. do 2020. godine Hrvatsku iz fondova EU-a očekuje 1,6 milijarda eura na godišnjoj razini.

Uoči konferencije za novinare s čelnicima Iloka te općina Nijemaca, Tovarnika i Vrbanje Pankretić je potpisao ugovore o izgradnji dječjih vrtića iz programa EIB-a, vrijedne 20,1 milijun kuna.

Tijekom boravka u Vukovaru uručio je i 29 ugovora o darovanju stanova i obiteljskih kuća u državnom vlasništvu hrvatskim braniteljima i 19 ugovora o prodaji stanova u državnom vlasništvu korisnicima stanova.

Po Pankretićevim riječima, ministarstvo je dosad hrvatskim braniteljima i članovima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Vukovaru darovalo 314 državnih stanova i kuća.

Boravak u Vukovarsko-srijemskoj županiji ministar Božidar Pankretić završit će u Gunji, nedaleko od Županje, u kojoj će otvoriti Centar za javne inicijative, čiju je izgradnju dijelom financiralo ministarstvo s 1,2 milijuna kuna.

   Vijesti

 Kosor: afera u HAC-u nije utjecala na popularnost Vlade i HDZ-a - 02.prosinac 2009
  POPOVAČA, 2. prosinca 2009. (Hina) - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je danas da je borba protiv korupcije jedan od prioriteta Vlade te ocijenila da uhićenja u HAC-u i povezivanje ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete s tim događajima nisu utjecali na popularnost Vlade i HDZ-a.

"Vlada će i dalje inzistirati na jačanju gospodarstva, čuvanju radnih mjesta, a jedan od stupova njezinih aktivnosti do kraja mandata je borba protiv korupcije na svim razinama. U tome imam potporu svih članova Vlade i to će tako biti", izjavila je premijerka Kosor nakon polaganja temeljnog kamena za pogon tvrtke PharmaS u Popovači, upitana kakva je budućnost ministra Kalmete u Vladi nakon uhićenja čelnih ljudi HAC-a.

Dodala je da treba čekati kraj istrage te da je dobro što institucije rade svoj posao.

Na pitanje je li afera u HAC-u uzdrmala položaj ministra Kalmete i HDZ-a, odgovorila je da istraživanja pokazuju kako je HDZ u posljednjih nekoliko mjeseci znatno ojačao, da građani podupiru sve poteze Vlade i da se mijenja trend koji govori ide li Vlada u dobrom ili lošem smjeru.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić, koji je zajedno s premijerkom položio temeljni kamen, upitan bi li na mjestu ministra Kalmete dao ostavku, odgovorio je da bi to svakako učinio kad bi osjećao odgovornost za događaje u svom resoru.

U ovom slučaju, dodao je, to moraju procijeniti ministar Kalmeta i predsjednica Vlade.

Zamoljena za komentar prihvaćanja triju oporbenih amandmana na prijedlog proračuna za 2010. godinu, premijerka Kosor je rekla kako je to znak da Vlada uvažava oporbu i njezine prijedloge.

"Prihvatili smo ono što smo mogli. Budući da je težina amandmana koji su podneseni bila gotovo pet milijardi kuna, veći dio njih nismo mogli prihvatiti, ali ono što smo mogli - jesmo", izjavila je.

Dodala je da je prihvaćanje amandmana poruka da Vlada uvažava sve parlamentarne stranke i njihove prijedloge.
   Vijesti

 Obilježena godišnjica pogibije 11 hrvatskih branitelja - 02.prosinac 2009
  POŽEGA, 2. prosinca 2009. (Hina) - Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije danas je na bazi Papuku obilježila pogibiju 11 hrvatskih branitelja koje su 2. prosinca 1991. četnici mučki ubili iz zasjede.

Kod spomenika hrvatskim braniteljima predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Hrvatske vojske, policije, grada Požege, Požeško-slavonske županije, općine Velike i Parka prirode Papuka položili su vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja na poginule branitelje, a prigodan su program izveli i učenici Osnovne škole iz Velike.

I nakon 18 godina današnji je dan za mnoge roditelje, djecu i udovice i dalje veoma bolan, rekla je predsjednica udruge udovica Silvana Kordiš.

"Ovaj dan svima nama mnogo znači, a prije svega sjećanje na naše najmilije. Kada se svi ovako okupimo, vidimo da oni nisu zaboravljeni, i to je ono što nas raduje", dodala je.

Na današnji su dan prije 18 godina na bazi Papuku ubijeni Davor Dragić, Jozo Koutni, Tade Nikić, Branko Peći, Tomo Perić, Damir Pišmiš, Tomislav Pranjković, Vinko Tomašević, Anđelko Tule, Tomislav Vužić Muhenski i Ivica Zlomislić.
   Vijesti

 Košnju trave za prognanike platili 2,4 milijuna kuna - 02.prosinac 2009
  Veći dio poslova na održavanju plaćali 30 posto više od uobičajene tržišne cijene

Piše: Gordan Malić
Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice 2007. godine je neracionalno, rasipno, a možda i nenamjenski utrošila 52 milijuna kuna na održavanje prognaničkih naselja, iako je realna vrijednost tih radova bila manja od 10 milijuna kuna.

Jutarnjem je to potvrdilo više izvora bliskih spomenutoj upravi koja se, sve do 2009., nalazila u sklopu Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo kojem je na čelu ministar Božidar Kalmeta. U aranžmanu Uprave za prognanike najobičniji komunalni poslovi dostizali su vrtoglave cijene.

Poslovi bez natječaja

Zanimljivo je da je veći dio poslova na održavanju 30 posto i više plaćen od ugovorene cijene. Prema tvrdnjama izvora Jutarnjeg lista, većina poslova na održavanju prognaničkih i izbjegličkih naselja dobivena je bez natječaja, izravnom pogodbom. Dio tvrtki zaposlenih na održavanju uopće nisu registrirane za poslove zbog kojih ih je Uprava za prognanike angažirala. Tako je tvrtka Ilić Gradnja d.o.o. iz Zagreba angažirana za vanjske i unutarnje radove na plinskim instalacijama u naselju Gaza Karlovac i Blace Rokovci, premda nije registrirana na tu djelatnost.

Umjesto da se za jednostavne poslove košnje trave angažiraju lokalne tvrtke, Uprava je često poslove davala većim i skupljim tvrtkama s mješovitom djelatnošću, ali ne i za usluge obične košnje trave.

Tvrtka Utolica, s deset zaposlenih, registirana je za brojne djelatnosti, ali ne i za vrtlarske radove. Istom je poduzeću za košnju trave u naselju Mala Gorica plaćeno 2,4 milijuna kuna iako je ugovorena vrijednost radova procijenjena na 1,8 milijuna kuna, što znači da je samo razlika u cijeni 600 tisuća kuna - koliko bi, tvrde izvori Jutarnjeg, iznosila i realna vrijednost tih radova. Paradoks je i angažiranje tvrtki za hitne intervencije, sa sjedištem u drugim županijama.

Tako je za hitnu intervenciju na sanaciji sanitarnih prostorija u naselju Blace Rokovci kod Vinkovaca angažirana tvrtka Mangan d.o.o. iz Šibenika. Umjesto ugovorenih 108 tisuća kuna, Manganu je za sanaciju plaćeno trideset tisuća kuna više.

Mikulić sve potpisivao

Ovakav troškovnik tijekom 2007. potpisivao je šef Uprave za prognanike Milivoj Mikulić, inače bivši član Uprave HAC-a i voditelj Bechtelova tima u Hrvatskoj.
   Vijesti

 Mesić i Kosor položili kamen temeljac za tvornicu Luke Rajića - 02.prosinac 2009
  POPOVAČA - Predsjednik Stjepan Mesić i premijerka Jadranka Kosor na prigodnoj svečanosti položili su u Popovači kamen temeljac budućega proizvodno-skladišnog i poslovnog centra tvrtke PharmaS.

U tu tvrtku koja će poizvoditi generičke lijekove Luka Rajić će uložiti ukupno oko 300 milijuna kuna, a završetak gradnje očekuje se u svibnju 2011. godine.

- Kada sam odlazio iz jedne od svojih tvrtki mnogi su me osuđivali ne prihvaćajući da sam u toj tvrtki dao maksimim i umorio se i istrošio. Nisu mi vjerovali kada sam rekao da ću novac od prodaje uložiti u Hrvatsku. Obećanje sada ispunjavam - kazao je Luka Rajić. Najavio je ulaganje u još dva projekta od kojih bi jedan trebao biti u Popovači.

- Poduzetnicima ovo može biti ohrabrenje, a Vlada koja je uložila oko 500 milijuna kuna u poduzetničke zone u Hrvatskoj, i dalje će pomagati poduzetnicima. Osnovat ćemo fond u Ministarstvu gospodarstva kojim ćemo poticati poduzetništvo i pomagati poduzetnicima u teškoćama - ustvrdila je Jadranka Kosor.

- Hrvatska više uvozi nego što izvozi i ovakvi su projekti prigoda da se stanje mijenja - ustvrdio je Mesić.
   Vijesti

 Biskupi iz Pittsburgha prodali najstariju hrvatsku crkvu u SAD-u - 02.prosinac 2009
  Crkva Sv. Nikole u Pittsburghu stara je 108 godina i vjeruje se da je najstarija hrvatska crkva u SAD-u. U tom gradu, poznatom po željezarama i čeličanama, živi veliki broj iseljenih Hrvata

Crkva Sv. Nikole u Pittsburghu stara je 108 godinaCrkva Sv. Nikole u Pittsburghu stara je 108 godinaNajstarija hrvatska crkva u Sjedinjenim Američkim državama ovih je dana prodana tvrtki Lamar Advertising Inc., koja na njenom mjestu planira postaviti reklamne panoe.

Crkva Sv. Nikole u Pittsburghu stara je 108 godina i vjeruje se da je najstarija hrvatska crkva u SAD-u. U tom gradu, poznatom po željezarama i čeličanama, živi veliki broj iseljenih Hrvata.

Cijena za koju je crkva prodana nije poznata, ali je rimokatolička biskupija iz Pittsburgha već objavila kako će sva dobit ostati u župi Sv. Nikole.

Crkva Sv. Nikole zatvorena je 2004. zbog problema s grijanjem, a mise se u njoj ne održavaju više od jednog desetljeća i iz nje su uklonjeni sva religijska obilježja.

Zanimljivo, kako je biskupija još prošle godine odbila prodati crkvu, grupi koja je u njoj željela otvoriti povijesni muzej. Ova je crkva 2001. dobila status povijesnog zdanja grada Pittsburgha, ali niti to nije pomoglo da bude prodana i da se na njenom mjestu uskoro nađu reklamni panoi.
   Vijesti

 Održan Okrugli stol «Izazovi razvoja volonterstva u Republici Hrvatskoj» - 02.prosinac 2009
  Danas, 30. studenoga 2009. godine, u prostorijama Hrvatskog sabora, u organizaciji Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti održan je Okrugli stol pod nazivom «Izazovi razvoja volonterstva u Republici Hrvatskoj».

Ovaj Okrugli stol je organiziran u suradnji s Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske, Nacionalnim odborom za razvoj volonterstva i Hrvatskom mrežom volonterskih centara.
Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić, prof., pozdravio je okupljene i održao uvodno izlaganje u kojemu je naglasio da je Republika Hrvatska prije dvije godine, u svibnju 2007., Zakonom o volonterstvu propisala prava i obveze volontera i organizatora volontiranja. Na taj način je volonterski rad kao aktivnost koja uključuje besplatno ulaganje vremena i znanja pojedinca s ciljem dobrobiti dobio svoje mjesto i važnost u društvu.
Zakon o volonterstvu predstavlja prvi normativni akt koji volonterstvu prilazi na cjelovit i obuhvatan način. Zakon je donesen da bi se osiguralo povoljno društveno okruženje za razvoj volonterstva, spriječile moguće zlouporabe, da bi se zaštitili volonteri i organizatori volontiranja te kako bi se na zakonskoj razini uredio položaj svih pravnih i fizičkih osoba koje su uključene u organizirano volontiranje. U dvije godine postojanja Zakona o volonterstvu usvojeni su i podzakonski akti zakona o volonterstvu a to su Pravilnik o državnoj nagradi za volontiranje, Pravilnik o sadržaju izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima volontiranja, Etički kodeks volontera te je osnovano Etičko vijeće kao tijelo imenovano u okviru Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva, koje ima ulogu davanja preporuke u slučaju sukoba interesa i povrede etičkog kodeksa.
Za razvoj i promicanje volonterstva u Državnom proračunu za 2009. godinu osigurano ukupno 800 000, 00 kuna.
Tijekom 2009. godine ukupno 600.000,00 kuna namijenjeno je ugovorenoj suradnji s Mrežom regionalnih volonterskih centara na jačanju infrastrukture regionalnih volonterskih centara. Suradnja je planirana i ugovorena za trogodišnje razdoblje od 2009. do 2011. godine.

Ministar Ivić je naglasio da je u 2009. godini Ministarstvo financiralo i provedbu programa «Volonterska pomoć u dnevnim boravcima za starije osobe» u okviru programa međugeneracijske solidarnosti «Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama».
Ministarstvo je u suradnji s Nacionalnim odborom za razvoj volonterstva i Mrežom regionalnih volonterskih centara sudjelovalo na regionalnim i lokalnim volonterskim događanjima te održalo više prezentacija o provedbi Zakona o volonterstvu i podzakonskih akata.

Na Okruglom stolu raspravljalo se od aktualnim izazovima razvoja volonterstva kao što je sustavno usklađivanje propisa koji dijelom obuhvaćaju volonterstvo, jačanje suradnje svih sudionika navedenih u Zakonu i Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, razvijanje sustava vrednovanja volonterskog rada te doprinos volonterstva u ublažavanju nezaposlenosti u vrijeme ekonomske krize.

Okupljene je pozdravio i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak koji se zahvalio na svemu što su volonteri do sada napravili te na svemu što nesebično čine kako bi pomogli onima kojima je pomoć potrebna.
Skup je upriličen u tjednu koji prethodi obilježavanju 5. prosinca - Međunarodnog dana volontera.
   Vijesti

 Predstavljena knjiga "Moji topnički dnevnici" A. Kaćunka - 02.prosinac 2009
  Topnički dnevniciZAGREB, 1. prosinca 2009. - Knjiga katoličkog publicista don Anđelka Kaćunka "Moji topnički dnevnici - Prekomjerno granatiranje istine", u kojoj su sabrane kolumne objavljivane u vojnom časopisu "Obrana" predstavljena je danas u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
O knjizi su govorili novinar Darko Pavičić, gospodarstvenik Vinko Vukadin, publicist Vjekoslav Krsnik i autor, a ulomke iz knjige čitao je dramski umjetnik Vinko Kraljević.

"Na svoj superioran način don Anđelko je pripremio knjigu pod nazivom oko kojeg se dizala prašina", rekao je Pavičić, dodavši kako je svoje kolumne "o prekomjernu granatiranju istine" upakirao u vrlo traženu ambalažu.
Pavičić smatra kako autor pokazuje izrazit talenat, znanje i novinarsku znatiželju za teme kojima se bavi te kako svojom ravnodušnosti na prigovore za lakrdijašenje svoje tužitelje pretvara u cirkusante.
Ocijenio je kako se na Kaćunkovu blogu vodi snažan pritisak protiv njegovih stajališta te dodao kako don Anđelku svjetonazorski sebi suprotnu publiku evangelizira i pretvara u svoju virtualnu župu.
Po Vukadinovim riječima u marketingu nam nitko neće ponuditi proizvod koji mi sami nećemo.
"Tako je i s rješenjima u društvu i politici", rekao je, dodavši kako se Kaćunko bori protiv tih prekomjernih ponuda.
Napomenuo je kako nije točno komunističko načelo da je vjeri mjesto u sakristiji, nego joj je mjesto, kako je rekao, na svim mjestima gdje se nalazimo.
Krsnik smatra kako se Kaćunko jezikom modernoga pisanja drži svoga kršćanskog poslanja. Umjesto ispiranja mozga, čime se, kako je rekao, hvale glavni urednici nekih novina don Anđelko čitateljima nudi razmišljanje puno svježine.
Ocjenivši kako nismo naivni da ne bismo znali što iz Haaga od nas traže, Kaćunko je rekao kako se nada da će glavni haaški tužitelj Serge Brammertz na stol ubrzo dobiti i njegove "topničke dnevnike".
Knjigu "Moji topnički dnevnici" objavio je zagrebački nakladnik Treći dan.
Don Anđelko Kaćunko, svećenik Biskupije gospićko-senjske, objavio je više knjiga, među kojima knjigu kolumna "Pogled sa Sljemena".
   Vijesti

 Komar odbacio navode Udruge pravnika Vukovar 1991. - 02.prosinac 2009
  ZAGREB, 1. prosinca 2009. - Ravnatelj Uprave za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji Zoran Komar odbacio je sve potvore o navodnim pritiscima na urednike i novinare HRT-a da se za sugovornike na HRT ne pozivaju čelnici Udruge pravnika Vukovar 1991. Zoran Šangut i Predrag Matić.

Naime, ta udruga, ustvrdila je danas, pozivajući se na medijske napise, da je novinarki HTV-a Ani Jelinić na sastanku u uredu urednice Informativnog programa HTV-a Hloverke Novak-Srzić, na kojem je bio i Zoran Komar, navodno sugerirano da u svoju emisiju više ne poziva Zorana Šanguta i Predraga Matića.

Komar navodi da je sastanak s Novak-Srzić zatražio potpuno neovisno o medijskim nastupima Šanguta i Matića i da je povod sastanku bio prilog u emisiji Dossier.hr o preminulom hrvatskom branitelju Petru Preradoviću u kojem su izostavljeni službeni podatci koje je ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti dostavilo novinarki HTV-a.

U tom prilogu emitirana je i izjava Zorana Šanguta, bivšeg djelatnika toga ministarstva, koji nije mogao znati sve relevantne činjenice o Preradovićevu slučaju niti je mogao zastupati službeno stajalište ministarstva, kaže Komar.

Udruga pravnika zatražila je danas očitovanje premijerke Jadranke Kosor i ministra branitelja Tomislava Ivića o tome je li Šangutu i Matiću zabranjeno sudjelovati u emisijama HTV-a.

Komar je priopćio da odbacuje prozivanje Kosor i Ivića koji s cijelim slučajem nemaju nikakve veze.

"Osobno jako poštujem novinarsku profesiju, a također vjerujem u snagu dijaloga kao civiliziran način rješavanja svih nesporazuma u komunikaciji. Samo isključivo zato pokušao sam razgovarati s mjerodavnima i tu 'krivnju' u potpunosti prihvaćam", kaže Komar.

(Hina)
   Vijesti

 Kovačević: Vraćaju li se na HTV politički komesari? - 01.prosinac 2009
  ZAGREB, 1. prosinca 2009. (Hina) - Čelnici Udruge pravnika Vukovar 1991. zatražili su na današnjoj konferenciji za novinare očitovanje predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor, ministra branitelja Tomislava Ivića i Programskog vijeća HRT-a o tome je li predsjedniku te udruge Zoranu Šangutu i njezinu članu Predragu Matiću Fredu zabranjeno sudjelovati u emisijama HTV-a.

Potpredsjednik te udruge Pero Kovačević rekao je da je, po medijskim napisima, oko 18. studenoga 2009. u uredu glavne urednice Informativnog programa HTV-a Hloverke Novak-Srzić održan sastanak na kojem su bili novinarka HTV-a Ana Jelinić, član Programskog vijeća Zvonko Milas i ravnatelj Uprave za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji Zoran Komar.

Na sastanku je navodno Jelinić sugerirano da u emisiju više ne poziva čelnike Udruge pravnika Vukovar 1991. Zorana Šanguta i Predraga Matića Freda.

"Zaprepašteni smo činjenicom da se na HTV vraćaju politički komesari", rekao je Kovačević.

Naglasio je da premijerka Kosor i ministar Ivić Udruzi pravnika Vukovar 1991. i javnosti trebaju odgovoriti na pitanje je li točno da su Milas i Komar činili pritisak na HRT tko se na njemu može pojaviti, a tko ne može.

"Mjerodavni moraju dati puni i konkretan odgovor vraćamo li se opet u vrijeme političkih komesara, da će vlast određivati tko se može pojavljivati a tko ne na HRT-u, te znači li to da HRT više nije javna ustanova", rekao je.

Matić je istaknuo da je, kad je čuo za taj pritisak na novinarku HTV-a, "bio užasnut, ali ne i jako iznenađen" jer zna o kakvim je osobama riječ. Smatra da oni ne predstavljaju braniteljsku populaciju, koja se zahvaljujući takvim osobama u javnosti doživljava kao rigidna desnica, a što nije točno.

Predsjednik te udruge Zoran Šangut rekao je da će ona i dalje govoriti o logorima na teritoriju Srbije i doprinosu nacionalnih manjina u Domovinskom ratu, poglavito Srba. Istaknuo je da upravo te dvije teme razbijaju tezu o građanskom ratu u Hrvatskoj i potvrđuju agresiju Srbije na Republiku Hrvatsku.
   Vijesti

 Mesiću nakon prestanka obnašanja dužnosti ured u Grškovićevoj - 01.prosinac 2009
  ZAGREB, 1. prosinca 2009. (Hina) - Nakon isteka mandata predsjednik Republike Stjepan Mesić s Pantovčaka će useliti u ured u Grškovićevoj ulici, a u tijeku je izrada potrebne dokumentacije kako bi se, temeljem javnog natječaja, uredio prostor na tri etaže nešto veći od 300 metara četvornih.

Ured bivšeg Predsjednika RH bit će u Grškovićevoj ulici na broju 13, a danas su prostorije ureda bile otvorene medijima za snimanje.

Odluku o dodjeli zgrade u Grškovićevoj donio je Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, sukladno Zakonu o posebnim pravima predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti.

Riječ je o zgradi u državnome vlasništvu, ukupne površine 312,5 metara četvornih.

U niskom je prizemlju garaža i gospodarske prostorije, sveukupne površine 102 četvorna metra, a na visokom prizemlju i prvome katu nalaze se uredske prostorije veličine 110, odnosno 76 metara četvornih. Terasa, loggie i balkon sveukupno su površine 24,5 metara četvornih.

Zgrada se nalazi unutar zone 'B' zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, pa je radi izvođenja radova na sanaciji pročelja i dotrajalog krovišta u tijeku izrada tehničke dokumentacije potrebne za dobivanje Rješenja Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Uz vanjsko uređenje, trebat će se obnoviti i unutrašnjost kuće koja je u ovome trenutku potpuno prazna.

Nakon dobivanja dokumentacije, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, pristupit će se prikupljanju ponuda za izbor izvođača radova sanacije.

Procjenjuje se da će vrijednost radova iznositi oko 700 tisuća kuna, a konačni će se iznos utvrditi nakon prikupljanja ponuda.

U proračunu za iduću godinu Vlada je za troškove Ureda bivšeg Predsjednika predvidjela sveukupno 1,99 milijuna kuna.

Bivši predsjednik, prema odredbama Zakonu o posebnim pravima predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti, uz ured, ima pravo na dva državna službenika, vozilo, vozača i osiguranje.
   Vijesti

 M. Tuđman: Ne želim biti kontinuitet ni Mesićeve ni Sanaderove politike - 01.prosinac 2009
  PULA,1. prosinca 2009.(Hina) - Nezavisni kandidat na izborima za predsjednika Republike Miroslav Tuđman počeo je predsjedničku utrku za Istarsku županiju danas u Puli, a novinarima je izjavio kako neće biti kontinuitet ni Mesićeve ni Sanaderove politike, nego će se zauzimati za politiku po kojoj će se odluke donositi u Zagrebu, a ne u Bruxellesu ili Haagu, politiku koja neće trgovati s granicama ni s teritorijem.

U medijima se uglavnom favoriziraju tri-četiri kandidata koji zagovaraju kontinuitet postojeće politike koja nas je, kako je rekao, "i dovela do toga da smo peta zemlja u svijetu po zaduženosti te četvrta zemlja po odlasku mladih u svijet trbuhom za kruhom", rekao je Miroslav Tuđman.

Po njegovim riječima, politika prema Europskoj uniji koja se temelji na tezi da nema alternative potpuno je kriva, i to ne zato što Hrvatska nije Europa.

"Hrvatska je bila, jest i bit će Europa. Europska unija je politička organizacija, a u takvu organizaciju ulazite kada potpišete dobre ugovore. Hrvatskoj je Europska unija sredstvo da ostvari svoje gospodarske i nacionalne ciljeve, ali joj nije cilj", poručio je Tuđman i ocijenio kako Hrvatska kao mediteranska i srednjoeuropska zemlja treba graditi svoje partnere i obnoviti partnerstvo sa SAD-om te s onim zemljama u kojima ima znatno iseljeništvo.

Govoreći o Sporazumu o arbitraži sa Slovenijomo, o čemu će poslijepodne razgovarati i s umaškim ribarima, Miroslav Tuđman još je jedanput istaknuo da vlada na to nije morala pristati. No kada je već dovedena u tu situaciju, dodao je, trebala je prihvatiti prijedlog da se ide na referendum.

"Slovenci koji su isforsirali politički dogovor svoju su poziciju ojačali upravo raspisivanjem referenduma kako bi još više izvršili pritisak na Hrvatsku i na EU", rekao je Miroslav Tuđman i zaključio da je "hrvatska politička garnitura - umjesto da predvodi zahtjev za referendum kako bi imala dodatnih argumenata da ne pristane na loša politička rješenja - to odbila".
   Vijesti

  Studenti Fakulteta političkih znanosti prekinuli blokadu nastave - 01.prosinac 2009
  ZAGREB, 1. prosinca 2009. (Hina) - Studenti zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti (FPZ) prekinuli su danas blokadu nastave, a njihovi kolege s Filozofskog fakultet nastavljaju blokadu tražeći besplatno obrazovanje, ukidanje školarina, upisnina i ECTS bodova.

Studenti FPZ-a na jučerašnjem plenumu izglasovali su prekid blokade koja je počela 24. studenoga pa se nastava održava po rasporedu.

Njihovi kolege sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta na današnjoj su se konferenciji za novinare osvrnuli na jučerašnji sastanak Povjerenstva za promjenu zakonske regulative o visokom obrazovanju ocjenjujući kako se njime "pokušava ukinuti javna rasprava aktera kojih se izradba novog zakona direktno ili indirektno tiče".

Drže da, osim ukidanja javne rasprave, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokušava unijeti razdor među studente izmišljanjem dviju osnovnih grupacija - šačice radikalnih blokadnih avanturista i tihe većine koja potpuno razumije stanje stvari, ali ih manjina nedemokratskim metodama priječi u artikulaciji njihova stajališta.

Studenti misle da jučerašnji plenum dokazuje upravo suprotno - nakon petosatne rasprave u prepunoj velikoj dvorani velikom je većinom izglasovan nastavak blokade.
   Vijesti

 Milorad Dodik: Mesić je "ustaša" a ja sam četnik psihopat - 30.studeni 2009
  HRVATSKI predsjednik Stjepan Mesić je na početku rata zastupao ustaške parole i na toj ideologiji Srbi su protjerani iz njegove države", rekao je premijer Republike Srpske, Milorad Dodik. Ovime se nastavlja niz neugodnih tonova koje izmjenjuju aktualni hrvatski predsjednik Mesić i premijer RS, Dodik.

   Vijesti

 Prepucavanja predsjedničkih kandidata - 28.studeni 2009
  Primorac: Dok ste vladali, i vi ste bili umreženi. Pusić: Jeste li normalni?! Vi imate neki problem?

Kandidati su razgovarali o važnim političkim temama, situacijama u kojima bi se mogli naći kao predsjednici, ali i o svom privatnom životu. Pogledajte i video dvosatnog sučeljavanja.
1. Harač i Zakon o oplodnji

Hrvatska je u ekonomskoj krizi. Treba li zbog toga proširiti ovlasti predsjednika države?

Pusić: Svakako ne, jer odnos između politike i gospodarstva traži veću separaciju, a ne veću integraciju.

Josipović: Ekonomska kriza nema puno veze s ovlastima. Predsjednik mora povesti borbu protiv korupcije, jer ona je i dovela do krize.

Primorac: Ako predsjednik u suradnji s premijerkom donese odluku da će se korupcija riješiti, ako dvije-tri velike zvijerke završe u zatvoru...

Predsjednik ne može nikoga poslati u zatvor.

.Josipović: Nisam se prepoznao u poruci biskupa. Podržavaju me i vjernici i oni koji to nisu Pusić: Stav Crkve šteti i koristi svima Primorac: Biskupi imaju stav, ali ipak građani biraju

Primorac: Ako predsjednik i Vlada donesu odluku da će krenuti u borbu protiv korupcije, tko je taj tko može biti između?

Ako postanete predsjednik, koju biste državu prvu posjetili i zašto?

Primorac: SAD. Hrvatska mora biti partner s najjačima.

Pusić: Prvo glavne gradove zemalja susjeda i glavni grad EU jer je to naš interes.

Josipović: Hrvatska ipak pripada Europskoj Uniji, kao i naši susjedi...

Primorac: Ali gdje najprije, u Bruxelles ili Beograd?

Josipović: U Bruxelles.

Pusić: Zaista su to različiti koncepti. Hrvatska najprije mora gledati gdje može imati utjecaj, a prvo može u regiji.

Primorac: A kako će doći do tog utjecaja u regiji s ovim političkim snagama?

Josipović: Ja imam više pouzdanja u hrvatske snage nego vi. Hrvatska je propustila priliku nametnuti se kao vodeća snaga u regiji i sad je prilika.

Vjerujete li da se bez upliva američke politike može stabilizirati stanje u regiji?

Josipović: Ne podcjenjujem utjecaj Amerike, ali nitko nam neće pomoći ako si sami ne pomognemo.

Pusić: Na SAD ne možemo utjecati, niti ćemo postati 51. članica SAD-a.

Primorac: To nitko ne traži, ali suludo je govoriti o regiji kada je to prirodno mjesto u kojemu se Hrvatska već nalazi. Ja govorim o budućnosti.

Pusić: Hrvatska mora preuzeti odgovornost za stabilnost regije.To sigurno nije tako da trči Americi. Amerika će se sama pojaviti...

Primorac: Neće se sama pojaviti ako ne stvorimo uvjete.

Pusić: Kolega Primorac, ja sam predavala ljudima koji tamo vode vanjsku politiku...

Primorac: Ja sam profesor na sveučilištu, pa znam što govorim...

Pusić: Ne poznajete ekipu koja taj posao radi. Ako u regiji postoji zemlja koja je u stanju nešto provesti, s tom će zemljom surađivati. Ako ne postoji, radit će svoju politiku.

Josipović: Nitko umjesto nas neće obaviti posao ulaska u EU i neće nas instalirati kao predvodnicu regije.

Biskupi su preporučili biračima da glasuju za kandidata koji je protiv pobačaja i koji se zalaže za vjeronauk u školama i neradnu nedjelju. Gospođo Pusić i gospodine Josipoviću, osjećate li se zakinutim?

Josipović: Nisam prepoznao da je ta poruka protiv mene. Moj program Nova pravednost nailazi na široku podršku i kod vjernika i kod onih koji to nisu.

Pusić: Stav Crkve jednako šteti i koristi svima. A bilo bi pogubno da se bilo koji kandidat postavi u poziciju da će braniti samo ljude s određenim svjetonazorom.

Predsjednik Mesić se tijekom mandata sukobljavao s Crkvom. Biste li i vi?

Pusić: Oni su svoju poziciju zauzeli, to je njihovo pravo. Ali to pravo imaju i svi drugi.

Primorac: Ne vidim problem da biskupi daju svoj stav, ali građani biraju. Ja se zalažem za život, ali i žena ima pravo koje joj nitko ne može uzeti.

Da ste sada predsjednik, koji zakon ne biste potpisali jer ga smatrate neustavnim?

Pusić: Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. I zakon o haraču; obrazloženje Ustavnog suda je neprimjereno i političko.

Smije li predsjednik osporavati odluku Ustavnog suda?

Pusić: Apsolutno može komentirati.

Vi je osporavate.

Pusić: Osporavam jer smatram da je obrazloženje odluke neprimjereno.

Josipović: I dalje mislim da je to neustavno, ali odluka Ustavnog suda je zadnja. Borit ću se da se promijeni taj zakon. A meni je sporan i zakon o golf terenima. I zakon o poljoprivrednom zemljištu.

Primorac: Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji ima nelogičnosti.

Jeste li na Predsjedništvu HDZ-a upozorili ministra Milinovića da taj zakon nije dobar?

Primorac: Ne samo oko toga zakona, već i drugih.

Ako se utvrdi da su Hajduk i Dinamo sudjelovali u namještanju utakmica, kao što se sumnja, biste li podržali njihovo izbacivanje iz Prve lige?

Josipović: Da, i još bih tražio i kaznenu odgovornost.

Pusić: Očito je Prva nogometna liga područje u kojemu korupcija cvate. Ideja da država da novac za nogometne klubove, što je kolega Primorac radio dok je bio ministar, apsurdna je i neprihvatljiva...

Primorac: Gospođa Pusić apsolutno ne poznaje šport, ne možete govoriti tako...

Pusić: Koliko je novca iz proračuna otišlo klubovima i kako su se otplaćivali njihovi dugovi? I kako je moguće da je preko ministarstva takva količina novca otišla u takvu vrstu strašne korupcije?

Primorac: Sada je jasno zašto gospođa Pusić nikada neće biti predsjednica...

Pusić: Zato što neću dozvoliti korupciju?

Primorac: Bili ste u vlasti od 2000. i niste se usudili taknuti ni Hajduk ni Dinamo...

Pusić: Nisam bila u Vladi...

Primorac: Bili ste u vlasti...

Pusić: Vi biste morali razlikovati što znači voditi ministarastvo, što koaliciju...

Primorac: Financiranje HNS-a nema veze s ministarstvom. Mogli ste i vi pokrenuti stečaj Hajduka i preoblikovanje, ali to sam napravio ja. Stvorio sam preduvjete da ljudi koji su činili kaznena djela završe u zatvoru. A nitko normalan ne bi bio protiv izbacivanja klubova iz Prve lige.

Josipović: Hobotnica korupcije u tom sportu je, nažalost, otišla daleko. Troškovi se financiraju iz sredstava lokalne samouprave, pogledajte u Zagrebu. A zapravo je riječ o biznisu. Nije moguće da društvo ulaže, a kada se prodaju igrači onda je to privatni biznis.

Primorac: To je radio Bandić, a niste reagirali.

Josipović: Jesam.

Kada ste se vi usprotivili financiranju Dinama iz gradskog proračuna?

Josipović: Bio sam protiv toga. Moja je zamjerka to što su dugovi dijelom socijalizirani.

Pusić: Otpisani dugovi znače financiranje od strane države.

Primorac: Vi ne razumijete ovo. Ne govori se o novcu...

Pusić: Govori se, govori.

Primorac: Znate li zašto se vi niste usudili napraviti stečaj Dinama i Hajduka dok ste bili na vlasti? Jer ste svi zajedno umreženi.

Pusić: Što je vama?

Primorac: Vi ste i u svojoj stranci imali ljude koji su imali problema sa športom.

Pusić: Kako možete tako nešto reći? Jeste li normalni? Vi imate neki problem?

Primorac: Vi ga imate. Ne radi se o otpisu dugova. Radi se o tome da iznos potraživanja prema državi prelazi u vlasništvo jedine lokalne samouprave koja postaje vlasnik. Nema kune otpisanih dugova. U Hajduku sada prvi put imamo reda.

Pusić: Veliki borci protiv korupcije popiknuli su se na prvoj točki.
2. Tuđmanu ne ide na grob

Gospodine Josipoviću, godina je 2010., vi ste predsjednik. Haaški sud osudio je generala Gotovinu na 20 godina zatvora. Braniteljske udruge i dio desnice organiziraju demonstracije, a javno ih podupire i dio vojnog vrha. Što vi činite?

Josipović: Hrvatska je pravna država. Neće se vojska oteti kontroli. To je pitanje riješeno još 2000. A pravo na prosvjed bih dopustio jer to i zakon dopušta.

Gospođo Pusić, ako Mirko Norac podnese zahtjev za pomilovanje, biste li mu to odobrili?

Pusić: Ne. Pomilovanje za ratne zločine, prije nego što istekne barem dvije trećine kazne, ne bih odobrila. Naročito ne u slučaju Norac jer postoji još jedna nepravomoćna presuda.

Gospođo Pusić, da ste predsjednica, biste li na Dan državnosti posjetili grob Franje Tuđmana i položili vijenac?

Pusić: Kao predsjednica bih otišla, kao građanin ne.

Gospodine Primorac, predsjednik ste, i iz Afganistana stiže vijest o pogibiji pet hrvatskih vojnika. Biste li nakon toga tražili povlačenje hrvatskih vojnika iz Afganistana?

Primorac: Postoje pravila koja su kreirana ugovorom o NATO-u. Odluku sam ne bih donio bez konzultacija s Vladom i Saborom.
3. Klavir u zatvoru

Gospodine Primorac, zašto tvrdite da Ivo Josipović kao predsjednik ne bi uplašio kriminalce i ne bi riješio problem korupcije? Rekli ste ironično da kriminalci “baš drhte” kad ga vide za klavirom.

Primorac: Profesor Josipović je sjajan glazbenik. I kao takav ima prednosti. A ja nisam mislio ništa loše s klavirom.

Josipović: Kada budem predsjednik, neki će svirati klavir prekrštenih ruku.

Gospodine Josipović, vaš konkurent Primorac kaže da će se kriminalci sami prijavljivati u zatvor kada on bude predsjednik.

Josipović: To me podsjeća na znanstveno-fantastične filmove.

Pusić: Ili na braću Dalton.

Gospođo Pusić, vaš konkurent Josipović je glasao protiv Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Da je on predsjednik, bi li time ugrozio hrvatski put u EU?

Pusić: To je bila njegova pogrešna procjena. Da je predsjednik, mislim da se ne bi tako postavio.

Josipović: Lošom politikom Vlada nas je stavila u lažnu dvojbu da odlučujemo između teritorija i ulaska u EU. Bilo je teško glasati za Sporazum koji će vrlo vjerojatno dovesti, budimo iskreni, do gubitka dijela teritorija.

Da je vaš glas bio odlučujući, biste li i tada bili protiv Sporazuma?

Josipović: Bio bih protiv, ali siguran sam da bih kao predsjednik dobio bolji sporazum nego što je ovaj.

Pusić: Nema puno mogućnosti da jedan arbitražni ad-hoc sud odluči oduzeti jednoj zemlji teritorij. To još nije viđeno u arbitražnim odlukama...

Josipović: Štošta još nije viđeno.

Pusić: Viđena su međurješenja, kao što je zajednička jurisdikcija i slično. Rizik je minimalan.

Želite li reći da je Josipović samo skupljao političke bodove?

Pusić: Mislim da je pogrešno procijenio.

Primorac: Profesor Josipović je rekao da će doći do gubitka dijela teritorija. To znači da će novi predsjednik imati ozbiljan problem. Tko će biti taj tko će to potpisati?

Pusić: Do toga neće doći...

Primorac: Gospodin Josipović je vrstan pravnik...

Pusić: Ali ne u tom području. To je isto kao da ja vas pitam nešto vezano uz otorinolaringologiju.

Josipović: Rekla si i ti da rizik postoji. Ali Sabor je odlučio...

Pusić: Ne može se reći - ja neću preuzeti odgovornost. Ja želim preuzeti odgovornost.

Josipović: Uputa u Arbitražnom sporazumu je jasna...

Pusić: Da, granica na temelju međunarodnog prava...

Josipović: I junction.

Pusić: Kao predsjednik države moraš imati hrabrosti donijeti odluku...

Josipović: Ali ne pogrešnu odluku.

Pusić: Ti si u ovom slučaju donio pogrešnu odluku.

Primorac: Glasali ste za Sporazum, pa kakav vam je plan ako se pitanje granice postavi i sa Srbijom i BiH?

Pusić: Razumijete li vi razliku?

Primorac: Vi mi pokušajte objasniti.

Pusić: Razlika je u tome što se ovdje radi o rješavanju granice između zemlje članice EU i nečlanice.

Primorac: A kakva je razlika ako teritorij izgubite od članice ili nečlanice EU?

Pusić: Nećemo izgubiti teritorij. A kada počnemo rješavati pitanje granice s BiH ili Srbijom, Hrvatska će biti u EU.

Kampanja je otišla dosta daleko. Već se vrte spotovi, mnogo je plakata... Koliko ste do sada skupili novca? Gospodin Primorac već ima spotove na televiziji.

Primorac: Hvala vam na sugestiji što ja kao neovisni kandidat imam više novca nego stranke. Do sada sam potrošio par stotina tisuća kuna. Moja će kampanja biti na razini četiri milijuna kuna, ako uspijemo prikupiti toliko. Za razliku od nekih koji su već do sada potrošili dva tri puta više novca.

Na koga mislite?

Primorac: Pogledajte tko se vrti. Imate samo još dvojicu sa spotovima. Upravo to će biti jedno od pitanja koje namjeravam postaviti, a to je - odakle taj novac.

Odakle vama ovaj koji ste do sada prikupili?

Primorac: Imam samo prijatelje, ljude koji vjeruju u mene. Za svaku kunu na računu može se vidjeti od koga dolazi.

Pusić: Cijela saborska plaća je za jednu sekundu reklame na televiziji. Nemojmo širiti demagogiju za početnike.

Primorac: Imate stranku koja stoji iza vas i koja dobiva novac iz proračuna, odnosno, od hrvatskih građana.

Pusić: Dobiva novac od proračuna, ali od tog novca mora živjeti.

Primorac: Imam prijatelje.

Pusić: Mora da imate jako dobre prijatelje koji su vrlo bogati.

Primorac: Imam prijatelje koji vjeruju u mene.

Pusić: Da, da. Ima ono pravilo: In Good we trust, everybody else pays cash. Mi još skupljamo novac. Naš plan je bio četiri milijuna kuna. Nisam sigurna hoćemo li ga realizirati.

Imate li privatne donatore?

Pusić: Da. Otkuda bismo inače dobili novac?

Imate li stranačku blagajnu?

Pusić: Cijela stranka se financira iz proračuna na temelju sedam zastupnika.

Primorac: A koliko je to novca?

Pusić: Izračunajte si.

Primorac: To mora biti javni podatak, jer to svi mi plaćamo.

Pusić: Da, kao što plaćamo dugove Hajduku i Dinamu. Izračunajte si. Tri milijuna kuna godišnje.

Primorac: Evo, skoro imate dovoljno za kampanju. Nedostaje vam još milijun.

Pusić: Kolega Primorac, od toga se financira cijela infrastruktura stranke. To nema veze s predsjedničkom kampanjom. Možda se, kad ste dobivali 20 milijuna kuna iz proračuna kao HDZ-ov dužnosnik, još i moglo. SDP dobiva 23 milijuna kuna, ali to Josipović ne može koristiti za svoju kampanju.

Josipović: Prva procjena moje kampanje bila je između četiri i 5,5 milijuna kuna; mislili smo da će 70 posto od toga biti od stranačkog novca. Ima nešto i privatnih sponzora. Mislim da smo do sada relizirali od dva do tri milijuna kuna. Taj novac nije dostatan nekim drugim kandidatima, posebno gospodinu Bandiću.

Pusić: Pa ni gospodinu Primorcu...

Josipović: Svi mi zajeno nismo dosegli Bandićev budžet. Bitno je da kandidat može pokazati koliko je novca skupio i koji su mu izvori.

Da vas sutra nazove Ivica Todorić i ponudi vam donaciju, biste li je prihvatili?

Josipović: Gospodin Todorić, odnosno Agrokor, zastupa jednu politiku koja nije u skladu s mojim razmišljanjem i ne bih ju prihvatio.

Pusić: Da nazove i kaže: ja bih donirao i vi to možete prikazati u izvještajima, odmah bih uzela. Smatram da to nije nikakva sramotna tvrtka.

Primorac: Donaciju svake tvrtke u Hrvatskoj, koja posluje zakonito i koja dozvoljava da to prikažem, prihvatio bih.
4. Seks (ni)je tabu tema

Posuđujete li drugima novac?

Primorac: Kao ministru znalo mi se dogoditi da mjesečno po četiri ili pet tisuća kuna darujem. Prije godinu i pol posudio sam pet tisuća eura jednom prijatelju koji mi još nije vratio. Imam problem jer me izbjegava.

Pusić: Više sam puta posudila različitim ljudima i nisu mi vratili.

Josipović: Svi su mi uredno vratili.

Jeste li izgubili neke prijatelje zbog toga?

Pusić: Jedno je malo narušeno.

Ako sutra postanete predsjednik, hoćete li ljetovati u državnoj vili na Hvaru?

Pusić. Svakako ću koristiti državnu rezidenciju.

Primorac: Nisam razmišljao o rezidencijama.

Josipović: Koristit ću ih samo kad su povezane s poslom.

Svi imate djecu; kako biste reagirali da vam kći, odnosno sin, kući dovedu dečka ili djevojku crne boje kože?

Primorac: Sreća mog djeteta mi je na prvom mjestu, a ne boja kože onoga s kim je moje dijete.

Pusić: Dijelim taj stav. Samo da je crn po rasi, a ne od zmazanoće.

A da djetetu nađete joint?

Josipović: Razgovarao bih o tome.

Pusić. Ne bih pravila užasnu dramu, ali bih malo detaljnije obratila pozornost.

Primorac: Bio bih tužan. Osjećao bih se kao da sam zakazao.

Josipović: Zamislite studenta prava koji je uhvaćen s jointom. On je profesionalno uništen jer za svaku ozbiljnu službu u državi mora donijeti potvrdu o nekažnjavaju.

Primorac: Da, jedino za predsjedničke kandidate nitko ne traži takvu potvrdu.

Pusić: Ali bit demokracije je da se svatko može biti biran i birati.

Josipović: Ali javnost ima pravo znati važne činjenice o svakom od kandidata.

Razgovarate li s djecom o seksu?

Josipović: Po prirodi stvari, majka više razgovara.

Pusić: Razgovaram, iako imam osjećaj da malo kasnim.

Primorac: Mislim da će o tome razgovarati supruga. Ja ću više o medicinskoj logici.

Gospodine Primorac, kad ste posljednji put plakali i zbog čega?

Primorac: Duboko sam plakao kad mi je umro otac. Posljednji put me potresla jedna scena - vidio sam dijete invalida koje je prosilo.

Josipović: Bio sam duboko potresen kada je umro moj prijatelj Ivica Račan.

Pusić: Plačem pri gledanju žalosnih filmova.

Josipović: Meni često dođe da plačem kad vidim neke zakone u Saboru.

A kakvi ste unutar četiri zida, kada se svađate sa supružnicima. Vičete li?

Primorac: Ne. Ali kad povisim ton, pomislim da me je netko čuo.

Gospodine Josipović, vičete li vi na suprugu ili ona na vas?

Josipović: Ne viče niti ona na mene, ali ona je nešto življa. Uvijek se brinem nisam li možda povrijedio suprugu.

Zovete li supružnike nekim nadimcima? Mesić svoju suprugu zove Miki...

Pusić: Da, ali tako je doma.

Josipović: Moja supruga se zove Tatjana, ali svi ju zovemo Tanja.

Primorac: Ja Jadranki kažem: ljubavi.

A ona vama?

Primorac: Ona meni rjeđe.


Nadan Vidošević: Odbio sam donaciju za svoju kampanju

Recesija se nastavlja i 2010. Vi ste predsjednik, dolazi vam direktor Dalmacijacementa i kaže kako nemaju za plaće te moli da intervenirate kod direktora Splitske banke. Što biste učinili?

- Razgovarao bih sa Splitskom bankom. U svakom slučaju, pomogao bih poduzeću.

Biste li za Dan državnosti otišli na grob prvog hrvatskog predsjednika?

- Ako bi protokol to predviđao, otišao bih.

Koju biste državu prvu posjetili?

- Prije nekoliko mjeseci rekao sam Beograd, odnosno Srbiju. Ali danas bih išao u Sarajevo.

Poruka biskupa tumači se kao potpora Bandiću, Primorcu i Hebrangu. Što mislite o tome?

- To je pogrešna interpretacija teksta koji je bio vrlo odmjeren. Mislim da njihova poruka nikome od kandidata neće koristiti niti štetiti.

Ako bi se utvrdilo da su Dinamo i Hajduk umiješani u namještanje utakmica, biste li podržali da ih se izbaci iz Prve lige?

- Podržao bih. I Italija je Milan izbacila u treću ligu.

Da ste sada predsjednik, koji biste zakon poslali na Ustavni sud?

- Predsjednik bi trebao imati ovlast da ne potpiše zakon.

Koji vi zakon onda ne biste potpisali?

- Postupio bih drugačije od Mesića. Ne znam je li se moglo stupiti u kontak s premijerkom i reći: ne idi u to jer ću biti protiv toga.

Da, ali premijerka je mogla reći: treba nam novac jer nećemo imati za plaće...

- Onda će premijerka snositi i političku odgovornost za to.

Biste li potpisali Zakon o kriznom porezu?

- Kad bih imao ovlast ne potpisati ga, ne bih ga potpisao.

Gospođa Pusić nazvala vas je Tarzanom. S kojim biste likom vi nju usporedili.

- Pa s nekim vrlo nježnim i ženstvenim.

Vaši spotovi su već na televiziji. Koliko ste novca potrošili za kampanju?

- Nemam točan podatak. No, i dalje inzistiram da budžet ne ide preko pet milijuna kuna.

A tko vam je do sada donirao novac?

- Uglavnom je riječ o privatnim osobama te o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj.

Jeste li odbili donaciju?

- Jesam.

Koju?

- To vam neću kazati.

Biste li prihvatili donaciju Ivice Todorića?

- Bih, zašto ne?

Jeste li ikada posudili novac i jeste li ga dobili natrag?

- Neki bliski ljudi su se “preračunali”, pa su bježali od mene. Ali ipak su mi vratili.

Postanete li predsjednik, hoće li ljetovati u rezidenciji na Hvaru?

- Ako nije stroga obveza, vjerojatno ne.

Kako biste reagirali da vam sin ili kći dovedu djevojku ili dečka crne boje kože?

- Ako se vole i sretni su, bilo bi mi drago.

Što biste učinili da djetetu u torbi nađete joint?

- Otrčao bih potražiti pomoć od žene.

Razgovarate li s djecom o seksu?

- Moja žena je tu puno bolja.

Sjećate li se kada ste posljednji put plakali i zbog čega?

- Sigurno za vrijeme nekog filma.

Kako se svađate sa suprugom? Vičete li?

- Ja sam Dalmatinac, a moja supruga reagira šutnjom, što mene dovodi do ludila. Onda i ja zašutim, ali sam u tim sukobima poražen.

Zovete li suprugu nekim nadimkom ili Ljubavi?

- Sada ste me podsjetili da bih to možda trebao činiti.
   Vijesti

 Mesić: Dodik vodi jednaku razbijačku politiku kao i Milošević - 28.studeni 2009
  ZAGREB, 28. studenog 2009. (Hina) - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u subotu da premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik vodi jednaku razbijačku politiku, samo drugim sredstvima, onoj Slobodana Miloševića, politiku razbijanja BiH koja bi mogla dovesti do novih nestabilnosti i sukoba, a srbijansku politiku prema BiH nazvao je dvojbenom.

"Ja sam to od prvog dana tvrdio, da Dodik vodi istu politiku kao i Slobodan Milošević samo drugim sredstvima. A to je razbijačka politika koja može dovesti do novih nestabilnosti i sukoba kojima ne vidimo kraj", izjavio je Mesić novinarima u sklopu tradicionalne "Kave s građanima" u Uredu predsjednika.

Upitan hoće li u sklopu oproštajne turneje doći i do susreta sa srpskim predsjednikom Borisom Tadićem, budući da je Tadić navodno već tri puta odgodio susret s Mesićem zbog izjava o premijeru RS-a Dodiku, hrvatski je predsjednik rekao kako ne zna zašto se Tadić ljuti.

"Mislim da nema nijednog razloga da se Tadić ljuti na mene, ja sam rekao svoje mišljenje", rekao je Mesić ocijenivši da Srbija vodi "dvojbenu politiku".

Rekavši kako je Slobodan Milošević imao program da ratom proširi granice Srbije, "jedan imperijalni projekt koji je doživio totalni neuspjeh" zbog kojega je prouzročio prolijevanje mnogo krvi i brojne žrtve, Mesić je upozorio kako sada "imamo nešto što se događa s nekim drugim sredstvima".

Iako svi u Srbiji tvrde da su za cjelovitu i jedinstvenu BiH, a svijet im vjeruje, "tamo se dočekuje ratna zločinka Biljana Plavšić kao Ivana Orleanska, šalju se avioni po nju i smišljaju funkciju kakvu treba dobiti u RS", upozorio je Predsjednik

"A Dodik ne priznaje BiH. Kaže da ne priznaje ni glavni grad Sarajevo i da za njega BiH nije konstanta. Za njega je konstanta srpski entitet koji je nastao etničkim čišćenjem", upozorio je Mesić podsjetivši da je u tom entitetu živjelo 48 posto Hrvata i Bošnjaka, te da danas u RS od 220 tisuća Hrvata sada ima oko 10 tisuća.

"Ako on (Dodik) ne priznaje BiH i kaže da će referendumom riješiti pitanje izlaska iz BiH, a priman je u Srbiji uz najveće počasti, to za mene znači dvojbenu politiku", ustvrdio je Mesić.

"S jedne si strane za BiH, a na drugoj podržavaš onoga koji razbija BiH na drugi način", dodao je i naglasio da je on to iznio javno, a da se neki koji misle jednako kao i on "to ne usude reći".

Istu ovu izjavu Mesić je dao braniteljskom portalu u Vukovaru na obljetnicu pada Vukovara.

Video Mesićeve izjave možete vidjeti na www.braniteljski-portal.hr
   Vijesti

  Split: mesar prodavao veterinarski nepregledno meso, utajio porez ... - 28.studeni 2009
  OMIŠ, 28. studenog 2009. (Hina) - Zbog kaznenih djela utaje poreza, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga te stavljanja u promet veterinarski nepregledang mesa splitska policija je podnijela kaznene prijave protiv 36-godišnjeg mesara iz Slimena kod Omiša, potvrđeno je danas u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj.

Nakon što je nad 36-godišnjim mesarom u petak završena kriminalistička obrada, priveden je na saslušanje i kod dežurnog istražnog suca Županijskog suda u Splitu, nakon čega je pušten da se brani sa slobode.

Policija je osim njega u postaju bila privela i njegovu 27-godišnju suprugu, no protiv nje nije podnesena kaznena prijava.

Za 36-godišnjaka je utvrđeno kako je u svojoj mesnici od kolovoza 2008. do ožujka 2009 godine nabavljao i klao stoku, te zatim u promet stavljao veterinarski nepregledano meso. To je meso, kako se neslužbeno doznaje, ilegalno nabavljao u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Osim toga policija ga sumnjiči da nije vodio propisane evidencije i da je koristio lažne veterinarske svjedodžbe za provoz stoke čija se vrijednost procjenjuje na nešto više od 3,3 milijuna kuna, a uz to nije platio ni PDV u iznosu od preko 730 tisuća kuna.

Prijavljeni mesar policiji je poznat od prije zbog istih kaznenih djela. Tako je, zajedno sa suprugom, u ožujku ove godine bio prijavljeni jer su ukradenim veterinarskim pečatom obilježavali svinjetinu samo kako bi izbjegli veterinarsku kontrolu.
   Vijesti

 Elektronička uprava – imperativ moderne uprave 21. stoljeća - 27.studeni 2009
  Predsjednica Vlade Republike Hrvatske na konferenciji o eUpravi

Završena je Druga konferencija o elektroničkoj upravi "e-uprava: uprava po mjeri građana", koju je u jutarnjim satima svečano otvorila predsjednica Vlade Republike Hrvatske, Jadranka Kosor. Riječ je o godišnjoj konferenciji Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku koja ima za cilj upoznati širu javnost s aktivnostima Vlade Republike Hrvatske usmjerenim na razvoj elektroničke uprave. Ovogodišnja konferencija okupila je preko 200 sudionika iz javne uprave, predstavnika ICT zajednice kao i predstavnika znanstvene zajednice zainteresirane za pitanja unapređenja učinkovitosti javne uprave.


U svom uvodnom govoru, domaćin konferencije, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Igor Lučić, istaknuo je kako provedbom Strategije razvoja elektroničke uprave Vlada Republike Hrvatske potvrđuje svoju odlučnost u namjeri da modernizira i uredi način poslovanja državne uprave, posebno u vremenu kada raste potreba i očekivanja javnosti za otvorenijom, transparentnijom i učinkovitijom upravom. Ujedno, ustvrdio je kako vrijednost elektroničke uprave nije sama tehnologija, već ono što tehnologija može donijeti u poboljšanju i ubrzanju dosadašnjeg načina poslovanja državne uprave, budući da u ovom procesu tehnologija ne može biti i nije samoj svrha, već sredstvo za ostvarenje željenih promjena. Zaključno, upoznao je sudionike konferencije s aktivnostima na izgradnji hrvatske elektroničke uprave provedenima tijekom ove godine te najavio sljedeće korake usmjerene boljem korištenju postojeće tehnologije u upravi, a u cilju optimiziranja i racionalizacije troškova poslovanja.

U nastavku svečanosti otvorenja Druge konferencije o elektroničkoj upravi ministar uprave, Davorin Mlakar, podsjetio je kako primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u cilju olakšavanja i ubrzanja djelovanja državne uprave te unapređenja kvalitete komunikacije građana s upravom predstavlja jedan od temelja Strategije reforme državne uprave za razdoblje od 2008. do 2011. godine. Stoga je razvoj elektroničke uprave ocjenio iznimno značajnim za ukupnu reformu uprave.

Otvarajući konferenciju, predsjednica Vlade Republike Hrvatske, Jadranka Kosor, istaknula je kako su otvorenost, javnost i djelotvornost rada državne uprave, koja kvalitetno gospodari proračunskim sredstvima i koja uspješno ispunjava potrebe i interese svojih građana, neupitni prioriteti Vlade Republike Hrvatske. Elektronička uprava, pritom, može u značajnoj mjeri pomoći u njihovoj realizaciji te izmijeniti upravu kakvu smo do sada poznavali u korisnički usmjerenu upravu koja u središte svoje pozornosti postavlja građane. Iz tog razloga Vlada Republike Hrvatske daje snažnu podršku daljnim aktivnostima na razvoju elektroničke uprave, kao imperativu moderne uprave 21. stoljeća, zaključila je predsjednica Vlade, proglašavajući Drugu konferenciju o elektroničkoj upravi otvorenom.

U nastavku konferencije održala su se tri panela. Tijekom prvog panela pod nazivom "Elektronička uprava u Hrvatskoj: jučer, danas, sutra" sudionici su upoznati sa stanjem i perspektivama razvoja elektroničke uprave u Hrvatskoj. Pritom su prezentirane aktivnosti izvršene na provedbi aktivnosti od usvajanja Strategije razvoja elektroničke uprave do danas, predstavljena temeljna infrastruktura elektroničke uprave te, zaključno, pilot projekt e-tvrtka, kao recentni primjer pružanja usluga elektroničkim putem.

Drugi panel održan je s ciljem predstavljanja primjera zemalja predvodnica u razvoju elektroničke uprave u Europskoj uniji. U radu ovog panela, pod nazivom "Učimo od najboljih", predstavljena su iskustva Austrije i Estonije – europskih predvodnica u razvoju elektroničke uprave. Gosti predavači bili su: Arvo Ott, voditelj Akademije za elektroničku upravu, Wolfgang Kabelka, viši savjetnik Bundesrechenzentruma i Christian Rupp, predstavnik Savezne platforme "Digitalna Austrija" u Austrijskom Saveznom kalencelarijatu. Iskustva ovih dviju zemalja posebno su bila važna i za Republiku Hrvatsku, budući da je riječ o zemljama s koje smo kontaktirali u procesu izrade Strategije razvoja elektroničke uprave.

Posljednji, treći panel, predstavio je tri hrvatska projekta koja su na nedavno održanom natječaju za Europske nagrade iz područja elektroničke uprave dobili oznake primjera dobre prakse: ARHiNet – arhivski informacijski sustav, HITRO.HR - hrvatski One Stop Shop te Integrirani informacijski sustav pomorstva: e-Crew, čime su dokazali kvalitetu i potencijal hrvatskih IT rješenja.

Ovogodišnja konferencija okupila je preko 200 sudionika iz javne uprave, predstavnika ICT zajednice kao i predstavnika znanstvene zajednice zainteresirane za pitanja unapređenja učinkovitosti javne uprave,a kao posebni gosti konferencije bili su veliki zagovornici IT, i partneri e Hrvatske predstavnici UHBL-PTSP "Tvrđava Knin.
   Vijesti

 Kninski branitelji traže novi spomenik - 27.studeni 2009
  Iako je za 15. obljetnicu Oluje u kolovozu 2010. planirano postavljanje spomenika "Pobjede Oluja 95" na Starčevićevu trgu u Kninu, još uvijek nije napravljen idejni projekt spomenika, niti je prikupljen potreban novac za njegovu izgradnju.

Tomislav Čolak, predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga, podsjeća da je iz redova branitelja još 2005. pokrenuta inicijativa za postavljanje spomenika koji bi trebao simbolizirati veličanstvenu pobjedu hrvatskih branitelja, njihovu žrtvu i zahvalnost domovine.

Tadašnje Gradsko poglavarstvo prihvatilo je inicijativu, a dosad su raspisana dva natječaja za idejno rješenje spomenika.

Na prvi natječaj stiglo je desetak prijedloga, no Povjerenstvo za odabir nije prihvatilo ni jedan.

Na drugi natječaj svoje je rješenje ponudilo devet kipara, a samo jedan prijedlog odnosio se na arhitektonsko rješenje trga. Povjerenstvo u kojem sam i ja bio je odabralo projekt akademskoga kipara Petra Dolića i AP Projekt studija iz Zagreba – ističe Čolak.

On naglašava da članovi povjerenstva, među kojima je i on kao predstavnik Koordinacije branitelja, nisu bili zadovoljni kiparskim rješenjem u obliku masline, ali su se pozitivno izjasnili o arhitektonskom rješenju.

Koordinacija branitelja predložila je autoru doradu kiparskog rješenja spomenika, ali još uvijek iz Grada nema povratne informacije.

Pretpostavljamo da kipar neće mijenjati svoju ideju spomenika u kojemu, prema mišljenju branitelja, nema dovoljno simbolike. Budući da vrijeme leti, predlažemo gradskom povjerenstvu da raspiše treći natječaj.

Sramota je da 15 godina nakon Oluje u Kninu još nemamo spomenik braniteljima – kazao je Čolak.

Dogradonačelnik Knina Tomislav Vrdoljak podsjeća na to da je i Čolak bio član ocjenjivačkog suda koji je odabrao idejno rješenje kipara Dolića.

“Ako članovi nisu bili zadovoljni tim rješenjem, trebali su odbiti sve prijedloge i poništiti natječaj.

Kipar i arhitekt ne mogu raditi umjetničko djelo na temelju nečijih želja”, smatra Vrdoljak. Napominje da branitelji zapravo ne traže doradu, nego izradu posve novog spomenika.

Donacije

Hoće li se i kada graditi spomenik, još je neizvjesno, no Vrdoljak odgovara kritičarima koji smatraju da vrijeme recesije nije idealan trenutak za to. “Spomenik se neće graditi na štetu socijale ni drugih proračunskih korisnika, nego donacijama.” Dosad je prikupljeno oko 500 tisuća kuna, a ukupno će biti potrebno barem 1,5 milijun kuna.
   Vijesti

 Prihvaćena rezolucija EP-a: RH može dovršiti pregovore do sredine 2010. - 26.studeni 2009
  STRASBOURG,26. studenog 2009.(Hina) - Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju o strategiji proširenja EU-a u kojoj se kaže da Hrvatska može završiti pregovore do sredine sljedeće godine ako ispuni sve kriterije, uključujući punu suradnju s Haaškim sudom.

Europski parlament "pohvaljuje Hrvatsku za napredak u ispunjavanju kriterija za pristupanje Uniji, kao i obveza koje proizlaze iz članstva; pozdravlja bilateralni sporazum o rješavanju graničnog pitanja sa Slovenijom, koji je stvorio poticaj za otvaranje daljnjih poglavlja u pristupnom procesu; smatra da se pregovori mogu dovršiti do sredine 2010. godine pod uvjetom da Hrvatska ubrza napore i ispuni sve potrebne kriterije i mjerila, uključujući punu suradnju s ICTY-em", kaže se u prihvaćenoj rezoluciji.

Zastupnici su odbacili amandman skupine zastupnika stranke Zelenih da se iz teksta izbaci vremenska odrednica za završetak pregovora. Umjesto sredine 2010. godine, ti zastupnici su predložili da se stavi riječ "uskoro".

Nakon izglasavanja rezolucije, potpredsjednica Europskog parlamenta Diana Wallis, koja je predsjedavala sastankom, pozdravila je skupinu zastupnika Hrvatskog sabora. Saborski zastupnici, koji su sudjelovali na dvodnevnom sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska, bili su nazočni izglasavanju rezolucije, što su europski parlamentarci pozdravili velikim pljeskom.

"Pozdravljam izaslanstvo hrvatskog parlamenta. Želimo da Hrvatska što je prije moguće uđe u EU i potičemo vas da ubrzate pripreme za članstvo. Veselimo se skorom dolasku hrvatskih parlamentaraca, koji će u Europskom parlamentu imati status promatrača", rekla je predsjedateljica Wallis čije su riječi također popraćene velikim pljeskom.

Hrvatska će nakon potpisivanja pristupnog ugovora s Europskom unijom moći uputiti određeni broj zastupnika u Europski parlament, koji će do okončanja postupka ratifikacije pristupnog ugovora imati status promatrača.

Rezolucija Europskog parlamenta o strategiji proširenja Europske komisije za zemlje zapadnog Balkana, Island i Tursku, pravno je neobvezujući tekst.

U rezoluciji se proširenje ističe kao jednu od najuspješnijih politika Europske unije i traži nastavak te politike na temelju individualnih zasluga zemalja kandidata.

U rezoluciji se kaže da bilateralni prijepori ne bi trebali predstavljati prepreku u pristupnom procesu, ali se ističe da EU treba učiniti sve da ih riješi prije pristupanja Uniji i da takve prijepore trebaju rješavati strane koje su u njega uključene.

Općenito, zastupnici pozdravljaju napore koji se čine u zemljama zapadnog Balkana, a kao glavne izazove navode borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobodu i neovisnost medija od političkog uplitanja i neovisnost regulatornih tijela. Sve zemlje bivše Jugoslavije pozvane su da u potpunosti surađuju s Haaškim sudom.

   Vijesti

  Agencija za lijekove potvrdila kvalitetu uvezenog cjepiva protiv gripe H1N1 - 26.studeni 2009
  ZAGREB, 26. studenoga 2009. (Hina) - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH priopćilo je kako je danas u 11,30 sati Imunološki zavod zaprimio Certifikat o posebnoj provjeri kakvoće, kojim je Agencija za lijekove i medicinske proizvode potvrdila kvalitetu uvezenog cjepiva protiv gripe H1N1.

Po zaprimanju Certifikata, svako pojedinačno pakiranje dobilo je kontrolni broj, te je počela distribucija cjepiva prema županijskih zavodima za javno zdravstvo.

Cijepljenje počinje sutra u županijskim zavodima za javno zdravstvo, a od ponedjeljka i u ordinacijama opće/obiteljske medicine, navodi Ministarstvo zdravstva.
   Vijesti

 Kalmeta: ne osjećam se odgovornim za stanje u HAC-u - 26.studeni 2009
  ZAGREB,26. studenoga 2009. (Hina) - Ministar prometa Božidar Kalmeta izjavio je danas da se ne osjeća odgovornim za stanje u Hrvatskim autocestama (HAC) te ocijenio da današnja uhićenja čelnih ljudi te tvrtke pokazuju funkcioniranje pravne države.

"Zapovjedne odgovornosti nema. Ja ne mogu odgovarati za čitav niz tvrtki koje se nalaze u mojem resoru i ako se u tim tvrtkama nešto dogodi na bilo kojoj razini. To je jednostavno nemoguće", rekao je Kalmeta novinarima uoči današnje sjednice Vlade, komentirajući uhićenja čelnih ljudi HAC-a.

Dodao je da je već ranije sam inicirao, kako je rekao, raščišćavanje u nekim javnim poduzećima tako da se "apsolutno ne osjeća odgovornim".

Nema baš nikakve moje dgovornosti, nema razloga da dam mandat na raspolaganje, poručio je.

"Pravna država i institucije pravne države rade svoj posao. Treba ih pustiti da u miru rade", rekao je ministar.

Upitan vjeruje li u nevinost uhićenih, odgovorio je kako je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja, te da treba pričekati kraj istrage.

Ponovio je svoju ocjenu da je klima unutar HAC-a bila loša i da je zbog toga došlo do smjena u toj tvrtki, a uhićenja su, rekao je, "jedan novi moment".

Upitan bi li "zbog loše klime u javnosti" mogao odstupiti s mjesta ministra, odgovorio je kako o toj klimi "javnost kaže ono što misli na izborima".

A na izborima na koje je izlazio, kaže, od parlamentarnih do lokalnih, "klima je uvijek bila jako dobra".

"Kad se ona promijeni, budite sigurni da me neće trebati nagovarati", rekao je i dodao da se ne smatra nesmjenjivim.

"Ne, ne mislim da sam nesmjenjiv i da sam najpametniji. To sigurno ne mislim", odgovorio je Kalmeta novinarima na pitanje smatra li da je nesmjenjiv dok god ima dobar rezultat na izborima.
   Vijesti

 Vupik poklonio državi zemljište na kojem je Spomen-dom Ovčara - 26.studeni 2009
  U VUPIKU su danas na izvanrednoj Glavnoj skupštini dioničara odlučili da se dio nekretnina u vlasništvu tvrtke, među kojima je i Spomen-dom Ovčara, daruje državi.

Predsjednik Nadzornog odbora Vupika Željko Cirba izjavio je kako je ovo bila samo formalna odluka te da nikada nikome u Vladi RH ili u tvrtki nije palo na pamet da bi se cijela situacija riješila na drugi način.
Todorić kupio Vupik
Ova priča je postala zanimljiva javnosti kada je Vupik krenuo u privatizaciju, a sporno zemljište Spomen-doma Ovčara je još uvijek bilo u njegovu vlasništvu te se moglo dogoditi da ono prijeđe u ruke nekome tko ga ne bi htio ustupiti državi. Pojavila se priča i kako Vupik želi kupiti srpski tajkun Mišković, što je izazvalo burne rekcije nekih krugova.

Na tom mjestu gdje se danas nalazi Spomen-dom Ovčara mnogi branitelji, civili i ranjenici su proveli svoje posljednje sate života prije strijeljanja 1991. godine. Na kraju priče, Vupik je u javnom natječaju kupio Agrokor Ivice Todorića.
   Vijesti

 Primali mito od farmaceutskih kompanija - 26.studeni 2009
  Moguće je, tvrde novinari, da je čak i pandemija i panika koja se proširila svijetom rezultat "nastojanja" liječnika i stručnjaka koji od toga imaju velike koristi.

Hoće li svinjska gripa biti okidač za veliku aferu mita u kojoj su se našli čak i stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije? Grupa danskih novinara naime tvrdi da su upravo oni dobivali novac od velikih farmaceutskih kompanija kako bi promovirali upravo njihove lijekove za borbu protiv pandemije nove gripe. A radi se o prihodima koji prelaze sedam milijardi dolara.
Moguće je, tvrde novinari, da je čak i pandemija i panika koja se proširila svijetom rezultat "nastojanja" liječnika i stručnjaka koji od toga imaju ne velike koristi.

No, da ne bi stalo samo na glasinama, pobrinuli su se i konkretni detalji među kojima je posebno zanimljiv nizozemski liječnik Albert Osterhaus kojeg su već nazvali "dr. Grip" i čiji rad ispituje specijalna komisija nizozemske vlade. Jedna danska novinarka je i javno izjavila kako je potpuno sigurna da su predstavnici farmaceutskih divova i stalni gosti na sastancima stručnjaka SZO. Jesu li tamo dogovarali i nove poteze koji bi trebali preplašiti javnost i preplaviti medije, trebalo bi se ustanoviti vrlo brzo.
   Vijesti

 Kistanje: nakon deset godina Janjevcima stiže asfalt - 26.studeni 2009
  Stanovnici Novog naselja u Kistanjama, koji se žale da im naselje izgleda poput zabačenog sela u Afganistanu, s rupama i lokvama na neasfaltiranim ulicama, od iduće će godine napokon imati razloga za zadovoljstvo, jer bi tada trebali početi radovi na uređenju naselja.

- Općina Kistanje uputila je zahtjev Županiji za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju oborinske odvodnje u novom naselju Kistanje 1 - ističe načelnik općine Slobodan Rončević.

On očekuje da će dozvola biti izdana do kraja prosinca nakon čega bi resorno ministarstvo trebalo raspisati natječaj za izvođača te bi ubrzo trebali započeti radovi na izgradnji sustava odvodnje i asfaltiranju ulica. Vrijednost cijelog projekta je oko pet milijuna kuna, a novac je već osiguran.

Riječ je o projektu od velikog značenja za općinu Kistanje. Izradu projektne dokumentacije financirali su Općina Kistanje i UNDP-Program UN-a za razvoj, a Općina Kistanje oslobođena je plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju ovog komunalnog objekta.

U Novom naselju je prije više od deset godina izgrađeno više od 120 obiteljskih kuća za prognane Hrvate iz Janjeva na Kosovu, a sada trenutačno živi 170 obitelji s velikim brojem djece.

Prošle godine su nevladine udruge iz Kistanja najavljivale prosvjede zbog iznimno loših uvjeta života u ovom naselju, prozivajuće čelnike općine Kistanje, u kojoj je na vlasti SDSS, kako ne rade na ravnomjernom razvoju općine.

U sklopu projekta stambenog zbrinjavanja, u Kistanjama je prije nekoliko godina izgrađeno još jedno mini naselje s dvadesetak obiteljskih kuća, u kojemu je kompletno uređena infrastruktura.
   Vijesti

 PROJEKT ‘POLICIJA U ZAJEDNICI’ RADI vraćanja povjerenja građana u policiju - 26.studeni 2009
  POLICIJA Priveli 58 mlađih od 16 godina zbog noćnog izlaska - roditelji n
Molim vas, dođite mi pomoći, ne mogu živjeti od buke susjedovog klima uređaja’. Ili, ‘Sin koji živi na katu iznad, truje me nervnim otrovima’... Samo su neki od bizarnih poziva kojima su obasuti kontakt-policajci diljem Šibensko-kninske županije.

A oni su dužni intervenirati na svaku dojavu. Ponekad moraju biti samo dobri psiholozi i ljude saslušati i kazati koju utješnu riječ, a nerijetko se moraju baviti i pravim policijskim poslom.

Naime, projekt ‘Policija u zajednici’ uspostavljen je prije svega radi vraćanja povjerenja građana u policiju.

- U nekim zapadnim zemljama taj projekt funkcionira već desetljećima i pokazao se kao jako dobar. Cilj je suradnja s građanima i raznim institucijama u prevenciji i rješavanju prekršajnih i kaznenih djela. Premda nas se često poistovjećuje s ‘bobijima’, mi to nismo. Za razliku od njih, mi smo naoružani, a zbog kroničnog manjka ljudi na terenu, obavljamo i druge klasične policijske poslove - pojašnjava nam Antonio Brajković, kontakt-policajac iz Šibenika koji ureduje u Starom gradu.

Budući da je u tom dijelu grada čak 130 različitih poslovnih prostora, logično je da uglavnom radi poslijepodne i navečer, kada je i najveća opasnost od eventualnih razbojstava.

Antonio Karlo CROPIX
- Patroliramo svaki vikend kako bismo spriječili narušavanje javnog reda i mira u kafićima ili zbog preglasne glazbe. Moram kazati da je dojava građana zbog buke iz kafića puno manje u zadnje vrijeme. Isto tako strogo kontroliramo prodaju cigareta i alkohola maloljetnicima.

Naglašavam da su se i trgovci dosta disciplinirali i da će teško prodati alkohol nekome tko izgleda mlado, a da im ne pokaže osobnu. Posebnu pažnju pridajemo zabrani izlaska poslije 23 sata mlađima od 16 godina.

Od ožujka do konca listopada u zabranjenim noćnim ‘izletima’ zatekli smo čak 58 mladih koje smo priveli u policijsku postaju do dolaska roditelja. Ne mogu, a da ne spomenem kako su reakcije roditelja nerijetko čudne i neshvatljive - kaže nam Brajković.

On ističe kako ima izvrsnu suradnju s komunalnim redarima i gradskim tvrtkama, kao što su Čistoća i Zelenilo, koji izlaze na teren na svaku njegovu dojavu.

- Žao mi je što, ni nakon dvije godine mojih stalnih upozorenja i kucanja na vrata šibenske gradske uprave, nije uređeno dječje igralište na obali. Imali smo nekoliko slučajeva ozljeđivanja djece zbog dotrajalih sprava, a ništa se nije poduzelo. Strah me je da se ne dogodi i ono najgore - apelira kontakt-policajac Brajković.

Njegov vodički kolega Antonio Karlo posla preko glave ima ljeti.

- Problemi su uglavnom oko ugostiteljskih objekata. To su tučnjave, narušavanje javnog reda i mira, prekoračenje radnog vremena i slično. Poseban problem je buka iz ‘Haciende’ i ‘Hookah bara’. Idemo mi i u zajedničke akcije s inspektoratom i zimi - govori nam Karlo.

Vodički kontakt-policajci posebno su ponosni na akciju uređenja bivšeg Vodičankina skladišta na ulazu u grad iz pravca autoceste, koji je bio pravo ruglo i u kojemu su se skupljali beskućnici. Pripremaju još jednu akciju kako bi poboljšali kontakt s građanima.

- Za sve one koji iz razumljivih razloga žele anonimno prijaviti probleme, postavit ćemo sandučić na zgradu gradske uprave, gdje će moći ostaviti svoje pismene zahtjeve - zaključuje Antonio Karlo.

Vrijedni Kninjani bez informatičke opreme

Kontakt-policajci u svim gradovima u županiji organiziraju predavanja po školama o ponašanju u prometu, nasilju među vršnjacima i ovisnostima o cigaretama, alkoholu i drogi. Međutim, posebno vrijednim akcijama ističu se kninski kontakt-policajci.

Medijski je naročito eksponiran njihov ‘izlet pomirenja’ na nogometnu utakmicu Dinama i Zagreba za srednjoškolce iz Kistanja i Knina, koji su često bili na sukobljenim stranama u tučnjavama ispred škole, ali i kninskih noćnih klubova. ‘Moram kazati da nakon zajedničkog puta u Zagreb nema više tučnjava između Kninjana i Kistanjaca. No nećemo stati s tim projektom. Planiramo ih voditi na jednu utakmicu Hajduka u Split’, kaže Anita Antić, voditeljica kninskih kontakt-policajaca.

Od njihovih brojnih projekata izdvajamo akciju za pomoć bolesnom djetetu iz Kistanja, za koje je već uplaćen dio novca za prijeko potrebnu operaciju u Sloveniji. Nadalje, na inicijativu kninskih kontakt-policajaca tamošnje boćalište postalo je prvi sportski teren s pristupom za invalide. Unatoč tome što su iznimno aktivni, rade praktički u ‘kamenom dobu’, bez odgovarajuće informatičke opreme, interneta i maila.
   Vijesti

 Šibensko-kninskoj županiji kola i dalje klize nizbrdo - 26.studeni 2009
  Iako su relativno dobri rezultati u turizmu, u kojemu je u devet mjeseci zabilježen rast noćenja od 1,8 posto, potom posljednjih mjeseci postupan rast narudžbi najvažnijim izvoznicima, TLM-ovim Valjaonicama i Prešaonici, te prilično stabilna izvozna pozicija Vikoma Zagreb-Montaže na njemačkom tržištu nagovještavali svjetlo na kraju tunela i mogući skori postupni izlazak gospodarstva Šibensko-kninske županije iz recesije, zbirni poslovni devetomjesečni rezultati 1474 najvažnija gospodarska subjekta u ovoj županiji ostavljaju malo nade za to.

Naprotiv, sve govori da kola i dalje klize nizbrdo. S tri milijarde i 188 milijuna kuna prihoda, županija za istim prošlogodišnjim razdobljem kaska 13,5 posto. U tom sunovratu prihoda, a time i zarade, najviše su stradali srednji poduzetnici, njih 21, koji čine četvrtinu ekonomske moći županije.

Njihovi su prihodi pali za 24,9 posto. Male tvrtke koje zapošljavaju do 50 radnika − a one čine dvije trećine potencijala ove regije − ostvarile su pad od osam posto.

U takvim prilikama osjetno se manje i trošilo, pa su ukupni rashodi bili dvije milijarde i 976 milijuna kuna ili 12,4 posto manji. Iako je ova županija na kraju rujna u vanjskotrgovinskoj razmjeni imala suficit od 5,75 milijuna kuna, čime se može pohvaliti malo koja druga županija u zemlji, uočljivo je da je on u odnosu na isto razdoblje prošle godine prepolovljen.

Ukupan izvoz od 140,75 milijuna dolara pao je za čak 41,9 posto. I uvoz od 135 milijuna dolara sunovratio se 46,7 posto. U ukupnom izvozu Hrvatske ova županija sudjeluje s 1,8 posto, a u uvozu 0,9 posto. Glavni vanjskotrgovinski partneri i dalje su Italija, BiH, Njemačka, Velika Britanija, Austrija i Francuska, kojima su se pridružile Kina, Slovenija i Srbija.

Manji izvoz, manje posla, manja zarada odrazili su se i na burzu rada, gdje je na kraju rujna ove godine bilo 6439 nezaposlenih ili 12,3 posto više nego krajem istog mjeseca lani.

− Ovakvi poslovni rezultati nagovješćuju da ovdašnje gospodarstvo ništa bolje dane ne može očekivati ni u sljedećem kvartalu − kratak je komentar Petra Škendera, predsjednika Županijske komore Šibenik.

Marijan DŽAMBO/EPEHA

Insolventnost

Svakodnevno poslovanje ovdašnjih tvrtki najviše otežava nesolventnost. Na kraju rujna u toj su se poziciji našle 532 tvrtke, u kojima je radilo 579 zaposlenih.

Trgovci vode

Ni turizam, ni građevinarstvo, ni prerađivačka industrija nisu glavna okosnica šibensko-kninskog gospodarstva, nego je to, vjerovali ili ne, trgovina. Gotovo svaki treći poduzetnik – njih 471 – u županiji bavi se trgovinom. Najveće su prihode, 928 milijuna kuna, ostvarili trgovci.

Plaće
Prosječna je neto plaća u gospodarstvu ove županije 3755 kuna ili 6,3 posto veća u odnosu na isto razdoblje lani, ali daleko ispod prosjeka zarada u Hrvatskoj.
   Vijesti

 Kad službeno postane „zvanično“ - 26.studeni 2009
  Firma iz Zemuna izradila stranicu općine Kistanje ( www.kistanje.hr) za
25.000,00 kuna
Sigurno bi vijest o izradi službene stranice jedne male Općine u Dalmatinskoj zagori bilapozitivna vijest, ali ignoriranje svega Hrvatskog i u ovom slučaju pokazalo se važnijim.

Naime, za izradu Internet stranice Općina Kistanje iz općinskog proračunaisplatila je25.000,00 kuna dizajnerskoj firmi iz Zemuna kod Beograda.
Zanimljiv je izbor općinsk og načelnika koji je pored ponude svjetski nagrađivanog sugrađana(nositelja III. mjesta za dizajn na Svjetskom samitu za informacijsko društvo u organizaciji UNa)u iznosu od 6.000,00 kuna izabrao onu skuplju firme iz Srbije. Tako je novac poreznih obveznika općine Kistanje otišao preko granice.

Kako bi apsurd bio veći firma koja je izradila
stranicu ne poznaje standarde Hrvatskog jezika pa stranica nosi naziv„Zvanične“ web stranice Općine Kistanje a ne Službene kako je isprav no, ili se morate „ulogovati“ kako bi komentirali sadržaj iste.
Žalosno je da općina ignorira dizajnere iz naše Županije i Hrvatske koji bi posao izrade obavili puno kvalitetnije i jeftinije.

Predstavnici „Hrvatske manjine“ u općinskom vijeću izražavaj u zabrinutost postupcima čelnika SDSS-a koji u potpunosti ignoriraju sve prijedloge, zahtjeve i traženja doseljenih Hrvata u Kistanjama koji čine više od trećine ukupnog stanovništva općine Kistanje.
   Vijesti

 Lađari s Neretve kreću veslima preko Jadrana - 25.studeni 2009
  Hrabri neretvanski lađari, nakon preveslanog La Manchea, najavljuju novi pothvat - spajanje talijanske i hrvatske obale u neretvanskoj lađi. Projektom pod nazivom „Tragovima pradjedova” žele oživiti vezu moliških Hrvata s pradomovinom, iz koje su se na sličan način, bježeći pred Turcima, iselili njihovi preci u šesnaestom stoljeću.

Dodatni poticaj ovom nesvakidašnjem pothvatu daju i sami Moližani, koji već tradicionalno sa svojom lađarskom ekipom (Comunita Croata del Molis) sudjeluju na martonu lađa na Neretvi.

Kako se očekuje, sudjelovat će pedesetak lađara, koji bi zahtjevnu rutu od dvjestotinjak kilometara trebali izveslati za 24 sata. Imat će brojnu logističku potporu, među ostalim i brod “Palagruža”, na kojem će se lađari moći odmoriti u stankama veslanja.

- Ideja se za ovaj pothvat rodila još odavno, nakon samih početaka maratona lađa, na kojem aktivno sudjeluju naši prijatelji iz Molisea - ističe predsjednik Udruge lađara Neretve Marko Marušić.

- Prošlo smo se ljeto odlučili za La Manche, a sljedeće godine idemo preko Jadrana. Siguran sam da nas ništa neće spriječiti u planovima, jer je to projekt svih Neretvana...

Iako još uvijek nisu definirani svi uvjeti projekta “Tragovima pradjedova - lađom preko Jadrana”, pretpostavlja se da će sudjelovati do pet lađarskih posada, koje će se izmjenivati na toj zahtjevnoj ruti. Naime, lađa će gotovo stalno bez većih stanka ploviti na relaciji Neretva-Termoli.

Iskustvo s La Manchea

– Udruga lađara Neretve ostvorena je za sve primjedbe i prijedloge, kako bi se kvalitetno i uspješno dovršio i ovaj pothvat - kaže Marušić.

Iskustvo sa La Manchea, gdje su se borili s vjetrom i morskim strujama, dobro će doći lađarima za put preko Jadrana. Izdržljivost i kondicija nisu upitni.

A da bi lađari bili što spremniji, i ovaj put brine se profesor kineziologije Mario Sršen. Međutim, uvjeti veslanja drukčiji su od onih u Neretvi. U lađi će biti deset, a ne dvanaest veslača, kako bi lađa bila barem koji centimetar iznad mora. Na njoj će se postaviti i valobran, koji bi spriječio prodiranje mora, što se pokazalo dobrim rješenjem na La Mancheu.

U potrazi za novcem

Veći posao od veslanja i borbe s ćudljivim morem neretvanskim lađarima bit će traženje sponzora za ovo putovanje. – Nadam se da nam novac neće biti problem. Ipak, sponzora je sve manje zbog recesije i ekonomske krize - zaključio je Marko Marušić.
   Vijesti

 Striko Nadan: Supruzi i šogorici izdao dozvole agenta za nekretnine - 25.studeni 2009
  NAKON što je Index otkrio čak tri nećaka Nadana Vidoševića koji su "strateški" raspoređeni na odgovorne pozicije u Hrvatskoj gospodarskoj komori i u Krašu čini se da to nije nikako kraj svim rodbinskim vezama ovog predsjedničkog kandidata koji Komoru kojoj svi hrvatski poslodavci plaćaju obveznu članarinu uredno pretvara u obiteljski posao.

> Striko Nadan: Jedan od uvjeta za direktora u HGK je da ste nećak Nadana Vidoševića

Naime, kako smo otkrili na čelu najjužnije Komore, one dubrovačko-neretvanske je Terezina Orlić, kojoj je njen suprug u rodbinskim vezama s Nadanom Vidoševićem. Naime, Orlić je do kraja devedesetih radila u Atlantskoj plovidbi u uredu za planove i analize, a nakon višegodišnje apstinencije od radnih obveza odjednom se našla na vrhu Komore u Dubrovniku. Naravno nije bilo natječaja jer po Statutu Komore, natječaj za to mjesto niti ne treba.

"Gospođa Orlić udajom je postala članica moje šire obitelji što ne smatram spornim za posao koji stručno i kvalitetno obavlja u Dubrovniku", priznao nam je Nadan Vidošević, koji je slično odgovorio i za svoje nećake da su stručni i kvalitetni kadrovi.

Supruzi i šogorici po dozvolu

No, prava je priča kako je Vidošević za svoju suprugu i njenu sestru osigurao dozvole za agenta posredovanja u prometu nekretnina. Naime, dozvole Ine Vidošević kao i Nives Polić imaju potpis Nadana Vidoševića.

Vidošević objašnjava kako je Komora temeljem Zakona o posredovanju u prometu nekretnina i Pravilnika o stručnom ispitu za agenta posredovanja u prometu nekretnina započela s organizacijom edukacije, stručnih ispita i razlike stručnih ispita u lipnju 2008. godine. Također priznao nam je kako njegova supruga Ina Vidošević i Nives Polić su razliku stručnog ispita položile 22. travnja ove godine. Kada smo ga upitali je li bilo protežiranja jer je ipak riječ o supruzi i šogorici, Vidošević je odlučan da nije bilo ništa od toga. Kao dokaz je da su njegova supruga i šogorica položili za agenta prilično kasno.

Nema protežiranja, nisu odmah položile

"U evidencijama Komore o položenim stručnim ispitima Nives Polić upisana je pod rednim brojem 1180, a Ina Vidošević pod rednim brojem 1194. Ukupno je do sada ispit položilo 1614 kandidata. Ovo su sve pokazatelji da nije bilo nikakvih okolnosti koje bi dovele u povoljniji položaj ili na bilo koji način protežirale Inu Vidošević i Nives Polić u odnosu na druge kandidate", kaže Vidošević tvrdeći kako ništa nije sporno.

Recimo i to kako se čini da je s Vidoševićem gotovo najbolje prošla šogorica Polić. Naime, jedan sin, Neven Polić obnaša dužnost pomoćnika direktora Odjela za organizaciju poslova javnog komisionara u HGK, a ondje je došao nakon što je bio osobni šofer Vidoševića. Supruga Nevena Polića također radi u HGK.

Nadarena rodbina Nadanova

Drugi sin Nives Polić na odgovornoj je dužnosti u Krašu, a Vidošević za svih njih tvrdi kako su kvalitetni, pametni, odgovorni i nadasve stručni. Kao pravi striko.
   Vijesti

 Buna u Kninu: diskoklub na mom uzglavlju - 25.studeni 2009
  Stanari Krešimirove ulice i Trga Marka Marulića u Kninu potpisali su peticiju zbog nepodnošljive buke i preglasne glazbe koja dolazi iz kafića na Marulićevu trgu, a nastavlja se i nakon zatvaranja lokala do ranih jutarnjih sati.

− Već pet godina upozoravamo nadležne na nemoguće uvjete za život u susjedstvu lokala. Iako je Grad donio odluku o skraćenju radnog vremena diskotekama i noćnim klubovima, odluka se ne poštuje i stanje se nije popravilo − kažu nam ogorčeni stanari.

Pitaju se kako je moguće izdati dozvolu za rad diskoteke u strogo stambenom dijelu grada. Sanitarna inspekcija nekoliko je puta izvršila nadzor bivšeg lokala “Flash” na Marulićevu trgu te podnijela prijavu Prekršajnom sudu.

U međuvremenu je obavljena rekonstrukcija Marulićevih skala, lokal je promijenio vlasnika i naziv, a prvi radni vikend u novom lokalu završio je incidentom i policijskom intervencijom.

Stanari s Marulićeva trga ističu da prošlog vikenda nisu spavali zbog preglasne folk glazbe, a oko dva-tri sata ujutro započela je i tučnjava, koja je okončana dolaskom policije i Hitne pomoći.

− Nemamo ništa protiv diskoteka i noćnih klubova, neka mladi izlaze, neka se zabavljaju i slušaju glazbu, ali smatramo da u svakom civiliziranom gradu disku nije mjesto u stambenoj zoni u centru grada − jednoglasno nam kazuju stanari, koji su svoje apele uputili čak i kninskom župniku fra Petru Klariću.

Radi zaštite svojih osnovnih ljudskih prava, obratili su se i Regionalnom centru HHO-a u Kninu. Gradonačelnica Josipa Rimac ističe da rješenje problema nije u nadležnosti Grada.

− Mi određujemo radno vrijeme ugostiteljskih objekata, koje smo za diskoklubove skratili za dva sata, ali ne izdajemo dozvole za rad tih objekata niti određujemo gdje će se nalaziti − kaže gradonačelnica.

Kninska je policija, nakon brojnih pritužbi građana na rad lokala u tom dijelu grada i učestalog kršenja javnog reda i mira, još prije dvije godine zatražila da se preispita odluka o radnom vremenu ugostiteljskih objekata “Flash” na Marulićevu trgu i “R-1” u Krešimirovoj ulici, koji su tada imali radno vrijeme čak do šest sati ujutro.

Grad je nakon toga tim lokalima skratio radno vrijeme za dva sata te su vikendom mogli raditi do četiri sata ujutro.
   Vijesti

 Andrija Hebrang jedini predsjecnički kandidat sa IZBORNM PROGRAMOM – Za europsku i ponosnu Hrvatsku! - 25.studeni 2009
  ANDRIJA HEBRANG-HRVATSKI PREDSJEDNIK

IZBORNI PROGRAM – Za europsku i ponosnu Hrvatsku!

MOJE PREDNOSTI:

Ne otkrivam samo probleme nego i predlažem rješenja!

U otkrivanju i predlaganju rješenja glavnih problema koristim višedesetljetno iskustvo rada u znanstvenim, socijalnim, gospodarskim i vojnim institucijama!

Dosljedan sam političar koji ne mijenja stranke zbog vlastita interesa!

Za razliku od većine ostalih kandidata, ukupna vrijednost imovine moje supruge i mene iznosi polovicu zbroja naših plaća u dosadašnjem radnom vijeku! Kod glavnih konkurenata imovina je značajno veća od zarade i nasljedstva!

Za razliku od ostalih stranačkih kandidata, dragovoljac sam Domovinskoga rata od prvoga dana do reintegracije Podunavlja (1990. – 1998.)!


KAKAV ĆU BITI PREDSJEDNIK?


- bit ću predsjednik SVIH POLITIČKIH OPCIJA, a ne samo lijeve
- DOSTOJANSTVENO ću predstavljati državu u zemlji i u svijetu
- poštovat ću svakoga i SVIMA DATI PRAVO NA KRITIKU MENE I MOJE POLITIKE, bez ljutnje i uvreda
- neću ratovati s medijima i pogrdno ih nazivati
- poštovat ću instituciju svojih prethodnika, neću o njima pričati viceve jer PREDSJEDNIK JE INSTITUCIJA i IZABRALA GA JE VEĆINA
- štitit ću istinu o hrvatskim braniteljima
- NEĆU BRANITI CRKVI pravo na javno iznošenje stavova
- neću dobacivati svojim kritičarima na javnim mjestima
- neću koristiti obavještajnu zajednicu za istrage u inozemstvu
- članovi moje obitelji neće profitirati od moje pozicije
- posjećivat ću Jasenovac i Bleiburg
- KRITIZIRAT ĆU LOŠE POTEZE VLASTI, ma koja bila, ali i POMAGATI KONKRETNIM PRIJEDLOZIMA
- bit ću KREATIVAN PREDSJEDNIK koji okuplja stručnjake i predlaže rješavanje najvažnijih problema
- naročito ću se angažirati na području SVIH REFORMA ČIJI JE CILJ BOLJI STANDARD NAŠIH GRAĐANKI I GRAĐANA
- brinut ću o Hrvatima izvan domovine
- štitit ću ANTIFAŠIZAM, ali i osuditi KOMUNIZAM I NJEGOVE ZLOČINE
- neću pred stranim diplomatima kritizirati svoju zemlju, nego ću PROBLEME RJEŠAVATI U KUĆI
- smanjit ću troškove Ureda predsjednika i omogućiti ulazak građanki i građana u park na Pantovčaku
- organizirat ću SKROMNIJU PRATNJU i putovanja bez unučadi

PROVODIT ĆU PROGRAM KOJI OVDJE PREDSTAVLJAM:

Za europsku i ponosnu Hrvatsku!
Trebamo dostići razinu Europske unije u životnom standardu i gospodarstvu, pravosuđu, demokraciji, ljudskim pravima i pravima manjina.

GOSPODARSTVO – Za bolji, europski standard građana!

U brzom postizanju boljega standarda svih građana budući predsjednik može učiniti puno. Iako nema izvršnu vlast, on može na temelju članka 101. Ustava Republike Hrvatske Vladi predlagati TEMATSKE SJEDNICE za razmatranje različitih rješenja. Osim toga, on je najpozvaniji za ujedinjavanje stavova vladajuće i oporbene koalicije, bez obzira tko bio na vlasti. Predsjednik je u najboljoj političkoj poziciji da POSTIGNE KONSENZUS OKO NAJVAŽNIJIH REFORMA.

REFORME SU NUŽNE I HITNE!

PREDSJEDNIK REPUBLIKE MOŽE OKUPITI NAJBOLJE DOMAĆE I INOZEMNE STRUČNJAKE I OSMISLITI PRIJEDLOGE NAJBOLJIH RJEŠENJA, KOJE ĆE PREDLOŽITI VLADI, ALI I SVEUKUPNOJ JAVNOSTI!
ZA OVE VELIKE REFORME TREBA KONSENZUS SVIH POLITIČKIH OPCIJA, A NAJPOZVANIJI ZA TO JE PREDSJEDNIK REPUBLIKE!

U izradbi prijedloga rješenja za najvažnije gospodarske probleme kao predsjednik Republike Hrvatske poštovat ću sljedeća NAČELA:

- bolji ćemo standard postići bez novih zaduživanja i rasprodaje obiteljskoga blaga
- brzo i učinkovito sprečavati korupciju
- slijedit ćemo principe tržišnoga, ali i pravednoga kapitalizma u kojem će dobit dijeliti poslodavci s radnicima
- korist od razvoja zemlje istodobno moraju imati i oni koji ne mogu slijediti dinamiku razvoja; njih treba zaštititi putem socijalnih programa
- zagovarati ravnotežu interesa poslodavaca i sindikata
- neću zagovarati samo „Kupujmo hrvatsko“ nego „Kupujmo hrvatsko jer je najbolje i najjeftinije!“

Da bi hrvatski proizvod postao najbolji i najjeftiniji, nužne su REFORME U GOSPODARSTVU I POLITICI!

REFORME KOJE ĆU OBRADITI SA STRUČNJACIMA I PREDLOŽITI ODMAH NAKON IZBORA:


1. REFORMA POREZA I DOPRINOSA s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskih proizvoda. Reforma treba obuhvatiti ove promjene:

- uvesti jednake stope za poreze (PDV, dobit, plaće) – flat takse, jer se tako smanjuje trošak njihova obračunavanja, a povećava stimulacija proizvodnje; za početak prijedlog je 20%
- prevelik trošak poslodavca i radnika su veliki doprinosi (za zdravstvo, prvi stup mirovinskoga osiguranja te za zapošljavanje). Doprinose treba smanjiti, a odgovarajući manjak u fondovima nadomjestiti iz proračuna (tzv. Meksički model); tako novac umjesto direktnoga prijelaza iz zarade u potrošnju (za socijalne fondove) ulazi u optjecaj i omogućuje veću proizvodnju (smanjenjem doprinosa smanjuje se cijena proizvodnje i povećava plaća, više se kupuje i više proizvodi, tako povećana potrošnja bolje s porezima puni proračun, što mu omogućuje financiranje deficita u socijalnim fondovima nastaloga smanjenjem stope doprinosa); smanjenje doprinosa mora biti postupno i kontrolirano; za početak predlažem smanjenje od 2 do 5% godišnje, uz praćenje rezultata sve dok ne postignemo opterećenje proizvodnje sukladno zemljama EU
- po istom principu ukinuti parafiskalne namete proizvođaču (za vodni doprinos i ostalo) te ih nadomjestiti iz proračuna
- namet za gospodarsku komoru ukinuti i komoru staviti na tržište
- uvođenje poreza na imovinu, a smanjenje poreznoga opterećenja proizvodnje, s time da se ne oporezuje imovina potrebna za normalan život (kuća, stan, njiva, auto i sl.)
- veća porezna stimulacija reinvestirane dobiti


2. BORBA PROTIV KORUPCIJE I GOSPODARSKOGA KRIMINALA, koja godišnje odnese iz džepova naših građana desetak milijardi kuna, može biti brza i učinkovita:

- izmijeniti zakon o javnim nabavama na svim razinama (država, županije, gradovi, javna poduzeća) tako da u njima sudjeluju izabrani predstavnici javnosti („član nadzornik“). Član nadzornik, u većim nabavkama i nekoliko njih, predstavnik je kojega su izabrali ugledni građani u čije se poštenje ne sumnja, članovi udruga kao što je Transparency International ili ugledni pravnici. Članovi nadzornici ne bi imali pravo glasa, nego bi nadgledali postupak javnoga natječaja, na vrijeme upućivali na propuste i dali ocjenu središnjem državnom povjerenstvu za nabavu
- dokumentaciju svake javne nabave čuvati najmanje deset godina
- u kaznenom zakonu znatno pooštriti kazne za ovo područje uključujući oduzimanje imovine

Drugi veliki izvor korupcije i gubitka novca su javna poduzeća u vlasništvu države, županija i gradova. Za njih predlažem sljedeće:

- izmijeniti zakone tako da većinski broj članova upravnih i nadzornih odbora nisu političari kao vlasnički predstavnici, nego stručnjaci i menadžeri izabrani na temelju javnoga natječaja; manjinski broj članova činili bi političari kao predstavnici vlasnika i bili korektiv njegova interesa
- upravni i nadzorni odbori biraju se na četiri godine i ne mijenjaju se promjenom vlasti na izborima
- članovi upravnih i nadzornih odbora, izabrani putem natječaja (većina) ili imenovani od strane vlasnika (manjina), imaju točno i strogo definirane obveze i odgovornosti

Izmjena cjelokupnoga sustava kažnjavanja korupcije treba se odvijati u skladu sa sljedećim ciljevima:

- u istragama predmeti korupcije i gospodarskoga kriminala trebaju imati prioritet
- na sudovima se takvi predmeti trebaju rješavati u najkraćem roku
- penaliziranje treba obuhvatiti nezakonito stečenu imovinu, kao i svu imovinu na koju nije plaćen porez
- ukinuti zastaru za ovu vrstu kriminala
- u sustavu JEDINSTVENOGA MATIČNOG BROJA GRAĐANA automatizmom izdvajati građane čija vrijednost vlasništva prelazi prijavljene zarade, nasljedstva, dobiti u tvrtkama itd.


3. IZMJENA ZAKONODAVSTVA u dijelu koji utječe na investicije:

- strogo zaštititi uloženi kapital
- ukloniti birokratske barijere pojednostavnjenim propisima i određivanjem rokova za rješavanje svakoga zahtjeva pri investiciji
- strog nadzor imovine službenika koji izdaju rješenja u području investicija
- uspostavljanje središnje državne službe za pritužbe investitora
- poticati malo i srednje poduzetništvo kao i projekt 400 poduzetničkih zona iz 2004. godine čiji sam autor



4. IZMJENA SOCIJALNO-ZDRAVSTVENIH SUSTAVA, prvoga mirovinskog stupa i socijalne zaštite:

- najosjetljivije reforme koje se moraju uskladiti sa socijalnim partnerima (sindikati, poslodavci)
- zdravstveni sustav mora ostati socijalno osjetljiv, ali i rasteretiti proračun (sada se osnovni sustav praktički 100% financira iz proračuna, što zahtijeva visoke stope izdvajanja iz i na plaće te ih značajno umanjuje); za reformu zdravstvenoga sustava treba uvesti dio tržišta u osnovno i dopunsko osiguranje po uzoru na zemlje EU; tržišno osiguranje može se odnositi na 5 – 10% ukupne cijene neke usluge, uz izuzetak onih koji imaju niska primanja i umirovljenike – za njih dopunsko tržišno osiguranje treba biti plaćeno iz proračuna
- za osiguranje mirovinskoga sustava treba konzultirati najvrsnije stručnjake i uzeti u obzir dosadašnje domaće iskustvo; produljenje staža za one koji žele raditi
- za reformu socijalnih davanja treba mijenjati kriterije i uključiti ne samo dohodovne nego i imovinske podatke

5. IZMJENA RADNOGA ZAKONODAVSTVA treba potaknuti jeftiniju proizvodnju, ali i osigurati socijalnu osjetljivost:

- elastičnije radno zakonodavstvo uz jačanje programa za nezaposlene
- stimulacija djelomičnoga radnog vremena (part time job)
- stimulacija djelomičnoga radnog vremena za umirovljenike, umirovljene branitelje, majke i dr.
- sve promjene predlagati u dogovoru sa sindikatima i poslodavcima


ZA BOLJI STANDARD POLJOPRIVREDNIKA – selo je izvor života

Prijedlozi za izmjenu stanja u poljoprivredi sastoje se od dva dijela. Prvi čine oni koji trebaju povećati konkurentnost proizvoda u europskom okruženju, a drugi oni koji se odnose na mala seoska domaćinstva.

- poduzeti sve da se ukinu uvoznički lobiji koji ciljano destimuliraju našu proizvodnju
- ubrzati okrupnjavanje zemljišta uz pravedne naknade i kvalitetne programe
- poticati razvoj visoke tehnologije koja mora prodrijeti u svako gospodarstvo
- poticati stručnu edukaciju proizvođača
- dio financijskih poticaja usmjeriti na reforme okrupnjavanja i u razvoj tehnologija
- zaštititi ekološku proizvodnju i stimulirati proizvodnju zdrave hrane
- organizirati otkupe i transporte
- poticati proizvode po planu vrste i količine
- poticati mala seoska gospodarstva uz uvjet stavljanja zemljišta u službu korištenja

MLADI, OBRAZOVANJE I ŠPORT – znanje je hrvatsko bogatstvo

Ove programe treba predlagati u dogovoru s mladima i uspoređivati s inozemnim rješenjima.

- država treba jamčiti besplatno 10-godišnje obrazovanje s besplatnim udžbenicima i prijevozom
- reforma udžbenika s ciljem jednostavnije dostupnosti (internet, manji broj udžbenika istoga predmeta, čuvanje za iduću generaciju, pojeftinjenje tehnike tiskanja)
- besplatno srednje i visoko obrazovanje za sve redovite studente i đake
- reforma obrazovanja s ciljem uvođenja programa kreativnosti, informatike i poduzetništva po uzoru na neke druge zemlje
- treba preispitati kvalitetu postojećih studijskih programa i nastavnika
- nastavnike stimulirati prema uspjehu studenata i učenika!
- Učeničku torbu značajno olakšati i prilagoditi kreativnim programima
- Smanjiti broj predmeta sa sadašnjih prosječnih 17 na najviše 9, po uzoru na zemlje Europske unije
- Reforma visokoškolskog obrazovnog sustava s uvođenjem praktične nastave uz teorijsku u sve studije (uključujući pravo i ekonomiju) , bez čega naši stručnjaci neće biti konkurentni u Europskoj uniji

Šport

Hrvatski šport ima dugu tradiciju europskih i svjetskih uspjeha. Šport je dio našeg nacionalnog ponosa, on nam je bio najjači promotor u svijetu u kada je Hrvatska tek čekala međunarodno priznanje nakon uspostave samostalnosti. Šport je stoga nezaobilazan i u djelovanju predsjednika Republike.
No šport ima i drugu ulogu – sustavna športska politika treba rezultirati smanjenjem nasilja u školama
i na športskim priredbama, kvalitetom zdravlja mladih naraštaja, jer će se na taj način stvoriti temelj za ostvarivanje vrhunskih športskih rezultata.


UMIROVLJENICI – oni su nam stvorili sve što imamo

Posebna skrb za umirovljenike mora biti sadržaj svih prijedloga rješavanja različitih problema:

- potpuno besplatna zdravstvena zaštita za sve iznad 65 godina života
- omogućivanje djelomičnoga i dopunskog rada, za one koji to žele
- posebna skrb za starije i nemoćne uz veće investicije u području kućne njege
- organizirati državnu brigu oko njihova uzdržavanja na teret osobnih nekretnina, uz potpunu zaštitu svih njihovih materijalnih vrijednosti
- prenamjena brojnih zapuštenih prostora (u vlasništvu države, MORH-a i dr.) za boravak i rekreaciju umirovljenika
- poticati dobrovoljni rad za pomoć onima koji su ostali sami
- posebni društveni, zabavni i obrazovni programi na javnoj televiziji
- poticanje svijesti o potrebama starijih i nemoćnih
- poticanje svijesti u svim obrazovnim i odgojnim programima o potrebama starijih i nemoćnih
- poticati organizacije koje osmišljavaju druženje u prirodi, posjete značajnim objektima i drugim odredištima od interesa umirovljeničke populacije


ZA PONOSNU HRVATSKU pri ulasku u zajednicu europskih naroda

Budući predsjednik mora vratiti državni i državotvorni ponos na razinu onoga ostalih europskih naroda!

Narodni ponos je ukras svih europskih naroda. Sjetimo se proslava dana državnosti u Francuskoj, Italiji ili Švedskoj, dok u nas većina građanki i građana niti ne zna kada je Dan državnosti! Broj državnih zastava po domaćinstvu u Hrvatskoj je desetak puta manji nego u tim zemljama. Uspomena na osnivanje zemalja i osloboditelje koji su ih stvarali na visokoj je razini, dok je u nas potpuno zatomljena. Imali smo narodni ponos devedesetih i on nam je pomogao da svladamo višestruko jačeg agresora bez ičije pomoći. Takav ponos imaju sve zemlje s kojima ulazimo u integracije, a nama je potreban kako bismo svladali sve poteškoće koje nas pri tim integracijama očekuju! U predlaganju PROGRAMA POVRATKA NARODNOGA PONOSA treba poštovati svakoga pojedinca, svaku građanku i građanina Republike Hrvatske!

EU nije topionica naroda, već zajednica jednakih!


PROMICANJE TRADICIONALNIH OBIČAJA I VRIJEDNOSTI – koliko se cijenimo sami, toliko će nas cijeniti i drugi

- predsjednik države mora kod kuće i u inozemstvu promicati nacionalne običaje
- nastupima promiče našu kulturu i ističe ponos na nacionalnu prošlost
- zalaže se za uvođenje takvih vrijednosti u obrazovne programe
- potiče u našim ljudima osjećaj posebnosti kao dijela europske multikulturalnosti ne zatirući dojam nacionalne posebnosti
- tradicionalne vrijednosti nisu samo naši običaji i kultura nego i naša sveukupna povijest o kojoj predsjednik treba zauzeti krajnje objektivan stav
- osobnim sudjelovanjem u tradicionalnim običajima predsjednik treba promicati događaje od kulturnog značaja


Nacionalna baština

Jamac naše posebnosti i prepoznatljivosti unutar europske obitelji u koju ćemo uskoro ući, odrednica našeg identiteta, nacionalna je baština. Zalagat ću se očuvanje baštine kao zalog naše budućnosti. Pod time mislim i na osiguravanje službenoga statusa hrvatskoga jezika i njegovanje dijalekata. Zalagat ću se za projekt Izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja jer će nazivlje koje se sada stvara uskoro postati sastavnim dijelom i europskog zakonodavstva. Ustrajat ću na očuvanju kulturnog identiteta Hrvata izvan Domovine, potičući ih na očuvanje jezika, tradicije i običaja, održavajući tako njihovu duhovnu vezu s maticom zemljom. Želimo zajedno očuvati baštinu naših predaka. Naša baština i prirodne ljepote moraju ostati znak prepoznatljivosti hrvatskoga prostora.



CRKVA I OBNOVA DUHOVNIH VRIJEDNOSTI – stoljećima je crkva omogućivala našu fizičku i duhovnu opstojnost na ovim prostorima

Predsjednik Republike treba osobnim primjerom istaknuti poštovanje prema crkvi kao duhovnoj instituciji, društvenom korektoru i učiteljici plemenitoga ponašanja prema bližnjemu. Stoljetne zasluge za našu opstojnost crkva je pokazala i u Domovinskom ratu, kada je nama braniteljima bila jedina saveznica. Zato smo pobjedu izvojštili s krunicom oko vrata. Crkva je bila duhovni vođa, centar humanitarne pomoći za stotine tisuća izbjeglica i prognanika, a Vatikan je bio centar lobiranja za međunarodno priznanje Hrvatske. Zato ću kao predsjednik:

- poticati crkvu na iznošenje stavova o svim pitanjima; to je njezino demokratsko pravo, ali i dužnost
- svijest o sekularnoj državi popuniti osjećajem za prava vjernika
- poštovati nastojanja crkve da u odgoju mladih promiče plemenite ciljeve i pozitivne vrijednosti
- poticati isticanje vjerskih simbola uz poštovanje prava vjernika svih religija, jer to su simboli vjere, tradicije i dostojanstva
- zaštititi ugovore o financiranju crkve i povratu njezine imovine
- podržavati crkvu u obnovi prevažne uloge obitelji u svakodnevnom životu
- smatrati crkvu važnim korektivom nepoželjnih i štetnih društvenih pojava


OBNOVA VRIJEDNOSTI DOMOVINSKOGA RATA – bio je to pravedan, obrambeni i svenarodni rat

Svi europski narodi, a naravno i ostali, štuju i posebno njeguju oslobodilačke borbe koje su stvorile njihove države. To je temelj svakoga razvoja i napretka, uz uvjet čuvanja dostojanstva svake građanke i građanina Republike Hrvatske. Pristup reafirmaciji Domovinskoga rata postaje jedan od prioriteta pri ulasku u međunarodne integracije, to je uvjet jednakopravnosti u svim asocijacijama. Pritom treba biti kritičan prema vlastitim propustima, ali ne dopustiti da oni zasjene ukupno dostojanstvo i čast toga razdoblja. Obnova poštovanja Domovinskoga rata dužnost je naših javnih obrazovnih programa, zadatak našoj roditeljskoj brizi za istinitost u odgoju djeteta, ali i nužnost sveukupnih instrumenata pružanja istinitih informacija. Na tom ću području kao predsjednik Republike:

- poticati širenje spoznaja o herojstvu, mudrosti i hrabrosti državnoga vodstva i branitelja u neravnopravnom ratu
- osloboditi sumnje na zločine tamo gdje nisu počinjeni, procesuirati zločine počinjene u prekoračenju nužne obrane i obznaniti da je Hrvatska sama procesuirala 2.000 protuzakonitih radnji u ratu
- poticati suradnju s Haaškim sudom, ali i štititi interese naših optuženih generala kojima nije dokazan nikakav zločin, boriti se protiv politiziranja procesa i politike izjednačavanja krivnje na relaciji agresor – napadnuti
- poticati pravu sliku Domovinskoga rata u nastavi i medijima
- istražiti okolnosti pod kojima je na hrvatskoj strani tijekom obrane ubijeno oko 9.000 civila
- poticati stručne analize tih događaja
- reafirmirati ključnu ulogu predsjednika dr. Franje Tuđmana u stvaranju i oslobađanju Hrvatske
- potaknuti posjećivanje kultnih spomenika iz Domovinskoga rata i pisanje istine
- potaknuti stvaranje autorskih djela o Domovinskome ratu, o kojemu još nemamo ni kultni film ni roman
- braniteljima dati dostojanstveno mjesto u društvu jer su nam stvorili vlastitu državu


NACIONALNI PONOS – u EU moramo unijeti državni i državotvorni ponos poput ostalih članica

U nas se nacionalni ponos javlja samo pri športskim nadmetanjima naših izabranika. Druge ga zemlje unose kao pozitivnu energiju u svakodnevicu. On ni protiv koga nije uperen. Njime se borimo protiv apatije i pesimizma, jer s njima nitko nije izišao iz krize i stvorio ozračje brzoga razvitka. Predsjednik Republike može značajno ispraviti pogreške posljednjih dvaju desetljeća koje smo napravili na tom planu. Dok drugi narodi slave svoj dan državnosti, većina hrvatskih građanki i građana niti ne zna njegov datum. Mi smo jedina zemlja koja u svojoj prijestolnici nema kultni spomenik svojim braniteljima, niti spomenik svom utemeljitelju dr. Franji Tuđmanu. Zato ću:

– pronositi ideju o podizanju državnoga i državotvornog ponosa na razinu onoga ostalih europskih zemalja
– potaknuti obilježavanje državnih blagdana po uzoru na europske zemlje
– promovirati važnost državne zastave i himne po uzoru na prijateljske zemlje u Europi i Sjevernoj Americi
– potaknuti izgradnju kultnoga mjesta svim braniteljima u povijesti, na kojem će strane delegacije polagati vijenac prilikom posjeta; sada smo jedina europska zemlja koja to nema
– poticati pronalaženje i obilježavanje grobova komunističkih žrtava koje su ubijene bez suda, po uzoru na Deklaraciju o komunističkim zločinima Vijeća EU
– poticati održavanje grobova komunističkih žrtava i osudu fašizma i komunizma kao dvaju najvećih svjetskih zala
– nacionalni ponos može se ostvariti tek kada sve nevine povijesne žrtve dobiju satisfakciju, a stotine tisuća njihovih obitelji obilježen grob žrtve na kojemu se može moliti i položiti vijenac


ODNOS PREMA HRVATIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I HRVATIMA U DIJASPORI – kao dio jedinstvenoga naroda desetljećima su nam pomagali novčanim doznakama, a u Domovinskome ratu i svojim životima

Hrvati spadaju u najraseljenije narode svijeta, tako da ih izvan domovine živi jednak broj kao i u njoj. U pojedinim povijesnim razdobljima politika je htjela međusobne odnose narušiti, a sada je vrijeme da budući predsjednik popravi te odnose i uzdigne ih na razinu onih drugih naroda u EU i šire. Kao predsjednik države zato ću:

- držati se pravila da je suradnja s dijelom našega naroda u BiH kao i u dijaspori naša ustavna, ali i nacionalna obveza, po uzoru na ostale europske narode
- odnos je uzajaman i dvosmjeran
- poticati stvaranje strategije za učvršćivanje međusobnih odnosa
- koristiti uspješne stručnjake i znanstvenike u svijetu za pomoć domovini
- poticati njihove investicije za dobrobit rasta standarda naših ljudi
- Hrvatima u BiH pomoći u rješavanju ravnopravnoga statusa konstitutivnoga naroda
- nastaviti s pomaganjem u razvoju zdravstvenih, znanstvenih i kulturnih institucija, u čemu imam veliko iskustvo (utemeljitelj sam Medicinskoga fakulteta u Mostaru, voditelj projekata početka izgradnje bolnica u Mostaru, N. Bili, Orašju itd.)
- poticati gospodarsku suradnju i ulaganja u BiH kao najvećega izvozničkog partnera
- lobirati u inozemstvu za članstvo BiH u EU
- zadržati pravo glasovanja u Republici Hrvatskoj, u čijem su stvaranju i obnovi aktivno sudjelovali


SREDIŠNJE USTAVNE OVLASTI PREDSJEDNIKA REPUBLIKE – vanjski poslovi i sigurnost

VANJSKI POSLOVI – dostojno i dostojanstveno zastupati državu, njezine građanke i građane

U području vanjske politike budući predsjednik treba:

- promicati državne interese stvaranjem osobnih kontakata i lobiranja
- pomagati u pristupu EU i pojačati aktivnosti u NATO-u
- koristiti kapacitete na Hvaru i Brijunima za promotivne boravke stranih državnika umjesto u privatne svrhe
- ne kritizirati vlastitu zemlju pred stranim državnicima, nego probleme rješavati kod kuće
- reorganizirati veleposlanstva u smislu jačanja gospodarskih funkcija
- jača kontrola rada veleposlanstava
- redefinirati kriterije za veleposlanike

ODNOS SA ZEMLJAMA REGIJE

Uspostava stabilnih odnosa u regiji interes je ne samo Hrvatske i naših susjeda nego i cijele EU. Poteškoće čine brojni neriješeni problemi, ali oni nas ne smiju razdvajati, nego omogućiti uspostavu čvrstih odnosa. Zato ću kao predsjednik:

- zalagati se za uspostavu dobrih odnosa u regiji
- poticati gospodarsku, kulturnu i športsku suradnju
- tražiti rješavanje bilateralnih pitanja vezanih uz interes Hrvatske: potraga za više od 1.000 nestalih u Domovinskome ratu, isprika za otprilike 9.000 ubijenih civila na hrvatskoj strani obrane, a pitanje granica rješavati pred međunarodnim pravosudnim institucijama
- dobre odnose i otvorena pitanja rješavati usporedno



SIGURNOST I OBRANA – temeljni strateški interes države

Predsjednik je odgovoran za optimalnu organizaciju sigurnosnih službi i obrane. Pritom treba mijenjati sadašnje stanje u nekim segmentima:

- sigurnosne službe treba modernizirati tehnološki i organizacijski, depolitizirati ih i osloboditi bilo kakvih povezanosti s kriminalnim miljeom
- okosnicu moraju tvoriti stručni kadrovi, naročito oni provjereni u Domovinskome ratu
- obavještajne službe usmjeriti na preventivno djelovanje u pitanjima korupcije i gospodarskoga kriminala
- Hrvatskoj vojsci vratiti ponos i dostojanstvo po uzoru na ono drugih zemalja
- među savjetnike uključiti provjerene i uspješne kadrove iz Domovinskoga rata jer se usluga veterana ne odriče niti jedna zemlja
- Hrvatsku vojsku treba staviti u službu gospodarstva te aktivirati njzine brojne nekretnine
- poticati razvoj novih vojnih tehnologija i primjena stečenih spoznaja u drugim područjima
- aktivniji odnos prema integracijama protiv globalnih opasnosti

TIJEKOM CIJELOGA MANDATA BIT ĆU OTVOREN ZA SUGESTIJE, PITANJA I SAVJETE. PREDSTAVLJAT ĆU SVE GRAĐANKE I GRAĐANE, ŠTITITI NJIHOVE INTERESE I UČINITI SVE DA HRVATSKA POSTANE ZEMLJA ZADOVOLJSTVA.
   Vijesti

 Predsjednica Vlade čestitala Darku Kralju - 25.studeni 2009
  ZAGREB, 25. studenog 2009. (Hina) - Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor čestitala je hrvatskom paraolimpijcu Darku Kralju, u povodu osvajanja zlatnog odličja, na Svjetskom prvenstvu u atletici za osobe s amputacijama, niskim rastom i u kolicima, u indijskom gradu Bangaloreu.

"Toliko nebrojeno puta ste nam pokazali svoju ustrajnost, snagu i upornost u športskim postignućima koje nižete jedno za drugim da s ponosom mogu, u ime Vlade Republike Hrvatske i moje osobno, čestitati novom svjetskom prvaku u bacanju kugle. Vašim uspjesima uistinu nema granica", stoji u brzojavu premijerke

   Vijesti

  Kosor: za korupciju nema milosti ni za koga - 25.studeni 2009
  ZAGREB, 25. studenog 2009. (Hina) - Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor rekla je danas da Vlada ima "nultu toleranciju" za korupciju na bilo kojoj razini te da svi koji su na bilo koji način upleteni u bilo kakvu koruptivnu radnju moraju za to odgovarati.

"Nema milosti ni za koga ni na jednoj razini bez obzira kako se zvao", rekla je Kosor nakon okruglog stola u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama upitana o aferi namještanja nogometnih utakmica.

Upitana slaže li se sa stajalištem predsjednika Sabora Luke Bebića i predsjedničkog kandidata HDZ-a Andrije Hebranga da se predsjedniku Republike nakon prestanka mandata oduzmu neke beneficije ukoliko se nastavi baviti dnevnom politikom, Kosor je rekla kako se tu radi o Zakonu o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti koji je izglasao Hrvatski sabor.

"Dok postoji takav Zakon on je zakon za vladu", kazala je dodavši da će se taj Zakon prvi put sada i realizirati jer će Hrvatska prvi put imati bivšeg predsjednika. Najavila je mogućnost modifikacija toga Zakona u smislu da će za nekoliko godina i izbornih ciklusa biti nekoliko bivših hrvatskih predsjednika. Dodala je da je, hoće li se zakon modificirati, tema za razgovor.

"Sada je to za mene Zakon i ja ga moram ispoštovati tj. osigurati sredstva i adaptirati prostor da predsjednik Republike Stjepan Mesić, kada postane bivši predsjednik, ima uvjete koje mu osigurava zakon koji je donio Hrvatski sabor", rekla je Kosor.
   Vijesti

 Isplata dividendi iz Fonda hrvatskih branitelja do kraja godine - 25.studeni 2009
  ZAGREB, 24. studenog 2009. - Isplata dividendi iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji (Fond HB) bit će provedena do kraja godine, priopćeno je danas iz Erste-investa koji upravlja Fondom.

Isplata dividendi bila je najavljena do kraja studenoga, no do kraćeg pomicanja roka isplate došlo je zbog zakonskih i tehničkih izmjena.

U priopćenju se navodi da su 20. studenoga na snagu stupile izmjene Zakona o pravima branitelja prema kojima nakon tog datuma više nisu moguće izmjene popisa branitelja u Registru branitelja pri Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (MOBMS), osim evidencije zakonskih nasljednika.

Cilj te zakonske odluke je da se sve izmjene registra zaprimljene u MUP-u i MORH-u do tog datuma kvalitetno implementiraju u Registru, a temeljem kojeg će Erste-invest isplaćivati dividende udjelničarima Fonda HB. Kvalitetnim i konačnim ažuriranjem registra izbjeći će se mogućnost pogrešaka te mogućnosti da netko, od onih koji na to imaju pravo, bude zakinut za isplatu dividende, kažu u Fondu.

Podsjećaju da je Upravni odbor Fonda HB nedavno usvojio odluku o isplati dividendi za 2008. i to u iznosu od 66,9 milijuna kuna. Dividenda po jednom udjelu iznosit će između 18 i 21 kune. Pravo na isplatu dividendi imat će samo oni koji će na taj dan posjedovati udjele u Fondu, odnosno oni članovi Fonda koji na dan isplate dividende nisu isplaćeni po svojim zahtjevima za prodaju.

S obzirom da branitelji prosječno imaju po 10 udjela u fondu očekivani prosječan iznos dividende po članu Fonda iznosit će od 180 do 210 kn, navodi se u priopćenju.

(Hina)
   Vijesti

 Hebrang: Primorče ti si izdajica i dezerter, Vidoševiću ti si lopov! - 25.studeni 2009
  MILANA BANDIĆA je Andrija Hebrang na predizbornom skupu u Koprivnici poštedio, ali Nadanu Vidoševiću i Draganu Primorcu ni ovoga puta nije ostao dužan. Primorca je tako nazvao dezerterom kojeg "u šaci drže branitelji", a za Vidoševića je kazao da je pobjegao iz Dalmacije u Zagreb čim je pala prva granata i sumnjivo se obogatio dok je bio u politici.

Nekadašnji kolege iz HDZ-a Hebrangu su bolna rana. Kaže da im je čak predlagao održavanje unutarstranačkih izbora u HDZ-u, ali oni su to odbili i odlučili svejedno istaknuti svoju kandidaturu. HDZ-ov kandidat zna koliko će mu naštetiti to rasipanje birača između prekobrojnih kandidata desnice na ovim izborima pa stoga u svakom obraćanju javnosti ponavlja kako "oni koji nisu mogli biti vjerni stranci, neće biti vjerni ni biračima". "Ako nisu poštovali statut stranke, neće poštovati ni Ustav. Takva osoba ne može biti predsjednik", kaže Hebrang.

Dragana Primorca "oprao" je zbog njegovog slogana - predsjednik kojeg nitko ne drži u šaci - poručivši mu kako ga u šaci drže svi hrvatski branitelji koje je iznevjerio. "Primorče ti si izdajica i dezerter i ne možeš voditi ovu državu", kazao je Hebrang o Primorčevom "bijegu u Ameriku" na početku Domovinskog rata.

Dezerterstvo Hebrang predbacuje i Vidoševiću koji je pobjegao nešto bliže, samo do Zagreba, ali kod predsjednika Hrvatske gospodarske komore još mu je zanimljivija njegova imovina. "Kako je čovjek koji je dvadeset godina bio u politici i živio od državne plaće stekao milijune? Politika i bogaćenje ne idu zajedno, to jednostavno nije moguće", zaključuje Hebrang.
   Vijesti

 Četverodnevni program u povodu dana Dubrovačkih branitelja - 24.studeni 2009
  Dubrovnik, 23. studenoga 2009.g. Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Tatjana Šimac Bonačić i pročelnik Upravnog odijela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić održali su danas sastanak s predstavnicima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a kako bi se dogovorili o ovogodišnjem programu obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja.

Tako je zaključeno kako će se ove godine Dan dubrovačkih branitelja obilježavati četiri dana, s tim da će započeti 3. prosinca u večernjim satima koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra „Herojski Beethoven za heroje Dubrovnika“. Središnja će se svečanost, kao i proteklih godina, održati na sam Dan branitelja, 6. prosinca, dok će u Tvrđavi Revelin uz izložbu „Stradanje stanovništva, civilnih objekata i spomenika kulture na dubrovačkom području u Domovinskom ratu“, biti izložena i izložba fotografija Ivana Leutara „Bitka za Vukovar – Trpinska cesta (jesen 1991.)“
   Vijesti

 Kad postanem predsjednik, sazvat su sjednicu vlade' - 24.studeni 2009
  Hebrang upozorava da Ustav daje pravo predsjedniku da utječe na gospodarsku politiku.

Andrija Hebrang (Dnevnik.hr)

Predsjednički kandidat HDZ-a Andrija Hebrang boravio je u Krapinsko-zagorskoj županiji, a u Krapini je na konferenciji za novinare rekao da Ustav daje pravo predsjedniku da utječe na gospodarsku politiku i saziva izvanredne sjednice vlade, te će on, čim postane predsjednik, sazvati takvu sjednicu.

S tim u vezi, Hebrang istaknuo je kako sadašnji predsjednik daje neutemeljene izjave da predsjednički kandidati govore o stvarima za koje nemaju ovlasti, jer ‘upravo nam Ustav daje pravo da utječemo na gospodarsku politiku i da sazivamo izvanredne sjednice Vlade.’

>> 'Predsjednik narodu mora vratiti izgubljeno jedinstvo'

Na sjednici vlade će kao predsjednik, kako je rekao, tražiti ‘provođenje niza reformi, posebno u poreznoj politici i pravosuđu, zatim jačanje borbe protiv korupcije, posebno u državnim i javnim poduzećima, te promjene u sustavu javne nabave. Hebrang je ponovio da ga mediji nepravedno zapostavlju, pogotovo na javnoj televiziji, gdje je, kako je rekao, ‘nedopustivo da kao kandidat vladajuće stranke u državi bude tek sedmi po učestalosti pojavljivanja’. (Hina)
   Vijesti

 Požega: U masovnoj tučnjavi muškarac ubijen nožem - 23.studeni 2009
  Lakše su ozlijeđena i četvorica mladića kao i počinitelj ubojstva koji je zadržan u požeškoj bolnici. U tučnjavi je sudjelovalo šest osoba.

Noćašnja tučnjava završila je smrtnim posljedicama.

VILIĆ SELO - Dvadesetosmogodišnji B. A. iz Deževaca umro je od ozljeda koje je zadobio u tučnjavi koja se dogodila oko 22 sata u ugostiteljskom objektu Nina u Vilić Selu nedaleko od Požege.

U tučnjavi je sudjelovalo šest osoba, a nesretnog mladića je nožem izbo B. M. (54) iz Skenderovaca. Lakše su ozlijeđena i četvorica mladića kao i počinitelj ubojstva koji je zadržan u požeškoj bolnici.

Okolnosti koje su dovele do tučnjave i ubojstva još se istražuju.
   Vijesti

 Milijunaš-Pola milijuna razloga za topao i dug zagrljaj - 23.studeni 2009
  Zahvaljujući točnom odgovoru na 14. pitanje izašao s pola milijuna. Mudrinić je riskirao na pitanje koji je američki glumac bio gradonačelnik. Rekao je Clint Eastwood i pogodio.

Gotovo je s recesijom za obitelj profesora Nenada Mudrinića (38).U studio "Milijunaša" ušao je s 40 kuna u džepu, a zahvaljujući točnom odgovoru na 14. pitanje izašao s pola milijuna. Mudrinić je riskirao na pitanje koji je američki glumac bio gradonačelnik. Rekao je Clint Eastwood i pogodio.

- Nikad nisam voljela Clinta Eastwooda - kazala je njegova supruga Renata Mudrinić, kojoj je pao kamen sa srca kad je čula da je odgovor točan. Sasvim je sigurno da će ga od sada jako voljeti.

- Djeca će dobiti igračke, prijatelje ćemo počastiti, a kupit ćemo si i novi stan - kazao je prof. Mudrinić o njihovim namjerama s tolikim novcem. Večeras mu telefon nije prestajao zvoniti. "Milijunaša" je gledao s obitelji i prijateljima, a odmah nakon emitiranja počela je fešta. Nakon odgledane emisije sve mu izgleda kao lijep san.
- Sve je drugačije. Kad se gleda od doma čini se lako, no kad se sjedne u taj vrući stolac vjerujem da svakog uhvati trema - govori.

U prošloj je emisiji potrošio džokere zovi i publiku, a džoker pola-pola iskoristio je večeras, na 13. pitanju. Bio je hrabriji i opušteniji nego u prošloj emisiji, često riskirao.

Na pitanje koje bi mu donijelo milijun nije htio odgovoriti i odustao je. Upravo se to pokazalo sjajnom odlukom jer bi odgovorio pogrešno i kući otišao s 32 tisuće. Nenad Mudrinić predaje povijest i zemljopis u Zrakoplovnoj školi. Bavi se fotografijom i voli igrati šah.

- Nekad sam ga igrao s prijateljima, a sada češće preko interneta, s neznancima - kaže.

Otac je dvije djevojčice Nike (6) i Andreje (4). Supruga Renata radi kao odgajateljica u djećjem vrtiću, a Nenada je i u ovoj emisiji bodrila iz publike. Prije no što je počeo odgovarati na pitanja supruga ga je opisala kao dobru osobu koju nije lako 'skicirati'. No na njegovo riskiranje nije gledala blagonaklono. Na kraju se pokazalo da ima pola milijuna razloga za sreću pa je suprug dobio topao i dug zagrljaj.
   Vijesti

 Ako je Uefa u formi, to može biti krah, ali i spas - 23.studeni 2009
  Mali đavolčić sletio je u New York i rekao: “Ja sam mali đavolčić, imam koferčić i došao sam krasti.” Amerikaci su ga odmah preusmjerili: “Ne možeš ovdje krasti, idi u Englesku."

Kako će se Vlatko Marković postaviti prema optužnici Uefe?

On ode tamo i ponovi isto: “Ja sam mali đavolčić, imam koferčić i došao sam krasti.” Englezi su odmah reagirali:

“Ne možeš ovdje krasti, idi u Hrvatsku, sleti na aerodrom u Zagrebu.” Čim
je sletio na Pleso nije se stigao ni predstaviti a već je povikao: “Ja sam
mali đavolčić, imam ... ma ... gdje mi je koferčić, lopovi jedni...!”

Kroz ovakav vic oslikava nas svijet, a kroz iste naočale gleda nas Uefa, koja je u najtemeljitijoj ofenzivi protiv korupcije u euronogometu na karti jednu od devet “crnih” zastava postavila baš u vrt Rusanove 13 zbog navodno namještanih utakmica Hrvatske nogometne lige?

Naime, prije nekoliko dana nogometna je “Cosa Nostra” ipak pala u ruke EU policiji, a glavni kumovi te zločinačke organizacije, gle slučajnosti, braća su Šapina, Hrvati koji žive u Berlinu. Prema kome će ti “nogokrupjei” usmjeriti prst?

Možda i taj naš USKOK ipak postane “poskok” pa ugrize sve koji su namještali utakmice, bavili se organiziranim kriminalom. Iako cijenim Milana Bajića, nešto u posljednje vrijeme nije bio u top formi (slučaj Kwedi), no možda na popravnom ipak zablista.

Idealna brazda

Stjepan Spajić, čuveni Rođo, svojim priznanjem o podmićivanju (slučaj
Katuša) dokazao je da je HNL u svih ovih 18 godina idealna brazda gdje se može posijati sjeme zla. Dok se u cijelu priču nisu umiješale svjetske i domaće kladioničarske organizacije, na ovim se prostorima prije 2000. godine varalo i kralo uglavnom da bi se dodvoravalo poglavaru, prikupilo kakav politički ili društveni poen.

Poslije, s pojavom kladionica ljudi koji su bili najbliže “oltaru” (čitaj: ljudi koji vode klubove, pa treneri, igrači...) na taj su način u teškim financijskim vremenima za sport pribjegavali tim mutnim rabotama.

Često su mediji znali nanjušiti neku utakmicu, neki par koji se poslije u raznim istragama doista pokazao sumnjivim. No uvijek je to završavalo na novinarskim prozivanjima aktera i klubova, ali nikome zločin još uvijek nije dokazan.


Čini se kako ovaj put Uefa ima prvoklasnu robu te da bi se vrlo brzo moglo dogoditi da neke tajne postanu javne pa da se u društvu braće Šapina nađe i pokoje zvučno ime ili klub iz HNL-a.

Glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić u srijedu će biti priveden u Nyon gdje bi trebao dobiti konkretnu – optužnicu. Ako se nešto dokaže, odmah treba prekinuti prvenstvo, posmjenjivati sve ljude koji vode HNS te one koji su u HNL-u na odgovornim funkcijama.

I tu ne bi smjelo biti zastare, treba goniti sve one koji bi mogli imati bilo kakvu vezu s eventualnom utakmicom u smislu datuma. To bi mogao biti trenutačni krah, ali dugoročni spas za nogomet!

“Glavni glumci” se smijali

HNL je svih ovih godina bolovao od korupcije, što sam u ovoj kolumni često pokušavao dotaknuti svojim perom. U pravilu su se “glavni glumci” smijali, živjeli uljuljkano, uvjereni da se to njima ne može dogoditi.

No mudrost kaže: pravda je spora, ali dostižna. I zbog toga, koliko god to bilo opasno po naš nogomet, nogomafiji i kriminalu netko važniji od novinara mora – presuditi!

A ako već ne može drukčije, neka nam euroinstitucije počnu uvoditi red. Nadam se da će to činiti i u puno bitnijim sferama ovoga društva nego što je nogomet!
   Vijesti

 ŠIBENČANI POZDRAVLJAJU ŽELJU ZA SPASOM GRADA - 23.studeni 2009
  Stotine reakcija iz zemlje i svijeta

Nakon javnog apela s naslovom „Šibeniče, ovoga je dosta“ u kojem Šibenski intelektualni krug upozorava na marginalizaciju Šibenika i Županije i dokidanje niza sadržaja i radnih mjesta koja „sele“ u druge sredine, a sve češće se govori i o ukidanju Županije i njeno seljenje pod okrilje zadarske, jedan od osnivača i inicijatora, Ivo Jakovljević, kaže: -U ime Šibenskog intelekutalnog kruga zahvaljujem prvim, doista- stotinama građana te Šibenki i Šibenčana sa raznih strana svijeta, na pozitivnim ocjenama našeg Apela šibenskoj i hrvatskoj javnosti.

Tijekom prva dva dana od objavljivanja članaka u novinama te na www.sibenskileksikon.com i na nizu šibenskih intzernetskih adresa, Udruga Šibenski intelektualni krug koja ima i svoju e-mail adresu sibenskiforum@gmail.com dobila je ponude za suradnju uglednih šibenskih stručnjaka koji trenutnu rade u Los Angelo, San Carlosu, Londonu, New Delhiju i Berlinu, ali- što je posebno važno- i od više desetaka šibenskih studenata i tek diplomiranih stručnjaka iz Šibenika i Zagreba.

S posebnim sam zadovoljstvom pratio prve reakcije na web-adresi Šibenskih funcuta koji su velikom većinom pokazali da nisu samo duhovita navijačka skupina nego puno više. Internetska komunikacija se i u ovom slučaju pokazuje kao neusporedivo najefikasnija mreža za razmjenu mišljenja i ideja.

No, kao otvorena mreža ima i svojih slabosti, jer se u nju uključuju i oni koji ne znaju drugo nego- kao neki u rforumu „Slobodne Dalmacije“- vrijeđati političare, novinare, investitore i sve koji im se pričine kao zgodna meta.

I njihova su razmišljanja korisna, jer pokazuju dio duha i ovog kaotičnog vremena, ali ih svejedno molim da se na internetu ponašaju kao tolerantni i kulturni ljudi jer samo tako zajednički možemo pomoći Šibeniku da postane najljepši u svijetu...- kaže Jakovljević. S početkom novog tjedna sa zanimanjem se očekuju najavljene akcije Šibenskog intelektualnog kruga

Piše jordanka grubač
Bravo, Šibeniče!

Ima nas svugdi, otišli smo svaki svojin puten, al’ Šibeniku se uvik vraćamo. Gradu u kojem smo proživili lipe dane, s dragin ljudima, gradu kojega bez obzira na kilometre i kontinente čuvamo u srcu. Šibeniku koji osvaja lipoton, a ne zna je pokazati kako triba, našim dragim ljudima s kojima se uvik rado vidimo, u prolazu, priko Poljane, u Fafarinke, u Docu, kod Katedrale, kod Riječanke, na Vanjskom, kod dvorane...

Vraćamo mu se i s ričima jer za ‘teke’ tribaju čuti oni šta znaju za ‘malo’ ‘pinku’ ‘zera’ ‘zeru’, i za mrkvu koja sliči na karotu i za kuhinjsku krpu koja je ‘kanavača’ i za gusternu koja je i ‘gustirna’ i ‘cisterna’ i ‘bunar’ i za ‘krenu’ koja je, po šibenski, ‘pel’.

Šibenik je s nama i u knjigama koje nanovo čitamo, u pismi i humoru koji nan daju snage u ova vrimena. Vraćamo mu se i sjećanjima na one s kojima smo dilili i lipo i ružno, a kojih više nema, s našon 113. brigadon u kojoj su se borili zagrebački studenti, splitski momci, Skradinjani, Šibenčani, Primoštenci.

Možda i je patetično, poput neke već stoput ispisane fraze o nama šibenskonostalgičarima, ali i na patetiku i na nostalgiju imam pravo, ali zato vaše ‘dosta’ nagrađujem velikim ‘bravo’.
   Vijesti

 Knin: Darovi za 2500 djece - 23.studeni 2009
  Unatoč recesiji, u kninskoj gradskoj blagajni i ove će se godine naći novca za darivanje najmlađih stanovnika Zvonimirova grada, u povodu skorih božićnih blagdana.

Za darove, koji će djeci biti podijeljeni na blagdan sv. Nikole, iz gradskog proračuna izdvojit će se 100 tisuća kuna što, prema riječima gradonačelnice Josipe Rimac, nije opterećenje za kninski proračun.

- Ukupno će biti podijeljeno 2500 darova za djecu do 11 godina starosti - kazala nam je Anđelka Balić, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Knin, koje je zaduženo za organizaciju podjele darova.

Sva djeca od prvog do četvrtog razreda u kninskim osnovnim školama, područnim školama u Golubiću i Kijevu, kao i djeca u vrtićima, te djeca u Udruzi invalida ‘‘Sv. Bartolomej’’, dobit će vaučere kojima će moći preuzeti svoje darove. Roditelji djece koja nisu obuhvaćena vrtićem svoje će kupone moći preuzeti u Crvenom križu.

U darovima će se kao i proteklih godina naći nekoliko vrsta slatkiša i plišane igračke. Grad Knin uz podjelu darova organizira i prigodan program na sam blagdan Sv. Nikole u nedjelju 6. prosinca, koji će se s početkom u 13 sati održati u sportskoj dvorani kninske srednje škole.

U programu će nastupiti djeca iz Dječjeg vrtića "Cvrčak", dječji zbor "Klinci iz kraljevskog grada", te najmlađi članovi plesnog studia "Show team" iz Knina.
   Vijesti

 Andrija Hebrang: Tek sam sedmi kandidat po minutaži na HTV-u! - 21.studeni 2009
  Neravnopravno, etički i demokratski nedopustivo je da svi ostali kandidati imaju od tri do četiri puta veću minutažu od kandidata HDZ-a – poručio je Hebrang

Hebrang je na današnjem sajmu sira u Grubišnom Polju bez uspjeha pokušavao upaliti traktor, no siguran je se da će mu paljenje u prvom krugu predsjedničkih izbora uspjeti
Hebrang je na današnjem sajmu sira u Grubišnom Polju bez uspjeha pokušavao upaliti traktor, no siguran je se da će mu paljenje u prvom krugu predsjedničkih izbora uspjeti (Foto: Michael Palijan)

Na prvo sučeljavanje predsjedničkih kandidata na HTV-u nisam se javio iz protesta zbog nejednakosti u tretmanu različitih kandidata. Šest tjedana pred kampanju javna je televizija dala sebi zadatak unaprijed riješiti izbore, što je primjer kako u demokratskom i pravnom sustavu javna televizija ne smije raditi – rekao je predsjednički kandidat Andrija Hebrang na tiskovnoj konferenciji u Grubišnom Polju.

Naime, navodi da je, prema agenciji za praćenje minutaže na u HRT-ovim emisijama Dnevnik i Otvoreno od 1. listopada do 15. studenoga, najveću minutažu imao Milan Bandić sa 43 minute, potom Nadan Vidošević sa 38 minuta te Ivo Josipović sa 35 minuta. Slijede Vesna Pusić sa 28, Damir Kajin sa 20, Miroslav Tuđman sa 17 te, tek na 7. mjestu, A. Hebrang sa 15 minuta.

– Neravnopravno, etički i demokratski nedopustivo je da svi ostali kandidati imaju od tri do četiri puta veću minutažu od kandidata HDZ-a – poručio je Hebrang te zaključio: – Bode ih u oči jer me se boje! A ja im poručujem da ću, unatoč ovakvim političkim škarama, ja iskrojiti rezultat prvoga kruga.

Na pitanje je li u Hrvatskom listu ostavku bivšega premijera Sanadera komentirao namjerno kako bi dobio političke bodove u kampanju, Hebrang odgovara da je njegova izjava tom listu posljedica novinarskoga pitanja te da mu ona neće niti pomoći niti odmoći u kampanji.
   Vijesti

 Spomenom na žrtve Ovčare završeno obilježavanje 18. obljetnice tragedije Vukovara - 21.studeni 2009
  Spomenom na 200 žrtava Ovčare, likvidiranih nakon sloma vukovarske obrane u noći 20./21. studenoga 1991. godine na farmi Ovčara 10-ak kilometara istočno od Vukovara - u petak je završeno trodnevno obilježavanje 18. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu.

Na Ovčari su, hicima iz vatrenog oružja, strijeljani ranjenici, civili i medicinsko osoblje odvedeni iz vukovarske bolnice nakon okupacije grada. Tijela 200 ubijenih zakopana su u unaprijed iskopanu jamu, a sudbina još 60-ak osoba odvedenih istoga dana iz vukovarske bolnice do danas je nepoznata. Počast žrtvama Ovčari odana je i mimohodom od Memorijalnoga groblja žrtava iz Domovinskog rata do mjesta masovne grobnice u kojem je pješice hodilo 100-tinjak osoba.

Mimohod je organizirala Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Na Ovčari su se žrtava iz '91. prisjetili i članovi Udruge udovica hrvatskih branitelja programom pod nazivom „Znamo! Oni su i za nas život dali“. Na dan zločina na Ovčari prije 18 godina - a najteži je to zločin počinjen u srbijanskoj agresiji na Hrvatsku - predstavljena je u Vukovaru i knjiga „Suze moje duše“, autora Krešimira Šimića, koji je i sam dijete poginulog branitelja.

Za zločin na Ovčari pred Haaškim sudom odgovarala je tzv. „vukovarska trojka“ Radić, Mrkšić i Šljivančanin, dok je u Beogradu suđeno 17 optuženih za egzekuciju na Ovčari, no izrečene kazne - među kojima je bilo i oslobađajućih i onih na 20 godina zatvora - za Vukovarce su donijele više nezadovoljstva nego osjećaja da je pravda time zadovoljena.

   Vijesti

 Na Kosovu ranjen češki pripadnik KFOR-a - 21.studeni 2009
  PRIŠTINA,21. studeni 2009.(Hina) - Češki vojnik ranjen je u subotu u bazi kontingenta te zemlje u snagama KFOR-a na Kosovu u Šajkovcu kod Podujeva, dvadesetak kilometara sjeverno od Prištine, objavili su kosovski mediji pozivajući se na priopćenje češkog ministarstva obrane.

Prema prvim informacijama, na ranjenog češkog vojnika pucao je kolega iz postrojbe, navelo je ministarstvo.

"Postoji ozbiljna sumnja da mu je ozljedu nanio kolega iz kontingenta, a istraga je otvorena", kazao je glasnogovornik češkog ministarstva obrane Andrej Čirtek.

Mediji su javili da ozlijeđeni vojnik je prevezen u američku vojnu bolnicu "Bondestell" kod Uroševca gdje je odmah operiran i nije u životnoj opasnosti. KFOR nije objavio pojedinosti o ovom incidentu.
   Vijesti

 Ivan Zvonimir Čičak novi predsjednik HHO-a - 21.studeni 2009
  ZAGREB, 21. studenog 2009. (Hina) - Ivan Zvonimir Čičak danas je na godišnjem plenarnom skupu svih članova Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) održanom u Zagrebu, a na prijedlog predsjednika Ive Banca i Izvršnog odbora HHO-a, izabran za novog predsjednika te nevladine udruge, izvijestio je večeras HHO.

Čičak je već bio na čelu HHO-a kao njegov prvi predsjednik u razdoblju od 1993. do 1998. godine.

Za potpredsjednika HHO-a danas je izabran Vlatko Silobrčić, a za rizničara Emil Havkić.

Za nove članove HHO-a izabrani su primabalerina i direktorica baleta HNK iz Splita Almira Osmanović i Ivica Vrkić, pravnik i profesor sociologije i filozofije iz Osijeka, bivši saborski zastupnik, bivši direktor HRT-a i predsjednik Uprave Glasa Slavonije te ravnatelj Ureda Vlade RH za mirnu reintegraciju istočne Slavonije u vrijeme Domovinskog rata.

U Odbor je na vlastiti zahtjev u punopravno članstvo vraćen sociolog i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Dražen Lalić. Razmatrani su i prijedlozi za godišnje nagrade HHO-a, koje se dodjeljuju u povodu Dana ljudskih prava, 10. prosinca.
   Vijesti

 ARD: državno odvjetništvo iz Bochuma sumnja da je utakmica između Zadra i Hajduka bila namještena - 21.studeni 2009
  BERLIN, 21. studenoga 2009. (Hina) - Njemačko državno odvjetništvo iz Bochuma sumnja da je utakmica 28. kola sezone 2008/2009 Prve hrvatske nogometne lige između Zadra i Hajduka bila namještena, javlja u subotu njemačka državna televizija ARD.

"Na popisu utakmica za koje državna odvjetništvo sumnja da su bile namještene stoji i susret između Zadra i Hajduka 26. travnja ove godine", javlja ARD pozivajući se na odvjetnika jednog od osumnjičenika u najnovijem skandalu oko lažiranja rezultata nogometnih utakmica europskih nogometnih liga.

Prema istim informacijama, domaća momčad Zadar je trebala izgubiti "velikom gol razlikom". Utakmica je okončana rezultatom 3:0 za gostujuću momčad iz Splita.

Na popisu se navode i utakmice švicarske, belgijske, turske i slovenske nogometne lige. U Sloveniji je na listi utakmica za čije se rezultate sumnja da su bili nemješteni nalazi i susret iz travnja ove godine između Drave iz Ptuja i Nafte iz Lendave. Za manipuliranje rezultata jedan je igrač, kako se navodi, primio 5.000 eura mita.

Državno tužilaštvo u Bochumu priopćilo je u petak da od početka ove godine traje istraga o namještanjima utakmica europskih nacionalnih liga "ogromnih razmjera". Među uhićenima osumnjičenim za ovu aferu su i hrvatski državljani braća Ante i Milan Šapina iz Berlina koji su već jednom 2005. bili osuđivani zbog namještanja rezultata nogometnih susreta.
   Vijesti

 Hrvatski inovatori osvojili pet zlatnih medalja u Bruxellesu - 21.studeni 2009
  Hrvatski inovatori su u subotu na međunarodnom sajmu inovacija, novih tehnologija i proizvoda INNOVA-EUREKA u Bruxellesu osvojili čak pet zlatnih medalja, od kojih dvije s posebnom pohvalom.

Međunarodni ocjenjivački sud ocijenio je pet hrvatskih inovacija zlatnim medaljama, srebrnu medalju dobilo je također pet inovacija, a tri su odlikovane brončanom medaljom.

Dvije od pet inovacija koje su dobile zlatne medalju dobile su i posebnu pohvalu. Riječ je o novom modelu lanaca za snijeg, autora Saše Đorđevića iz Pule te o hidrauličnom uređaju za razmatanje plastičnih cijevi, autora Vladimira Dolenca iz Vinkovaca.

Saša Đorđević, izumitelj novog modela lanaca za snijeg potpisao je i predugovor o suradnji za proizvodnju i distribuciju toga proizvoda u Kini.

Zlatne su medalje još dobili Vinko Rogina iz Zagreba za izum Krijesnica - implementarni pretvorbeni starter, Josip Makar, maturant iz Zagreba za stegač za zavarivanje u brodogradnji, Nataša Radas, profesorica iz Splita za didaktička sredstva za učenje matematike.

Hrvatska udruga inovatora ove godine sudjelovala po 19. put na međunarodnoj izložbi inovacija u Bruxellesu. U petak je na bruxelleskom sajmu EXPO-u proslavljen Dan hrvatskih inovatora u nazočnosti hrvatskih diplomatskih predstavnika u Bruxellesu.
   Vijesti

 U Peruu ubijali ljude zbog sala koje su prodavali na crnom tržištu kozmetike - 20.studeni 2009
  BANDA u Peruu ubijala je ljude da bi cijedila salo iz osakaćenih trupala koje je prodavala na crnom tržištu kozmetike. Troje osumnjičenika uhićeno je te su priznali ubojstva petero osoba. Jedan od članova bande kazao je da "njihova banda nije jedina koja se bavi time".

Policijski inspektor kazao je da su dvojica osumnjičenika uhićeni prilikom prenošenja boca s tekućom ljudskom mašću koja po galonu ima vrijednost od 60.000 američkih dolara, dakle 15.000 dolara po litri sala. Ljudska mast je preprodavana u glavni grad Perua, Limu i policija sumnja da je prodavana kozmetičkim kompanijama diljem Europe.

Odrubljivali im glave, ruke i noge

Profesorica dermatologije na Yaleu Lisa Donofrio kazala je da "malo tržište kozmetike može koristi ljudsko salo kako bi se preparatima za njegu tijela dobila mekoća i podatnost, ali znanstveno je dokazano da su tretmani kozmetikom s ljudskom mašću potpune gluposti".

Istražitelj je dodao da je banda svojim žrtvama odrubljivala glave, ruke i noge te odstranjivala organe. Osakaćena trupla zagrijavali su iznad vatre kako bi mast izlazila iz tijela. Vođa bande izjavio je policiji da se bavi ubijanjem ljudi zbog "ljudske masti više od 30 godina".

Ove se godine najmanje 60 osoba smatra nestalima na području gdje banda operira, prenosi Associated Press. Policija je na konferenciji za novinare pokazala dvije boce s ljudskom mašću te je otkrila fotografiju na kojoj se nalazi istrunula osakaćena glava jedne 27-godišnje žrtve.

Trojica članova bande osuđena su za ubojstvo, kriminalne radnje i za ilegalno posjedovanje oružja te za trgovanje drogom. Policija traga za glavnim kupcem ljudske masti.
   Vijesti

 Kosor: arbitražnim sporazumom rješavamo ključna pitanja koja nas tište godinama - 20.studeni 2009
  ZAGREB,20. studenog 2009.(Hina) - Sporazumom koji je pred vama riješili smo ključna pitanja koja su nas mučila i tištila sve ove godine, izjavila je danas premijerka Jadranka Kosor, pozivajući saborske zastupnike da potvrde (ratificiraju) arbitražni sporazum sa Slovenijom.

"Danas smo na kraju velikog i važnog posla. Vjerujem da će to potvrditi povijest, da će godine koje dolaze potvrditi da je Vlada bila u pravu kada je Saboru predložila potvrđivanje ovog sporazuma", poručila je premijerka sa saborske govornice.

Ponovila je da su sporazumom ispunjeni ključni hrvatski zahtjevi - granični spor rješava se "isključivo i samo" na temelju međunarodnog prava, što je, naglasila je, prvi put nakon 18 godina prihvatila i Slovenija, granicu će utvrđivati međunarodno sudsko tijelo (arbitražni sud), te se razdvaja pitanje ulaska Hrvatske u EU od graničnog pitanja sa susjednom zemljom.

"Uspjeli smo! To su argumenti za potvrđivanje sporazuma. Hrvatska se ne odriče svoga teritorija, ovo nije sporazum o granici, nego o arbitražnom sudu koji će odrediti granicu prema međunarodnom pravu", poručila je Kosor zastupnicima.

"Učinili smo najbolje što smo mogli, na kraju smo važnog i teškog puta. Ako se sada ne odlučimo za sporazum, ni jedna buduća generacija političara neće moći dogovoriti ništa bolje ni povoljnije za Hrvatsku", dodala je.

Uspjehom je nazvala i to što je u sporazum ušla odredba po kojoj svi procesni rokovi počinju teći tek nakon što Hrvatska potpiše ugovor u ulasku u EU.

Premijerka je naglasila i da će o granici, kao arbitri, odlučivati priznati stručnjaci međunarodnog prava, te da nema nikakvog razloga u to sumnjati. Napomenula je pritom da je nakon pisma koje je poslala predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu, koji je potom primio njezine izaslanike, uvjerena da će se popis arbitara raditi prema kriterijima stručnosti, nepristranosti i neovisnosti.

"Nema ni jednog razloga da Hrvatska sumnja u neovisnost i nepristranost tih sudaca, kada već vjerujemo Europskoj komisiji da će nam 2012. i 2013. osigurati 3,5 milijardi eura. Ako vjerujemo da će to biti tako, nema razloga da ne vjerujemo da će izbor sudaca biti transparentan i da će to biti najbolji stručnjaci koji će na temelju međunarodnog prava donijeti najbolju odluku koja neće biti protivna hrvatskim nacionalnim interesima. To će biti najbolji od najboljih", istaknula je Kosor.

Podsjetila je da je, uz Sporazum, potpisala i Izjavu kojom ističe da se ništa u tom sporazumu neće smatrati pristankom Hrvatske na slovenske zahtjeve za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem, naglasivši da su se oko takve izjave suglasile obje strane, odnosno da Hrvatska nije postupila jednostrano.

Kosor je izvijestila da je sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom već razgovarala o još jednom sporu između Hrvatske i Slovenije, onom o dugu štedišta Ljubljanske banke. "Nadam se da ćemo i oko tog problema biti jednako uspješni kao i kod ovog sporazuma", kazala je.

O predloženoj ratifikaciji arbitražnog sporazuma raspravljaju saborski klubovi. Predsjednik Sabora Luka Bebić izvijestio je da će, nakon rasprave po klubovima, zastupnici odmah pristupiti glasovanju o ratifikaciji.
   Vijesti

 Vodice: branitelji mogu legalizirati kuće - 20.studeni 2009
  Vlasnici bespravno podignuti stambenih objekata na području Čiste Velike i Grabovaca, koje su branitelji i stradalnici Domovinskog rata izgradili na zemljištu koje je bilo u vlasništvu Hrvatskih šuma, moći će pokrenuti proceduru legalizacije svojih kuća.

Tim zaključkom rezultirao je radni sastanak vodičke gradonačelnice Branke Juričev Martinčev s predstavnicima mjesnih odbora Čiste Velike i Grabovaca, mjesta u zaleđu grada Vodica.

- Prema dogovoru s državnim tajnikom Tomislavom Bobanom i Središnjom državnom upravom te po svemu što je gradska uprava već poduzela na rješavanju ovog problema, nema zapreke da vlasnici bespravno izgrađenih kuća ne krenu u postupak dobivanja lokacijskih dozvola i na taj način legaliziraju svoje objekte - kaže Juričev Martinčev.

Na sastanku se razgovaralo i o načinu dodjele zamjenskih zemljišta koja su obećana vlasnicima što su svoje posjede dali za izgradnju škole, crkve i sportske dvorane u Čistoj Velikoj.

Zaključeno je kako je to pitanje izravno vezano uz Urbanistički plan grada Vodica, čija će izrada započeti iduće godine, pa će tada zakinutim vlasnicima darovane zemlje, a njih je petnaest, biti dodijeljene zamjenske parcele pojedinačne površine od dvije tisuće metara četvornih.
   Vijesti

 Šibenski intelektualci: Šibeniče, ovoga je dosta! - 20.studeni 2009
  U Šibeniku je upravo osnovana udruga “Šibenski intelektualni krug”, a već u startu oglasila se apelom upućenim šibenskoj i hrvatskoj javnosti, naslovljenim ”Protiv srozavanja Šibenika u grad i županiju iz treće lige”.

Udrugu su osnovali novinar, ekonomski stručnjak i autor nekoliko knjiga o rodnom Šibeniku Ivo Jakovljević te predsjednik Šibenske narodne glazbe, dugogodišnji društveni radnik, također autor knjiga i kroničar Šibenika Darko Gulin. Prvi je predsjednik, drugi njezin potpredsjednik, a sudeći prema prvim naznakama zanimanja građana − članova i sljedbenika neće manjkati.
Nemojmo šutjeti

“Šibeniče, ovoga je dosta!” ultimativno zvone riječi s početka svojevrsna proglasa u kojem se na temelju niza argumenata tvrdi da se Šibenik srozava i gura u trećerazrednu ligu. ”Ukidaju Telekom centar, sele Poštu, reduciraju FINA-u, navješćuju gašenje Policijske uprave, Državnog odvjetništva, Trgovačkog suda i niza iz toga izvedenih županijskih i gradskih adresa.

Tako zatvaraju na stotine visokostručnih radnih mjesta, već godinama srozavaju tvoju urbanost, a ti šutiš, Šibeniče!” stoji u apelu. Iz udruge dalje upozoravaju i na to da većina najatraktivnijih čestica, od presudne važnosti za novi šibenski razvoj, nije u potpunom šibenskom ili državnom vlasništvu, nego su ili dijelom pod hipotekom ili pod teretom nejasnih ugovornih obveza o sanaciji prostora (TEF), ili u sklopu projekata odgođenih na nejasni rok ili uz nejasnu cijenu (Mandalina i Obonjan), ili u stalnom preslagivanju i reduciranju (TLM). Istodobno je, kažu, većina srednjih ili malih, pretežno gradskih i županijskih projekata ili u teškim minusima ili u kroničnoj odgodi (kolektor, bazen u Crnici, cesta Šibenik − Knin, prometne spone s industrijskom zonom...).

Prijedlogom GUP-a Šibenik je usmjeren samo na širenje prema jugoistoku, ne i prema mostu ili s obje strane Kanala sv. Ante. Od velikih državnih obećanja (lociranje Obalne straže, zračna luka Pokrovnik) nije bilo ništa, kao ni od modernizacije veza prema otocima.

Većini županijskih nadležnosti slijedi selidba u Zadar, i Šibenik se u konačnici pretvara u grad trećeg reda unatoč njegovim geoekonomskim, prirodnim, prometnim, kulturno-povijesnim i turističkim posebnostima i prednostima, te činjenici da je grad heroj Domovinskog rata.

Zato udruga “Šibenski intelektualni krug” poziva sve šibenske političare i saborske zastupnike da se suprotstave srozavanju Šibenika, te da se u ovom prijelomnom trenutku javno očituju o ukidanju Gotovinskog centra FINA-e, najavama preseljenja sjedišta policije, Državnog odvjetništva, Trgovačkog suda u Zadar, te o konceptu reforme sustava lokalne uprave i samouprave.

A pozivaju i sve građane i intelektualce, udruge građana te novu šibensku mladost, osobito akademski obrazovanu, da se uključe u ”šibenski forum”.


Darko Gulin: Tuđi na svome

Hrvatska država, uz pomoć šibenskih političara, pretvorbu Šibenika u trećerazredni grad i županiju obavlja korak po korak: − Državna geodetska uprava pomaknula je granicu sa Zadarskom županijom sa sredine Vranskog jezera uz obalu Prosike i otuđila je Šibensko-kninskoj, a dala je Zadarskoj županiji 15 četvornih kilometara.

− Na internetskoj stranici mape autocesta u Hrvatskoj nema Šibenika, ali uredno ima Dubrovnika koji još nema autocestu. − Već mjesecima na programu Hrvatske televizije nema panoramske kamere iz Šibenika. − Ukinuti su neki poslovi u Središtu pošta pa je izgubljeno 20 radnih mjesta visoke spreme, a za to nije bilo nikakvih poslovnih razloga jer HP posluje pozitivno.

− FINA ne namjerava ukinuti Gotovinski centar u Gospiću, koji radi s 12 puta manje gotovine nego šibenski, a ni u drugim gradovima približne veličine Šibenika. Gotovinskom centru ukinuli su poslove s Narodnom bankom i poslovnim bankama, i to nakon lokalnih izbora u lipnju.

− TLM razgrađuje tvrtka iz Zadra. − Svaki dan kruh dolazi u šibenski zatvor iz Zadra. − Šibenske spomenike obnavlja tvrtka iz Zadra. − Mnoge šibenske tvrtke čuvaju zadarski zaštitari.
A dosta je i ovoga...

... da svi veći jadranski gradovi − osim Šibenika − imaju uređen arhiv, znanstvene odjele HAZU, podružnicu Matice iseljenika, restauratorske radionice, neusporedivo veću ponudu obrazovnih, muzejskih (još nema stalnog postava!), sportskih, kino sadržaja...
Web-adresa

Udruga će djelovati na adresi sibenskiforum@gmail.com pa se pozivaju svi da se uključe u njezin rad.
   Vijesti

 ŠOK NA HITNOM KIRUŠKOM S crijevima u rukama ušao u bolnicu - 20.studeni 2009
  Nakon što si je nožem smrskao oko i rasporio trbuh, muškarac je cijeli dan trpio s tim ozljedama i tek je sutradan došetao do bolnice

Stravu i šok priredio je u srijedu 46-godišnjak iz Pule svim djelatnicima i pacijentima na Hitnom kirurškom prijamu KBC-a Split. Naime, oko 14 sati mirno je, noseći svoje tanko crijevo u rukama, na Hitni prijam ušetao 46-godišnjak koji je dan prije (u utorak) pokušao samoubojstvo, no u svojoj namjeri nije uspio.
Ostao bez metra crijeva

Nožem je smrskao desno oko i rasporio trbuh u predjelu tankog crijeva. Tako teško ozlijeđen, dan poslije ranjavanja sam je ušetao u splitsku bolnicu šokiravši sve prisutne. Ozlijeđeni muškarac je, naravno, odmah promptno obrađen te je nad njime obavljen operativni zahvat na tankom crijevu i desnom oku.

- Operacijom mu je odstranjen metar crijeva koje je bilo propalo jer je bilo izvan trbušne šupljine, a kolege s Očnog odjela pacijentu su kirurškim putem odstranili teško ozlijeđeno, odnosno smrskano desno oko. Pokušavao je sebi ozlijediti i lijevo oko, no u tome nije uspio, nego ga je samo laške ozlijedio, tako da će se njime normalno koristiti. Nakon operacije pacijent je smješten u Kirurški šok, gdje se i sada nalazi. S njegovim stanjem su upoznati i psihijatri, te ga je jedan od kolega već i obišao, ali s pacijentom nije bilo moguće obaviti razgovor jer je tada bio u induciranoj komi - rekao je prof. Vedran Radonić, predstojnik Klinike za kirurgiju splitske bolnice.

Logičko pitanje koje se postavlja je ono kako je pacijent jedan dan uspio preživjeti s tako teškim ozljedama.

- On je probivši trbuh i tanko crijevo napravio svojevrsnu stomu (otvor) na trbuhu kroz koje je to tanko crijevo izišlo van, tako da je i sadržaj crijeva izlazio van. U protivnom, da je sadržaj crijeva ostajao u trbuhu, rezultat bi za njega sigurno bio poguban jer bi došlo do sepse - kazuje prof. Radonić.

Nakon što je operiran, život 46-godišnjeg muškarca nije više ugrožen. Kako neslužbeno doznajemo, ovo je prvi put da je ovaj pacijent pokušao samoubojstvo.

Inače su u splitskoj bolnici imali slične slučajeve kada su pacijenti višestruko neuspješno pokušavali sebi oduzeti život, te bi nakon svakog samoranjavanja potražili liječničku pomoć.

Prema zasad dostupnim informacijma, u razgovoru s liječnicima rekao je kako je bio izgubljen te se htio ubiti „jer je tako najbolje“.
Prestao piti lijekove

U međuvremenu pacijenta je obišao i psihijatar s Klinike za psihijatriju KBC-a Split, koji mu je prepisao odgovarajuću terapiju, te je dogovoreno da ga se nakon oporavka u Kirurškom šoku premjesti na Psihijatriju kako bi splitski psihijatri mogli utvrditi o kakvoj se dijagnozi točno radi.

Kako neslužbeno doznajemo, muškarac je jedno vrijeme u Puli bio pod terapijom antipsihotik tableta moditen, no u posljednje vrijeme nije uzimao prepisane lijekove, što ga je vrlo vjerojatno i dovelo u ovakvo teško stanje.

Prema onome što se za sada može naslutiti, vrlo vjerojatno se radi o kroničnoj psihozi, no prof. Goran Dodig, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split, to nije htio komentirati dok pacijent ne bude premješten i obrađen na njihovu odjelu.
   Vijesti

 Kosor: kako izaći iz krize bit će temelj rada Vlade u 2010. - 19.studeni 2009
  ZAGREB,19. studenog 2009.(Hina) - Izlazak iz krize, uz rast standarda i smanjenje nezaposlenosti, bit će temelj rada Vlade u idućoj godini, poručila je danas premijerka Jadranka Kosor, odbacivši u Hrvatskom saboru SDP-ove prozivke da se rad njezine Vlade do sada svodio tek na rezanje plaća i povećanje poreza.

Mirela Holy (SDP) je u aktualnom prijepodnevu prozvala premijerku da je "građanima ispraznila džepove", da su građani, u nešto više od četiri mjeseca koliko je Kosor na čelu Vlade, od Vlade dobili samo manje plaće, harač (krizni porez) i povećanje PDV-a.

Holy je upozorila i da je u zadnjih godinu dana za 15 posto pao standard građana, a da 500 ljudi svakih mjesec dana ostaju bez posla, upitavši premijerku ima li Vlada ijedno konkretno rješenje za zaustavljanje pada standarda i rasta nezaposlenosti.

"Dakako da Vlada ima (rješenja)", odgovorila joj je Kosor, ističući da sve što Vlada radi ide upravo u tom smjeru.

Ponovila je da podaci o tome da se u drugom tromjesečju ove godine zaustavio pad BDP-a (na 6,3 posto za razliku od prvog tromjesečja kada je bio 6,7 posto) svjedoče o naznakama stagnacije krize. "No, kada ćemo isplivati na površinu jako je teško prognozirati", poručila je premijerka.

Najavila je da će SDP-ovu zastupnicu pismeno izvijestiti o nizu mjera koje Vlada poduzima za izlazak iz krize, među kojima i o novim projektima Ministarstva gospodarstva, kao što je poticanje stanogradnje i prodaje stanova.

"Činjenica da ću danas za novog ministra gospodarstva predložiti osobu koja duboko razumije probleme gospodarstva dana, pokazuje kojim smjerom želimo ići", kazala je Kosor, izrazivši nadu da će SDP poduprijeti prijedlog da novi ministar postane Đuro Popijač.

Nezadovoljna odgovorom, Holy je prozvala Vladu da se "češlja dok Hrvatska gori", odnosno da zbog njezine nesposobnosti Hrvatska "tone sve dublje, dok ostale zemlje u regiji polako izlaze iz krize".

Silvana Hrelju (HSU) zanimalo je kada će i na koji način Vlada riješiti problem umirovljenika koji su korisnici drugog stupa mirovinskog osiguranja, a koji, upozorio je, sa štednjom u tom stupu zaostaju za 30 posto s onima koji su korisnici samo prvog stupa. "Nemojte mi samo reći da ćete formirati radnu skupinu ili da su ljudi sami odgovorni za svoj izbor", poručio je premijerki, koja mu je na to uzvratila kako bi mu mogla i tako odgovoriti, ali da to ne želi.

"Da ste ostali u vladajućoj koaliciji imali bi cjeloviti uvid u to što radimo", poručila je Hrelji, najavivši da u Vladi užurbano rade na modelu održivog sustava mirovinskog osiguranja.

"Mogli ste ostati u vladajućoj koaliciji i pripomoći u tome, ali, eto, niste pa ćemo to učiniti sami", dodala je.
   Vijesti

 Kandić: Odgovorni za žrtve u Vukovaru trebaju doći i pokloniti im se - 19.studeni 2009
  VUKOVAR,19. studenoga 2009.(Hina) - Predsjednica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić izjavila je danas u Vukovaru kako je važno da oni koji su odgovorni za zločine počinjene u Vukovaru dođu u taj grad, poklone se i ispričaju i gradu i obiteljima koje još tragaju za nestalima.

"Kao što je 1991. godine bilo malo nas na onoj strani (u Srbiji) koji su znali što se događa, tako je i danas. Ali, to je put da jednog dana na ovome mjestu vidimo i političare i učenike iz Srbije koji će doći ovamo da slušaju što se to ovdje dogodilo 1991. godine", rekla je novinarima Nataša Kandić, koja je danas bila na obilježavanju 18. godišnjice stradanja stanovnika vukovarske četvrti Borova naselja u Domovinskom ratu.

Također je potvrdila kako će se u ponedjeljak u Beogradu održati skup "Odgovornost za rušenje Vukovara" na kojem će se, na poticaj beogradske Inicijative mladih za ljudska prava, raspravljati o mogućnostima podizanja tužbe zbog razaranja Vukovara 1991. godine.

"To je prvi put da se govori na taj način, a sve je pod motom 'Moramo znati, moramo se sjećati, moramo pamtiti da se više nikada ne ponovi'", rekla je Kandić.

Staša Zajović, koordinatorica beogradske udruge "Žena u crnom", čije su članice također bile na obilježavanju stradanja Borova naselja, rekla je novinarima kako etničko čišćenje, koje je počinjeno u Vukovaru 1991. godine, nije bilo posljedica, nego cilj rata.

"Kao odgovorni građani, znamo da prvo moramo tražiti odgovornost za zločine počinjene u naše ime, a tek nakon toga možemo tražiti i odgovornost za druge zločine", istaknula je Zajović.

Naglasila je kako zločini počinjeni u Vukovaru u još nisu postali javna činjenica.

Dodala je kako u Srbiji još prevladava "klima zaborava i poricanja zločina" koji su se dogodili u Vukovaru 1991. godine.

Komemoracijskim programom "Žrtva Borova naselja za Domovinu", održanim na mjestu na kojem je nekad bila zgrada "Borovo commerca", u kojoj se tijekom srpske agresije na Vukovar 1991. godine bio stacionar vukovarske ratne bolnice, jutros je počelo obilježavanje 18. godišnjice stradanja hrvatskih branitelja i civila vukovarske četvrti Borova naselja.
   Vijesti

 Kosor: Vlada radi na sređivanju popisa birača - 19.studeni 2009
  ZAGREB,19. studenoga 2009. (Hina) - Vlada užurbano radi na sređivanju popisa birača, izvijestila je danas premijerka Jadranka Kosor u saborskom aktualnom prijepodnevu, najavivši da se prve mjere Vlade u tom području mogu očekivati već početkom 2010.

Premijerka je time odgovorila na pitanje SDP-ovog zastupnika Borisa Šprema, kojega je zanimalo radi li Vlada na usklađivanju popisa birača, kako bi se promijenila neprihvatljiva aktualna situacija po kojoj Hrvatska ima 600 tisuća više birača nego stanovnika.

"Da, radimo na tome. Ministarstva uprave i unutarnjih poslova rade užurbano i prve učinke vidjet ćete vrlo brzo", kazala je, dodavši da će jedna od aktivnosti biti izmjene Zakona o prebivalištu, oko kojih je, kaže, u vladajućoj koaliciji već postignuto suglasje.

"Vjerujem da ćemo početkom iduće godine predložiti Saboru sve korake koje poduzimamo", najavila je Kosor, napominjući da ne bi bilo dobro pred predstojeće predsjedničke izbore bilo što radikalno mijenjati u zakonskoj regulativi.

"Složit ćete se da bi bilo vrlo teško pred predsjedničke izbore činiti radikalne poteze koji bi doveli do toga da predsjedničke izbore ne bi mogli niti održati, ako bismo otvorili tu Pandorinu kutiju", poručila je SDP-ovom zastupniku Špremu.

Kosor je upozorila da za kampanje uoči predsjedničkih izbore, koja je u tijeku, nije zakonito u sabornici isticati obilježja nekog od predsjedničkih kandidata, aludirajući na SDP-ovu zastupnicu Ingrid Antičević Marinović, koja na majici ima istaknut bedž s natpisom "Pravda", koji u predsjedničkoj kampanji koristi SDP-ov kandidat Ivo Josipović.

"Kampanja je započela i u Hrvatskom se saboru ne smije zastupati ni jedan predsjednički kandidat", kazala je Kosor, ističući da je primorana ispunjavati obvezu Vlade da nadzire zakonitost rada, pa i saborskih zastupnika.

SDP-ovu zastupnicu zanimalo je znaju li u Vladu tko je stvarni vlasnik zadarske Luke, budući da slovenski mediji navode da je to poduzeće kupila slovenska tvrtka koja je kupila Terme Čatež, a koja, kao i zadarska tvrtka koja je Luku prodala, nema ni jednog zaposlenog.

Premijerka joj je odgovorila kako raspolaže samo informacijom da je zadarska Luka dioničko društvo, te da će ju o ostalim saznanjima koje imaju u Vladi pismeno izvijestiti.

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Mate Raboteg izvijestio je da je od kraja 2002. do danas iz sustava obrane izdvojeno gotovo 23 tisuće djelatnika, kako iz Ministarstva, tako i iz Oružanih snaga, od čega više od 17.800 djelatnih vojnih osoba.
   Vijesti

 Kalmeta: ne pristajem na zapovjednu odgovornost - 19.studeni 2009
  ZAGREB,19. studenoga 2009. (Hina) - Ne pristajem na zapovjednu odgovornost, odgovor je ministra mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta na pitanje SDP-ovca Željka Jovanovića misli li podnijeti ostavku zbog brojnih afera u tvrtkama iz njegova resora (HAC, HC, HŽ, Jadrolinija i druge).

"Nema zapovjedne odgovornosti i ja na zapovjednu odgovornost ne pristajem", poručio je Kalmeta SDP-ovom zastupniku u današnjem aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru.

Jovanović je, naime, podsjetio na ministrovu izjavu da ne može nadzirati sva poduzećima u svom resoru prometa. Upitao ga je zna li koliko bi Hrvatska još kilometara autocesta mogla izgraditi da ipak uspijeva nadzirati svoj resor, u kojemu se, kaže, namještaju natječaji, nezakonito plaćaju poslovi i zapošljavaju kadrovi te oštećuje Državni proračun.

"Osjećate li se odgovornim i mislite li podnijeti ostavku", upitao je Kalmetu, koji mu je uzvratio da ni jedan ministar ne može nadzirati sva poduzeća u svom resoru, ističući kako "itekako sudjeluje" u raščišćavanju svih nepravilnosti. "Mislim da dobro radim svoj posao za koji sam dobio povjerenje birača", poručio je ministar.

Jovanovića je upitao zašto se, kao riječki dogradonačelnik, nije uhvatio u koštac s revizijom utvrđenim nepravilnostima u tom gradu, poput nenamjenskog trošenja sredstava ze nepoštivanja propisa o javnoj nabavi.

"Zašto vi ne bi podnijeli ostavku", upitao je Kalmeta SDP-ovca, na što mu je ovaj uzvratio da će ostavku podnijeti odmah nakon njega.
   Vijesti

 Kosor: Hrvatska se ne odriče svog teritorija - 19.studeni 2009
  Hrvatska se ne odriče svoga teritorija jer se sporazumom ne dogovara granični spor, rekla je Kosor dodavši kako će se sve dogovoriti u skladu s međunarodnim pravom i pred međunarodnim sudskim tijelom.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor obratila se zastupnicima na početku sjednice Sabora, obrazlažući tekst sporazuma sa Slovenijom i govoreći prije rasprave o njegovim dobrim i lošim stranama.

- Sporazum koji je pred nama bolji je nego prvi Rehnov prijedlog koji je bez bure u javnosti prihvaćen u Saboru - rekla je Kosor. U prvom Rehnovu prijedlogu koji je Sabor prihvatio, govorilo se o kontaktu Slovenije s otvorenim morem, a sada se govori o vezi prema otvorenom moru - objasnila je. Dodala je kako je tada arbitražni sud trebao presudu donijeti u roku od godinu dana, što je prije nego što Hrvatska postane dio EU i što je moglo dovesti do novih blokada.

- Pregovori o priključenju EU odvajaju se od graničnog spora, što nam je bio primarni cilj. Hrvatska se ne odriče svoga teritorija, jer se sporazumom ne dogovara granični spor - rekla je Kosor i dodala kako će se sve dogovoriti u skladu s međunarodnim pravom i pred međunarodnim sudskim tijelom.

- Smatram da je sporazum bolji posebno kada se pogleda članak 11. točka 3, koji kaže kako svi rokovi o sporazumu granice počinju teći tek kad Hrvatska potpiše sve dokumente za ulazak u EU. Oko toga smo najviše pregovarali - kazala je Kosor podsjetivši kako je sporazum podržao i predsjednik Mesić koji prema Ustavu sukreira vanjsku politiku.

- Velika je razlika između onoga kako se došlo do ovog sporazuma i sporazuma Drnovšek-Račan. Sada se ništa nije parafiralo, a kamoli potpisalo, no ne želim da se vraćamo u prošlost i svedemo ovo na međusobno političko prepucavanje - rekla je Kosor u Saboru.

- Pred vama je Vlada s prijedlogom sporazuma, vi odlučite hoću li ga ja potpisati ili ne. Odluka je vaša i mislim da u njoj moraju sudjelovati sve relevantne političke snage u Hrvatskoj. Konzultirali smo relevantne stručnjake, među kojima je i dr. Vukas koji je bio potpredsjednik međunarodnog suda za pravo mora. On je sigurno kvalificiran u tom pitanju - rekla je Kosor.

- Danas odlučujemo o nečem što je iznimno važno za budućnost Hrvatske, budućnost naše djece - zaključila je Kosor.
   Vijesti

 Novi predsjednik RH dužnost preuzima 18. veljače 2010. - 19.studeni 2009
  Izabrani predsjednik preuzima dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika, 18. veljače 2010., prisegom pred Ustavnim sudom.

Najavljeni predsjednički izbori peti su u neovisnoj Hrvatskoj: 1992. i 1997. za hrvatskog predsjednika izabran je Franjo Tuđman, a 2000. i 2005. Stjepan Mesić.

Na izborima 1992. bilo je osam kandidata, 1997. trojica, a na prošlim predsjedničkim izborima 2005. bilo je 13 kandidata.
   Vijesti

 Kosor bocnula SDP-ovce: Zašto svi ne nosite Josipovićeve bedževe? - 19.studeni 2009
  ZAGREB - SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović u Saboru je sjedila s predzbornim bedžem predsjedničkog kandidata Ive Josipovića na reveru sakoa. Zbog toga je reagirala premijerka Jadranka Kosor.
VEZANE VIJESTI
Vijesti

Kampanja je počela i u parlamentu se ne smije zastupati niti jedan predsjednički kandidat. Što bi bilo da su se članovi Vlade pojavili s bedževima predsjedničkog kandidata Andrije Hebranga?! - kazala je Kosor koja je i ironično primjetila kako ne nose svi SDP-ovci bedževe koji reklamiraju Josipovića.

Znači li to da oni navijaju za druge kandidate - dodala je.
   Vijesti

 U Hrvatskoj 50 tisuća patoloških kockara, a još 100 tisuća ljudi ima problema s kockom - 19.studeni 2009
  Po riječima voditelja Odjela za ovisnosti Psihijatrijske bolnice Vrapče dr. Ante Bagarića, ovisnost o kockanju psihijatri od 1980. godine svrstavaju među bolesti pod nazivom patološko kockanje.

Kocka kao porok često ne ide sama pa većina kockara ima još neki poremećaj. Tako je polovica kockara ovisna o alkoholu, 70 posto ima depresivni poremećaj, a trećina ih pati od anksioznog poremećaja u obliku straha, nervoze, napetosti i sličnog.

Od 20 do 30 posto patoloških kockara pokušalo je počiniti samoubojstvo, a svjetski pokazatelji upućuju na to da 80 posto patoloških kockara čini neko kažnjivo djelo radi stjecanja novca za kockanje, izjavio je za dr. Bagarić.

Iako kocka ne bira društveni sloj, istaknuo je, najviše kockaju zaposlenici u kockarnicama s obzirom na to da su izloženi profesionalnom riziku.

No, kako je rekao, kroz njegovu su ordinaciju prošli i sveučilišni profesori i menadžeri i vlasnici velikih tvrtaka, ali i pripadnici najnižih društvenih slojeva.

Jedan od bizarnijih slučajeva s kojim se susreo u svojoj praksi, kako je rekao, bio je kada mu je u ordinaciju došao čovjek i rekao kako je prije dva dana prokockao poveću obiteljsku ušteđevinu, kuću i dva automobila. Zatim je od kamatara pozajmio 50 tisuća eura i njih je odmah prokockao.

Nažalost, u svjetskoj psihijatrijskoj praksi takvih je slučajeva jako puno, pa se i psihijatri i socijalne službe bave bezuspješnim traženjem rješenja za njih, rekao je dr. Bagarić.

Istaknuo je kako su u današnjem "vremenu kocke" posebno ugroženi mladi. Kockaju srednjoškolci, čak i osnovnoškolci, a poseban problem, po ocjeni dr. Bagarića, jest taj što se kockati može i preko interneta.

Za poremećaj patološkog kockanja nema lijeka u psihofarmakologiji, ističe dr. Bagarić.

Na Odjel za ovisnost Psihijatrijske bolnice Vrapče na godinu se javi stotinjak pacijenata koji se u sklopu izvanbolničkog tretmana uključuju u psihoterapijske i socioterapijske programe. Iako bi optimalno vrijeme uključenosti u takve programe bilo oko godinu dana, mnogi pacijenti ne izdrže pa obično trećina napušta program i vraća se kocki.

Izmjenama Kaznenog zakona u dijelu koji govori o obveznom liječenju od ovisnosti, a koji je dosad uključivao samo liječenje ovisnika u drogama, bit će uključene i sve druge ovisnosti, među kojima i ovisnost o kocki.

Prave posljedice kockanja društvo će tek osjetiti sljedećih godina te mora biti spremno odgovoriti i tomu novom izazovu, rekao je dr. Ante Bagarić.
   Vijesti

 Striko Nadan: Jedan od uvjeta za direktora u HGK je da ste nećak Nadana Vidoševića - 19.studeni 2009
  "UVIJEK sam otvarao vrata mladim, stručnim i ambicioznim ljudima i poticao ih na daljnje školovanje", dio je odgovora predsjedničkog kandidata Nadana Vidoševića kada smo ga upitali za već broj njegove rodbine koja je zaposlena u Hrvatskoj gospodarskoj komori i u Krašu i to na vrlo odgovornim dužnostima, odnosno na direktorskim pozicijama.

Netijački odnosi

Index je tako otkrio rodbinske veze Nevena Polića koji obnaša dužnost pomoćnika direktora Odjela za organizaciju poslova javnog komisionara u HGK, a koji u rodbinskim odnosima s Vidoševićem, odnosno njegov je nećak koji je započeo karijeru u HGK kao vozač i to još kao student. Tu je i nećak Nikola Baučić, koji je glavni u službi za izdavaštvo HGK odnosno voditelj je te je i glavni i odgovorni urednik izdanja HGK. Baučić je inače sin sestre Ine Vidošević.

Nećak Saša Polić nije u Hrvatskoj gospodarskoj komori nego u Krašu gdje je također visoko dogurao. Familijarnost u HGK se proširuje pa je tako i administrativna tajnica direktora Vidoševića ušla u obitelj udavši se za njegova nećaka. Za Vidoševića sve su to sjajni mladi ljudi koji su se dokazali na svojim poslovima.

Odlični su

"Neven Polić je kao student radio kao vozač, a kada je diplomirao napredovao je u skladu sa svojim mogućnostima, kao i više od tristo mladih ljudi, fakultetski obrazovanih sa znanjem jezika koji su prošli kroz komorski sustav ili u njemu još uvijek rade u gotovo 15 godina koliko sam ja na čelu HGK", kaže Vidošević za Index dodajući kako je Jordana Polić, tajnica direktora njegova supruga koju je tek upoznao u Komori.

"Nikola Baučić je kao novinar i kao student i prije toga radio u najtiražnijim hrvatskim novinama, a onda se zaposlio u Privrednom vjesniku prije nego što je Komora preuzela Privredni vjesnik u svoje vlasništvo", kaže Vidošević za svog nećaka koji je glavni za informativna izdanaj HGK objašnjavajući kako je njegov drugi nećak Saša Polić mladić koji se pokazao sjajnim na poslu u jednoj državnoj kompaniji i na poziv privatne kompanije, dakle Kraša, došao raditi za nju.

"Pokazao se ponovo odličnim", zaključuje Vidošević priču o svojim nećacima.
   Vijesti

  Egipat pokreće prvu arapsku internetsku domenu - 16.studeni 2009
  KAIRO, 16. studenog 2009. (Hina/dpa) - Egipat će pokrenuti prvu internetsku domenu na arapskom jeziku, objavilo je u ponedjeljak egipatsko ministarstvo telekomunikacija.

Vlasnici internetskih stranica sada će moći koristiti domenu ".msr" na arapskom pismu, što znači ".Egipat", umjesto dosad uobičajene lokalne domene ".eg".

Organizacija koja regulira internet, ICANN, odlučila je prošli mjesec dopustiti korištenje nelatiničkih pisama za domene, čime je omogućena upotreba ćirilice, te kineskog, korejskog, arapskog i drugih pisama.

Stručnjaci navode da oko 65 posto arapskih korisnika interneta ne zna latinicu i ne razumije engleski.
   Vijesti

 Medvedev upozorava na moguću klimatsku katastrofu - 16.studeni 2009
  SINGAPUR, 16. studenoga 2009. (Hina/Reuters) - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev upozorio je u ponedjeljak na moguće katastrofalne posljedice klimatskih promjena, što su dosad najoštrije riječi iz Kremlja na tu temu i znak da je Rusija spremna suočiti se s tim problemom.

Iako su Sjedinjene Države ovoga vikenda na summitu APEC-a u Singapuru objavile da je globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena nemoguće postići prije summita u Kopenhagenu u prosincu, Medvedev je jasno rekao da mu je to pitanje prioritet.

"Ako ne poduzmemo zajedničku akciju, posljedice za planet mogu biti katastrofalne, sve do točke kada će se ledeni pokrov na Arktiku i Antarktiku otopiti i podići razinu oceana", rekao je Medvedev po završetku boravka u Singapuru.

Rusija je potpisnica sporazuma iz Kyota, ali su je skupine za zaštitu okoliša često kritizirale jer nije ponudila ambicioznije ciljeve za smanjenje emisije plinova za summit u Kopenhagenu.

Ruski se premijer Vladimir Putin u prošlosti znao našaliti s klimatskim promjenama, rekavši da bi Rusima dobrodošlo malo toplijeg vremena i da bi znatno uštedjeli ne kupujući krznene kapute.

   Vijesti

 Počeo žalbeni postupak u predmetu Medački džep - 16.studeni 2009
  ZAGREB, 16. studenog 2009. (Hina) - Na Vrhovnom sudu danas je počeo žalbeni postupak na nepravomoćnu presudu kojom je general Rahim Ademi oslobođen, a general Mirko Norac osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u Medačkom džepu 1993.

Za predmet Ademi-Norac predviđena je petodnevna javna sjednica (16.-20. studenoga) na kojoj će se preispitati žalbe obrane i tužiteljstva te cjelokupni prvostupanjski postupak.

Predsjednica sudskog vijeća Vrhovnog suda je Lidija Grubić Radaković, a sudac izvjestitelj Zdenko Konjić.

Prvog dana žalbenog postupka čitala se nepravomoćna presuda zagrebačkog Županijskog suda iz svibnja prošle godine te obrana Ademija koji je oslobođen po svim točkama optužnice. Do kraja tjedan očekuje se čitanje obrane Norca, iznošenje cjelokupnog dokaznog postupka te odgovor obrana na žalbu tužiteljstva koje traži veću kaznu za Norca te ukidanje oslobađajućeg dijela presude i vraćanje na ponovno suđenje.

Na presudu se žalio i Norac kojega, nakon što je prošlog tjedna otkazao punomoć jednom od svojih branitelja Željku Olujiću, zastupa pulski odvjetnik Vlatko Nuić. Oni traže ukidanje osuđujuće presude i ponavljanje suđenja.

Norac već služi 12-godišnju zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina počinjenih na gospićkom području 1991. Ako mu Vrhovni sud potvrdi presudu u slučaju Medački džep može tražiti da mu se odredi jedinstvena zatvorska kazna za ta dva slučaja. Sud se u tom slučaju, po Kaznenom zakonu, mora držati pravila da jedinstvena zatvorska kazna mora biti veća od svake pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije dosegnuti njihov zbroj. U Norčevu slučaju to znači da bi mu kazna morala biti veća od 12 godina, na koliko je osuđen za zločine na gospićkom području, ali manja od 19 godina koliki je zbroj dviju kazni.

Nakon jednogodišnjeg postupka sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda pod predsjedanjem suca Marina Mrčele presudilo je da Ademi nije kriv za ratne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima, dok je Norca osudilo po dvije točke optužnice na po pet godina zatvora, odnosno jedinstvenu kaznu od sedam godina. Po zakonu važećem 1993. kazna je mogla iznositi najmanje pet, a najviše 20 godina zatvora. Obojicu se teretilo po zapovjednoj odgovornosti, a ne kao neposredne izvršitelje zločina.
   Vijesti

 Mreža mladih Hrvatske drži da mlade u borbi protiv ovisnosti treba više uključiti u društvo - 16.studeni 2009
  ZAGREB, 16. studenog 2009. (Hina) - U povodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti, Mreža mladih Hrvatske smatra kako su dosadašnje Vladine mjere u suzbijanju ovisnosti nedostatne te da je uključivanje mladih u društvo i proces donošenja odluka, posebice onih koje ih se izravno tiču, dobar način borbe protiv ovisnosti, ocijenili su predstavnici Mreže na današnjoj konferenciji za novinare.

Predsjednica udruge Emina Bužinkić ističe kako i u području suzbijanja ovisnosti žele promovirati svoju osnovnu ideju da se ništa o mladima u Hrvatskoj ne može odlučivati bez mladih.

Mladi su danas bez stvarne mogućnosti da utječu na sadržaj i formu odluka koje se odnose na njih, a istraživanja pokazuju da eksperimentiranje s pušenjem, alkoholom i drogama počinje u sve ranijoj dobi pa je to potrebno mijenjati, rekao je Nikola Buković.

Mreža mladih izradila je stoga polazni dokument u kojemu, među ostalim, ističu kako glavni društveni napori u suzbijanju ovisnosti trebaju biti usmjereni na prevenciju, ali i dosljedno provođenje zakona koji mladima zabranjuju konzumaciju alkohola i duhana.

Važno je pojačati preventivne aktivnosti u odgojno-obrazovnih ustanovama, pružiti mladima široku lepezu kreativnih i društveno korisnih aktivnosti te im omogućiti široki raspon terapeutskih programa za pomoć.

Aktivnosti mladih, interes za društveno djelovanje i aktivizam značajan su resurs koji može biti zaštitni čimbenik protiv svih društveno nepoželjnih ponašanja pa tako i zlouporabe opojnih droga i razvoja ovisnosti, drže u Mreži mladih Hrvatske, koja okuplja 56 organizacija mladih u Hrvatskoj.

   Vijesti

 POSLJEDNJI DAN ZA PREDAJU KANDIDATURA - 16.studeni 2009
  Hebrang i Josipović zajedno predali gotovo 260.000 potpisa

Hebrang je samouvjereno najavio pobjedu već u prvom krugu,a slično js osjeća i Josipović koji je kazao kako ga ne zanima tko će mu biti protukandidat u drugom krugu jer će i njega pobjediti

Hebrang i Josipović zajedno predali gotovo 260.000 potpisa
(Foto: Marko Čuljat)

Pohod predsjedničkih kandidata na Državno izborno povjerenstvo jutros, posljednjeg dana za predaju kandidatura, otvorio je HDZ-ov natjecatelj Andrija Hebrang. Uz pomoć Mladeži HDZ-a dopremio je desetak plastičnih kutija u kojima je pohranio 140.000 potpisa kojima su birači poduprli njegovu kandiaturu. Donio bi, kaže, 150.000 potpisa, i to neposredno prije ponoći, kao što je HDZ tracionalno činio na svim izborima, ali nije mogao pomaknuti plan posjeta Osijeku i Đakovu.

Pun entuzijazma, u pratnji predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor i većine članova vodstva stranke, Hebrang je kazao da količina potpisa koje je prikupio pokazuje da građani prepoznaju da je on jedini kandidat koji nudi program, govori o važnosti reformi koje Hrvatska mora provesti prije ulaska u EU kako bi životni standard bio bolji.

- Pobjeđujem u prvom krugu. No, ako slučajno netko od kandidata bude imao sreće da sa mnom uđe sa mnom u drugi krug, onda bi to mogao biti Ivo Josipović. U tom će slučaju ishod izbora biti - zna se! -optimistično se šalio Hebrang.

Sat poslije Hebranga stigao je SDP-ov kandidat Ivo Josipović. I njega je pratio šef stranke. DIP-u je predao više od 117.000 potpisa. Potpuno je uvjeren da je upravo on sljedećih hrvatski predsjednik.

- Nastojat ću pobijediti u prvom krugu - kazao je, dodajući da ga u slučaju da bude drugog kruga ne zanima tko će mu biti protukandidat jer će i njega pobijediti. Josipović kaže da je Hrvatska gladna pravde, pa su i njegove kutije bile prigodno oblijepljene porukom "PravDA". Zajedno s građanima učinit će, veli, Hrvatsku pravednom, poštenom i prosperitetnom zemljom.

Večers će u DIP pristeći i više od 30 tisuća potpisa koje je prikupio Stjepan Gnječ, predsjednički kandidat Gospodarske stranke.

Vrata DIP-a bila su otvorena i za neobične kandidate. Oko 11 sati stigao je, tako, Stjepan Kravaršćan, koji je donio jedan jedini potpis. Našao se, kaže, u medijskoj blokadi je je počeo prozivati ratne profitere i vrha vlasti. Ostavili su ga, kazao je, čak i članovi stožera, a on misli da su to učinili pod pritiskom. Kravaršćan je podsjetio da je nekad davno podigao štrajk u Zagrebačkim transportima te ustvrdio da je zbog ukazivanja na ratno profiterstvo, kriminal i korupciju još 1993. bio meta atentatora, a isto se ponovilo i 2007., kad ga je, kazao je, spasila njegova kuja.
   Vijesti

 Životopis Dr. Andrija Hebrang - 16.studeni 2009
  Osobni podatci

Rođen je 1946. godine u Beogradu, gdje mu je otac bio na službi. Dvije godine kasnije, nakon uhićenja roditelja, sele ga k teti u Zagreb, u kojem i danas živi i radi. Te iste godine komunisti su mu ubili oca, poznatoga hrvatskog domoljuba i jednoga od prvaka tadašnje komunističke partije. Način i mjesto ubojstva komunisti nisu nikada odali obitelji. Istovremeno uhitili su mu i majku, koja nije htjela lažno svjedočiti protiv svoga muža te je osuđena na dvanaest godina robije, od čega tri godine samice.
Bez oca i majke od svoje druge godine života, proživljava teško i siromašno djetinjstvo. Preživljava zahvaljujući očevoj sestri, koja ga je odgojila. Uči i studira radeći od najranije mladosti. Za životni poziv odabire medicinu, jer ona spaja njegovo čovjekoljublje i mogućnost profesionalnoga napredovanja bez članstva u tadašnjoj partiji.
Supruga Danijela je doktorica biokemijskih znanosti. Djeca: Ivana (profesorica bibliotekarstva), Darko (magistar ekonomskih znanosti) i Vanda (Koledž za menadžment i Viša upravna škola). Vjernik je rimokatoličke ispovijesti.


Stručna i znanstvena karijera
Diplomirao je na Medicinskome fakultetu u Zagrebu 1971. godine, završio poslijediplomski studij eksperimentalne medicine i magistrirao na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Medicinskome fakultetu u Zagrebu 1980. godine. Položio je specijalistički ispit iz medicinske radiologije i opće kliničke onkologije, a postigao je i subspecijalistički stručni stupanj iz intervencijske radiologije. Redoviti je sveučilišni profesor od 1988. godine. Trenutno je predstojnik Kliničkoga zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničke bolnice „Merkur“ u Zagrebu i redoviti sveučilišni profesor na Katedri za radiologiju i opću kliničku onkologiju Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, gdje redovito predaje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi.
Objavio je 140 stručnih i znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu te održao više od 100 predavanja na domaćim i 24 predavanja na inozemnim kongresima, u dvadeset zemalja na svih pet kontinenata. Organizator je sastanaka Alpe – Adria, predsjedatelj brojnih stručnih kongresa te predsjedavajući susreta ministara zdravstva 50 zemalja 1996. godine. Objavio je šest stručnih knjiga i velik broj nastavnih tekstova. Bio je pozvani gost profesor u Njemačkoj i SAD-u te specijalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije za Jugoistočnu Aziju. Svih dvadeset godina bavljenja politikom istodobno obnaša svoje dužnosti u bolnici i na fakultetu bez naknade.


Politička karijera
Bez prekida član je HDZ-a od 1990. godine do danas. U stranci obnaša brojne dužnosti, a izabran je za potpredsjednika stranke 1996., 2002. i 2009. godine. U prvoj Vladi Republike Hrvatske bio je ministar zdravstva. U Domovinskome ratu obnaša dužnosti ratnoga ministra zdravstva i člana Kriznoga stožera za obranu Republike Hrvatske. Krajem 1991. godine Vladin je izaslanik za Slavoniju. Vladin je pregovarač s JNA za pitanja zdravstva i za zarobljenike. Pregovarač je prilikom reintegracije Podunavlja 1996. g. za socijalne sektore zdravstva i mirovina. Ministar je obrane 1998. godine, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo 2003. – 2004. godine te ponovno ministar zdravstva u tom razdoblju. Godine 1998. zbog neslaganja s načinom financijskoga poslovanja u MORH-u dao je ostavku na mjesto ministra obrane RH, potpredsjednika HDZ-a i na mjesto saborskoga zastupnika. Ponovno se vraća u politiku 2000. godine i pridružuje dr. Ivi Sanaderu.
Zastupnik je u Hrvatskome saboru u mandatima 1992., 1995., 2003. i 2008. godine. Trenutno obnaša dužnost predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a i predsjednika Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskoga sabora.


Domovinski rat
Dragovoljac je Domovinskoga rata od prvoga dana agresije na Republiku Hrvatsku, ratni ministar zdravstva i član Kriznoga stožera za obranu Republike Hrvatske te osnivač i predsjednik Kriznoga stožera saniteta od prosinca 1990. godine do reintegracije Podunavlja 15. siječnja 1998. godine. Organizator je ratnih bolnica, ratnih mobilnih liječničkih timova, cjelokupnoga ratnog saniteta koji je zbrinuo 35.000 teških i 15.000 lakših ranjenika, kao i sanitetskoga zbrinjavanja 800.000 izbjeglica i prognanika. Boravio je na svim bojišnicama i neposredno sudjelovao u planiranju i izvođenju mjera sanitetske taktike. Kroz krizni stožer saniteta nabavljene su ogromne donacije lijekova. Organizirao je brojne razmjene zarobljenika. Zapovjednik je i organizator konvoja kojim su iz Vukovara spašena 104 ranjenika. Cijeli zdravstveni sustav funkcionirao je tijekom čitavoga rata bez zastoja. Rezultati ratnoga saniteta su objavljeni u brojnim inozemnim časopisima i vrednovani od međunarodnih stručnjaka najvišim ocjenama.
Na temelju potpisanoga međunarodnog humanitarnog sporazuma sudjelovao je u organizaciji ratnoga saniteta Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Boravio je i sudjelovao u organizaciji saniteta u obrambenim akcijama u Hercegovini, Posavini, ulazio je u Novu Bilu u srednjoj Bosni koja je bila u totalnom okruženju. Organizirao je izvlačenje i liječenje ranjenika bez obzira na njihovu narodnost i vjersku pripadnost.
Predsjednik je Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskoga rata, član utemeljitelj Udruge Macelj, počasni član Udruge političkih zatvorenika. Nositelj je 8 odličja (Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, Red hrvatskog pletera, Medalja Ljeto 91., Medalja Bljesak, Medalja Oluja, Spomenica domovinske zahvalnosti i Medalja za posebne pothvate). Pričuvni je general Hrvatske vojske.
   Vijesti

 U Skradinu teče ulje vrhunske kvalitete - 16.studeni 2009
  Ovogodišnji urod maslina na skradinskom području na razini je prosjeka. No, prema procjeni Drage Laće, vlasnika jedne od najsuvremenijih dalmatinskih uljara, smještene u Skradinskom polju, kakvoća maslinova ulja je besprijekorna, sa zadovoljavajućim randmanom od 12 do 18 posto.

- Plodovi su uglavnom zdravi, iako smo primijetili djelovanje maslinove mušice na području Sonkovića. Valja, naime, pohvaliti naše maslinare koji se sve više educiraju i očito prate inovacije te stručne savjete o zaštiti stabala - veli Laća kojega smo zatekli u pogonu istoimene uljare s čak dvije proizvodne linije kapaciteta oko 100 tona maslina na dan.

MASLINOVO_ULJE1-141109.2
Mile Gardijan degustira mlado ulje

Uz našu dokazanu i provjerenu kvalitetu prerade maslina, dodao je Laća, važan čimbenik za dobivanje vrhunske kakvoće plemenite kapljice je izbor i kombinacija sadnje različitih sorta maslina.

Pri tome je naglasio ulogu i vrijednost skradinske autohtone sorte krvavica koja je odnedavno uvrštena u registar hrvatskog maslinarstva.

Premda je berba i prerada maslina u punom jeku, u uljari supružnika Laća nema očekivane napetosti. Posao se odvija dinamično i bez zastoja, na zadovoljstvo i vlasnika uljare i mušterija.
   Vijesti

 Hebrang predao DIP-u više od 140.000 potpisa za kandidaturu - 16.studeni 2009
  ZAGREB,16. studeni 2009.(Hina) - Andrija Hebrang, HDZ-ov kandidat za predsjednika države, danas je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predao više od 140 tisuća potpisa potpore svojoj kandidaturi, izrazivši uvjerenje u izbornu pobjedu već u prvom krugu.

Na novinarski upit koga od predsjedničkih kandidata vidi u drugom izbornom krugu, Hebrang je odgovorio kako misli da će jedino on biti u drugom krugu, odnosno da će pobijediti u prvom.

"Ako bi slučajno netko imao sreće, onda bi u drugi krug sa mnom mogao ući Ivo Josipović (SDP-ov kandidat), a onda - 'Zna se'", poručio je Hebrang, koji je potpise u DIP-u predao u pratnji cijelog vrha HDZ-a, na čelu s predsjednicom stranke i Vlade Jadrankom Kosor.

Upitan zašto se HDZ odrekao tradicije da potpise predaje u zadnji čas, pred ponoć, odgovorio je da nije mogao promijeniti današnji program kampanje u Osijeku i Đakovu, te da se zbog toga odrekao desetak tisuća potpisa.

"No, i ovih 140.600 glasova je dosta. To je dokaz da su hrvatske građanke i građani prepoznali jedini program koji konkretno jamči bolji standard, više radnih mjesta, bolje plaće", izjavio je Hebrang, dodavši da su velike reforme udarni dio njegovog programa. "To je prepoznato i mislim da će se odraziti 27. prosinca na izborima", istaknuo je.

Novinare je zanimalo i kako premijerka Kosor gleda na novog ministra i savjetnike u Vladi, odnosno kako će oni funkcionirati i tko će koga slušati.

"Svi će, naravno, slušati mene", odgovorila im je Kosor, najavivši da će se sutra sastati s Đurom Popijačom, kojega je predložila za novog ministra gospodarstva, te s troje članova njezinog Savjeta za gospodarstvo.

"Savjet je tim stručnjaka koji će predlagati, a teret odluka je na ministrima i Vladi u cjelini", kazala je, dodavši da očekuje dobro suradnju jer su "to ljudi koji već niz godina surađuju na raznim razinama i rade za dobro Hrvatske".
   Vijesti

 STAVOVI PREDSJEDNIČKIH KANDIDATA Svi bi stranca za zeta - 16.studeni 2009
  Predsjedničkim kandidatima ‘Slobodna’ je ponudila da ukratko iznesu svoje stavove o temama koje su zaokupljale hrvatsku javnost posljednjih nekoliko godina, od odnosa prema vjeronauku u školama do pobačaja. Evo odgovora:

1. Treba li uvesti seksualni odgoj u škole?

Andrija Hebrang - Treba.
Ivo Josipović - Svakako treba. To je vrlo važno pitanje zdravlja mladih ljudi i njihove pripreme za život.
Damir Kajin - Da, učenicima je potrebno da prošire svoje znanje o seksualnom odgoju i u obrazovnim ustanovama.
Boris Mikšić - Da, treba uvesti seksualni odgoj u školske programe jer mladi danas sve ranije stupaju u seksualne odnose, ne shvaćajući ozbiljnost rizika.
Dragan Primorac - Smatram da se tom pitanju treba posvetiti još ozbiljnije i u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama kako bismo zaštitili našu djecu.
Vesna Pusić - Seksualni odgoj treba biti dijelom školskih programa, i to na način da se djeca podučavaju sustavno i primjereno njihovu uzrastu.
Vesna Škare Ožbolt - Treba uvesti predmet pod nazivom “naše zdravlje”. U sklopu toga bi se, ovisno o uzrastu, obrađivale teme vezane uz odrastanje.
Nadan Vidošević - Apsolutno. Nužna je edukacija kako bi se izbjegle posljedice poput spolnih bolesti, neželjenih trudnoća i slično.

2. Treba li promijeniti ugovor s Vatikanom?

Andrija Hebrang - Ne treba.
Ivo Josipović - Međunarodni se ugovori mijenjaju sporazumom stranaka. Ako se postigne konsenzus o boljemu modelu, može doći do promjene.
Damir Kajin - Da, jer su izdvajanja iz državnog proračuna u ovom trenutku prevelika za Republiku Hrvatsku.
Boris Mikšić - Ugovor s Vatikanom temelji se na odredbama Ustava o vjerskoj slobodi. Utemeljen na takvim osnovama, ugovor kao takav ne treba mijenjati.
Dragan Primorac - Međunarodni ugovori i obveze koje iz njih proizlaze su jasne i ozbiljna država, kakva Hrvatska mora biti, treba ih se pridržavati.
Vesna Pusić - Tu bi država trebala pokrenuti otvoreni dijalog s Katoličkom crkvom i pronaći rješenje koje je primjereno ovim kriznim vremenima.
Vesna Škare Ožbolt - Postojeće ugovore ne treba mijenjati. Dobro je da imamo ugovor. Treba se rukovoditi kriterijem je li veća korist od ugovora ili razvrgavanja.
Nadan Vidošević - Smatram da su dobro uređeni odnosi Hrvatske i Vatikana nešto čime možemo biti zadovoljni.

3. Treba li ukloniti raspela iz javnih ustanova?

Andrija Hebrang - Ne treba.
Ivo Josipović - Hrvatska je sekularna država, ali i država vjerskih sloboda. Vjernici svih religija moraju imati jednako pravo korištenja svojih simbola.
Damir Kajin - Da. Svima nama bilo bi bolje da su nam raspela više u srcu nego na zidu.
Boris Mikšić - Ne treba ukloniti raspela jer je Hrvatska većim dijelom katolička zemlja i ne vidim zašto bi raspelo na zidu uopće ikomu smetalo.
Dragan Primorac - Zalažem se za poštovanje i najviši stupanj svih vjerskih sloboda koji podrazumijeva i pravo isticanja religijskih simbola.
Vesna Pusić - U javnim ustanovama nije mjesto vjerskim obilježjima, nego državnima. Vjerski simboli pripadaju privatnom životu.
Vesna Škare Ožbolt - To je pitanje predimenzionirano. Ne vidim to uopće kao problem.
Nadan Vidošević - Nisam za zabrane, no moram reći da križ nije sveprisutan u hrvatskom društvu, ali je najsnažniji izraz kršćanskog identiteta ove nacije.

4. Treba li legalizirati istospolne brakove?

Andrija Hebrang - Ne treba.
Ivo Josipović - Ljudi koji žive u istospolnim zajednicama moraju imati odgovarajuću pravnu i svaku drugu zaštitu.
Damir Kajin - Ne. Neka ljudi takve orijentacije žive u izvanbračnoj zajednici. I nisam zato da im se omogući posvojenje djece.
Boris Mikšić - Smatram da istospolne brakove ne bi trebalo legalizirati jer se to protivi moralnim, kulturnim i vjerskim načelima našega društva.
Dragan Primorac - Smatram da je postojeća pravna regulativa koja se tiče istospolnih zajednica na zadovoljavajućoj razini.
Vesna Pusić - Država ne treba ulaziti u to kako netko odluči stupiti u brak. Ljudi koji žive u istospolnoj zajednici trebaju imati osigurana prava.
Vesna Škare Ožbolt - Smatram da se partnerima treba priznavati prava uzdržavanja, nasljeđivanja i sl., što je bit legalizacije.
Nadan Vidošević - Nisam za to, no svaka društvena skupina ima pravo boriti se za prostor vlastite slobode.

5. Treba li zakonom ograničiti pravo na pobačaj?

Andrija Hebrang - Da, prema medicinskim indikacijama.
Ivo Josipović - Odluka o pobačaju je teška i mora biti u rukama žene. Pobačaj nije poželjan oblik reguliranja trudnoće i treba učiniti sve da ga bude što manje.
Damir Kajin - Ne. Ženama treba ostaviti pravo tog izbora.
Boris Mikšić - Ne, smatram da bi donošenje takvoga zakona bilo kontraproduktivno jer sam mišljenja da se broj pobačaja ne bi smanjio.
Dragan Primorac - Ja sam vjernik i zalažem se za život, ali svaka žena ima vlastitu odgovornost prema tom činu.
Vesna Pusić - Ni u kojem slučaju! Država treba osigurati da svatko ima pravo na osobni izbor u skladu sa svjetonazorom pojedinca.
Vesna Škare Ožbolt - Dostignuta prava ne treba ukidati, odnosno ograničavati. Kao žena zagovaram pravo žene da o tome samostalno odlučuje.
Nadan Vidošević - Ne, pobačaj je bolna odluka i, umjesto zabrane, ne smijemo se umoriti u obrazovanju, kako do neželjene trudnoće ne bi došlo.

6. Treba li ukinuti vjeronauk u školama?

Andrija Hebrang - Ne treba.
Ivo Josipović - Vjeronauk treba biti slobodna odluka roditelja i njihove djece. Djeci koja ne žele ići na vjeronauk treba omogućiti drugi obrazovni sadržaj.
Damir Kajin - Ne. Neka se učenici koji to žele upoznaju s osnovnim postulatima vjeronauka.
Boris Mikšić - Ne treba ukidati, ali treba svakome dati pravo da odabere želi li pohađati takvu nastavu. Neka ostane izborni predmet.
Dragan Primorac - Vjeronauk u školama rezultat je međunarodnih ugovora, a u hrvatskim školama postoji izuzetno velik interes za nastavu vjeronauka.
Vesna Pusić - Ako je Hrvatska sekularna, Crkvu i školu kao institucije treba razdvojiti. Vjeronauk se može podučavati u župama.
Vesna Škare Ožbolt - Hrvatska je definirana kao svjetovna država. Vjeronauk, međutim, ne treba ukidati jer je u školama zaživio i kao fakultativni predmet.
Nadan Vidošević - Vjeronauk mora biti izborni predmet.

7. Treba li sankcionirati osobe koje koriste pozdrav “Za dom spremni!”?

Andrija Hebrang - Mladi moraju znati istinu o našoj prošlosti.
Ivo Josipović - Ovisno o okolnostima, smatram da to treba sankcionirati barem kao prekršaj protiv javnog reda i mira.
Damir Kajin - Da, jer je to jedini način da mladi shvate kako je takvim pozdravima mjesto jedino u ropotarnici naše jednim dijelom neslavne povijesti.
Boris Mikšić - Zakonsko zabranjivanje bilo kakvih uzvika kosilo bi se s jednim od temeljnih načela demokracije, a to je načelo slobode govora.
Dragan Primorac - Hrvatski zakoni su jasni.
Vesna Pusić - Apsolutno. Jasno je što takav pozdrav znači. Imamo zakon koji brani isticanje simbola i retorike fašizma.
Vesna Škare Ožbolt - Budući da mlađa populacija teži za zabranjenim voćem, same sankcije ne bi bitno urodile plodom. Korisnija je edukacija.
Nadan Vidošević - Taj pozdrav je za hrvatsko društvo neprihvatljiv.

8. Bi li vam smetao brak vašeg djeteta s osobom druge rase ili nacionalnosti?

Andrija Hebrang - Ne bi.
Ivo Josipović - Nimalo!
Damir Kajin - Ne. Na kraju krajeva to je izbor dvoje ljudi koji se vole, što me može samo radovati.
Boris Mikšić - Ne bi mi smetalo. Ne vidim zašto bi to ikomu smetalo. Svi roditelji, pa tako i ja, svojoj djeci žele svu sreću svijeta i sve najbolje u životu.
Dragan Primorac - Na prvome mjestu mi je sreća mog djeteta. Mislim da je sve ostalo sporedno.
Vesna Pusić - Naravno da ne bi. Želim da moja kći bude sretna i to je jedini kriterij prema kojemu bih ikada mogla gledati na njezin odabir.
Vesna Škare Ožbolt - Zagovaram slobodu izbora i nemiješanje u tuđe odluke o životnim partnerima.
Nadan Vidošević - Ne , jedino mi je važno da u tome moje dijete bude sretno.

OSAM KANDIDATA ODGOVORILO JE NA PITANJA SLOBODNE, BANDIĆ NIJE IMAO VREMENA OBAVITI TAJ POSAO.
   Vijesti

 Ćiro: Ovo je nesreća kakvu još nisam vidio, ali mislim da prolazimo u Zenici! - 15.studeni 2009
  TREBAO je ranije uvesti Muslimovića, pronaći način da dobije bitku na sredini terena, trebao je tražiti raspoloženije igrače...govorili su sinoć kolege koji prate Ćiru Blaževića i njegovu momčad. No, više od bilo čega drugog Ćiro je sinoć na stadionu svjetla trebao sreću, a ona mu je okrenula leđa.

"Lopta ide u gol, ali pogodi Ibiševića... Pa to je strašno, što smo Bogu skrivili. To je nesreća kakvu nisam vidio.", uzdahnuo je Ćiro.

Dvije grede; Džekina i Ibrina, vratnica Muslimovića - bio je to scenarij samo za one sa čeličnim živcima. A čeličnost je BiH dobrim dijelom izgubila zahvaljujući kartonima koje su zaradili Rahimić i Spahić. Zna se koliko znače za Ćirinu momčad. No, Šef ne gubi nadu, to nije njegov stil.

"Iskreno, mislim da smo mogli i morali proći bolje od 0:1! No ipak je ovaj rezultat za mene zadovoljavajući. Teško je biti siguran, ali mislim da prolazimo. Optimizam temeljim na Zenici koja će gorjeti i našoj bespoštednoj borbi u kojoj moramo pobijediti s dva razlike!"

Ćiro je svjestan da je bitku dobrim dijelom izgubio na sredini terena i u trci. No, kako on - tako i javnost BiH, odlučno tvrde; Odigrano je tek prvo poluvrijeme.

Priznao je Šef da je zaista trebao ranije potegnuti zamjenu, ali nije imao odgovor na podbadanja "možda bi bilo drugačije da je Pjanić igrao od prve minute".

"Na to zaista ne mogu odgovoriti.", branio se Ćiro od pitanja koje novinari već dugo postavljaju - kada će "čudo Lyona" dobiti startnu poziciju. Za sada, u igri je Ibričić, a da Ćiri bude još malo teže, strani mediji Ibru su sinoć ocijenili kao jednom od slabijih figura na terenu...

"No, Muslimović je unio dosta živosti u naš napad. Možda sam ga zaista trebao ranije staviti. U tom trenutku sam razmišljao da je 1:0 dobar rezultat, tko zna kako bi se novi ljudi prilagodili situaciji.... No, mislim da smo dobro stajali i blokirali. Imamo nezgodnu situaciju zbog javnih opomena...", analizirao je Ćiro.

I novinari su tražili optimizam. Željeli su od izbornika čuti da s ovakvom momčadi i koncepcijom ipak može napraviti čudo u Zenici.

"Ne, s ovakvom igrom ih ne možemo dobiti. Dobit ćemo ih s novom strategijom, koja se temelji na iznenađenju. Kada bih vam otkrio, to više ne bi bilo iznenađenje..."
   Vijesti

 Bit će vatre u Zenici: Portugalu minimalna pobjeda, Zmajevi gađali grede - 15.studeni 2009
  PORTUGAL je u prvoj utakmici dodatnih kvalifikacija svladao BiH 1:0. Jedini pogodak postigao je Bruno Alves u 31. minuti, no Zmajevi su tri puta gađali okvir gola. Uzvrat je za četiri dana u Zenici.

> BiH mediji: Imali smo nesreće, ali SP nije izgubljeno

> Queiroz: Bosna ima kvalitetu, morat ćemo igrati pametno

Iako je minimalni poraz solidno ostvarenje uoči ključne utakmice za plasman na Svjetsko prvenstvo, Ćiro i igrači ne mogu biti pretjerano zadovoljni jer ih je danas napustila sreća. Ibričić, Džeko i Muslimović (ušao umjesto Misimovića) su gađali okvir gola vratara Eduarda. BiH reprezentacija u Zenici ne može računati na Spahića, Rahimića i Muratovića koji su danas drugi put požutjeli u kvalifikacijama.

Zmajevi hrabro odigrali u Lisabonu

Zmajevi su odmah krenuli otvoreno, nisu se došli braniti u Lisabon. Stajali su vrlo visoko i konstantno radili presing na protivnika. No, Portugal je nakon 15-ak minuta igre uspio zagospodariti sredinom terena što im je odmah donijelo nekoliko izglednih prilika. Prijetio je Bruno Alves, Simao je imao slobodnjak na 20-ak metara od gola, pokušao je i Ferreira, no Hasagić je bio koncentriran.

Ibro zaspao kod gola

Portugal je sve više stiskao što mu se isplatilo u 31. minuti. Zmajevi su izgubili loptu na sredini i odmah je uslijedila polukontra Portugalaca. Desnu stranu je probio Nani i zavrnuo u sredinu. Lopta je preletjela sve igrače, no na drugu stativu je stigao Bruno Alves. Ibričić je zaspao, branič Porta mu se zavukao iz leđa i glavom s par metara zakucao loptu u mrežu.

BiH se nakon primljenoga gola budi. Prvo je u akciji Salihović koji je pucao dva puta u jednoj akciji, ali je Eduardo sjajno reagirao. U 40. minuti došla je najbolja prigoda Zmajeva, Ibričić je nakon kornera nebeski visoko skočio i dobro tukao glavom, no lopta je pogodila - gredu. Nakon toga je iz slobodnjaka zaprijetio i Misimović, ali je bio neprecizan i na odmor se otišlo s 1:0 za domaćine.

Portugal je uraganski krenuo i u drugi dio. Prvi je pokušao Duda koji je tukao iz slobodnjaka na opasnoj poziciji, no nije to dobro napravio. Najbolja prilika za Querozevu momčad došla je u 61. minuti. Deco je dao poluvisoku loptu za Liedsona koji je "prodao" sombrero Jahiću, a onda iz odlične situacije opalio lijevoj nogom. Srećom po Hasagića, lopta je prošla pored gola.

Džeko i Muslimović pogodili okvir gola u istoj akciji

Kao i u prvom dijelu, uslijedilo je 15 minuta Bosne i Hercegovine. Prvo je Džeko, koji je dotad bio gotovo nevidljiv, udarcem iskosa upozorio Eduarda. U 89. minuti nevjerojatan peh imali su Zmajevi kad su u istoj akciji pogodili gredu i vratnicu. Prvo je Džeko nakon odličnog centaršuta Pjanića dobro puca, no lopta nije htjela u mrežu, pogodio je gredu. Nju je dočekao Muslimović koji je opalio isprve, no lopta je pogodila desnu vratnicu!.
   Vijesti

 KIJEVO-KNIN-ŠKABRNJA - 15.studeni 2009
  Ante Nadomir Tadić Šutra
Knin, 30. listopada 2009.
Mobitel: 098 / 909-82-89


PREDMET: HODOČAŠĆE; KIJEVO – KNIN – ŠKABRNJA (14.-18. studenoga 2009.)

Poštovani!

Na moju inicijativu, skupina hrvatskih branitelja (dva maratonca i dava pješaka), nakon uspješnoga hodočašća Škabrnja – Bleiburg (2.-16. svibnja 2008.), odlučila se pokloniti i nevinim žrtvama iz Škabrnje. Tako smo prošle godine i započeli naše prvo hodočašće, a ove godine na, već tradicijskom hodočašću, priključili su nam se i članovi novoosnovane braniteljske udruge „Lučonoše domovinskoga rata“, tako da smo povisili broj hodočasnika-pješaka (sedam) te broj trkača dva), što znači da smo ovogodišnje hodočašće zaokružili na devet hodočasnika.
U prilogu dostavljam plan svim relevantnim čimbenicima (policiji, općinama, gradovima i župnim uredima), kroz čija ćemo područja prolaziti.
Napominjem, da osim nacionalnih obilježja (državnih stijegova, grbova na športskoj opremi, kapa i sl.), druga obilježja nećemo nositi, pa vas molim da nas, u skladu s tim, tako i prihvatite dok budemo prolazili područjima kroz vaše zone nadležnosti.
I još nešto, mi se idemo pomoliti i idemo u miru, a vaše je da poduzmete sve, da se tako i prema nama odnose. Od nikoga ne tražimo ništa, osim lijepe riječi i dobrodomaćinskoga prihvata (prenoćište, večeru, zajutrak ili jednostavno lijepu riječ)! Policiju pak molimo, glede sigurnosti u prometu, da nam osigura stalnu pratnju za maratonce i povremenu za pješake!
Najvećim dijelom ćemo se držati našega plana, a za ostale pojedinosti, molim Načelnike policijskih uprava da zaduže odgovorne osobe za kontakt, koje bi, iusključivo sa mnom, dogovarali sve pojedinosti.
Uz srdačan i prijateljski pozdrav, unaprijed vam se, u ime svih hodočasnika, i u svoje osobno ime, zahvaljujem na razumijevanju i susretljivosti!



S poštovanjem,
   Vijesti

 HODOČAŠĆE KIJEVO – KNIN – ŠKABRNJA - 15.studeni 2009
  PLAN HODOČAŠĆA KIJEVO – KNIN – ŠKABRNJA

Prvi dan, 14. studenoga 2009. (subota); KIJEVO – KNIN (25 km)
- 7,45; molitva kod središnjega križa na kijevskom groblju, za poginule hrvatske branitelje
- 8,00; sveta Misa u kapelici sv. Kate
- 9,00; polazak iz Kijeva za Knin
- 11,00 – 12,00; na 8. km, kratki odmor na Polači („Kod Jaše“) – ručak
- 12,00; polazak za Knin
- 15,00 – 16,00; veliko križanje u Kovačiću
- 16,15-16,30; na 22. km, molitva ispred Križa na brdu pokraj Krčića
- 16,30-18,00; završna dionica; Križ – središte Knina (Trg dr. Ante Starčevića)!
Drugi dan, 15. studenoga 2009. (nedjelja); KNIN – KISTANJE(31 km)
- 7,30; polazak od stijega na Tvrđavi (Loredanaova vrata – crkva Sv. Josipa – crkva Sv. Ante)
- 8,00; sveta Misa u crkvi Sv. Ante
- 9,30; polazak za Kistanje (središnjom ul. Kralja Zvonimira i ul. Dr. F. Tuđmana)
- 12,30-13,3o; na 20. km – ručak (Radučić)
- 13,30; hodnja do Ivoševaca
- 14,45-15,15; na 23. km odmor u Ivoševcima (Vespazijanov amfiteatar)
- 15,15-17,30; na 31. km, završna dionica do Kistanja (Župni ured)!
Treći dan, 16. studenoga 2009. (pon.); KISTANJE – LIŠANE OSTROVIČKE (21 km)
- 8,00; sv. Misa u crkvici Gospe od Zdravlja
- 9,15; polazak iz Kistanja za Lišane Ostrovičke
- 11,15-11,45; na 10. km, odmor u Đevrskama (u kavani na kraju sela, s lijeve strane)
- 12,30-13,00 kratka stanka u Bribirskim Mostinama (na križanju ceste)
- 16,00-16,30; paljenje svijeće i molitva pred središnjim križem (spomen obilježjem
za poginule hrvatske branitelje na groblju, prije ulaza u središte Lišana O.)
- 17,00 ulazak u središte Lišana Ostrovičkih (ručak/večera ispred prodavaonice i kavane)?!
Četvrti dan, 17. studenoga 2009. (uto.) LIŠANE OSTROVIČKE – BENKOVAC (20km)
- 8,00 – Sv. Misa u župnoj crkvi(?)
- 11,30-12,00; na 10. km, odmor kod slavine s pitkom vodom (s desne strane ceste)
- 15,00; završna dionica do Benkovca
- 15,00 ulazak u Benkovac (središnjom ulicom do spomen-obilježja – zapaliti svijeću i pomoliti se, a nakon toga kratka okrijepa i odmor)
- 17,00 krunica, 17,30 nazočnost na sv. Misa u župnoj crkvi
- 18,30; večera/odmor/prenoćište!
Petii dan, 18. studenoga 2009. (srijeda); BENKOVAC – ŠKABRNJA (17 km)
- 5,00; polazak ispred župnoga dvora u Benkovcu (glavnom cestom u pravcu Zadra)
- 8,00-8,30; na 10. km, odmor (pokraj skretanja za Nadin)
- 9,45-10,15; na 17. km, ulazak u Škabrnju (završni dio hodočašća)
- 11,00; nazočnost na središnjoj proslavi, na kojoj ću, u ime Udruge branitelja „Lučonoše domovinskoga rata“ načelniku općine Škabrnja uručiti stijeg sa kninske tvrđave!
Napomena: O svim možebitnim i značajnijim promjenama kretanja biti ćete pravovremeno izviješteni!
   Vijesti

 Anketa slobodne dalmacije za predsjedničke kandidate:Hebrang uvjerljivo prvi - 11.studeni 2009
  Da su sutra predsjednički izbori glasovao bih za:

1)Andriju Hebranga
odgovora: 1738(20%)

2)Dragana Primorca
odgovora: 528(6%)

3)ne bih glasovao
odgovora: 166(2%)

4)Vesnu Škare Ožbolt
odgovora: 492(6%)

5)Miroslava Tuđmana
odgovora: 1412(17%)

6)Nadana Vidoševića
odgovora: 611(7%)

7)Vesnu Pusić
odgovora: 500(6%)

8)Ivu Josipovića
odgovora: 1279(15%)

9)Josipa Jurčevića
odgovora: 212(2%)

10)Damira Kajina
odgovora: 281(3%)

11)Milana Bandića
odgovora: 1271(15%)

www.slobodnadalmacija.hr
   Vijesti

  Grad Zagreb pobrinut će se za stan za obitelj hrvatskog branitelja Antunovića - 10.studeni 2009
  ZAGREB, 10. studenog 2009. (Hina) - Predsjednica Nezavisnih dragovoljaca hrvatskih Slavica Hruškar najavila je na današnjoj je konferenciji za novinare da će grad Zagreb, na intervenciju gradonačelnika Milana Bandića, pomoći obitelji hrvatskog branitelja Marcela Antunovića s dvoje teško bolesne djece i nezaposlenom suprugom koja živi u prognaničkom naselju Pisarovini te joj prijeti "iseljenje iz tog naselja".

Zahvalila je gradonačelniku na pomoći, a u ime svoje obitelji na ponuđenoj pomoći zahvalio je i dragovoljac HVO-a Marcel Antunović.

Pošto je jučer upozorila na slučaj obitelji Antunović, Slavica Hruškar je rekla kako je od gradonačelnika Bandića dobila jamstva da će grad Zagreb pomoći, posebice zato što imaju dvoje teško bolesne djece kojoj je često potrebno liječenje u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti.

Istaknula je da je toj obitelji, inače iz Vareša, Agencija za promet nekretnina lani nudila smještaj u Lasinji, no poslije joj je priopćila da za otkup ponuđene kuće nema novca.

Voditelj Odjela za branitelje pri Gradskome poglavarstvu Miodrag Demo istaknuo je da će grad Zagreb pomoći toj obitelji, ponajprije zato što je u njoj petero djece od kojih je dvoje bolesno. Najavio je uskoro izvanrednu sjednicu Gradskog povjerenstva za stambeno zbrinjavanje.

   Vijesti

 Ćiro: Tito je bio lopov, ja nisam tako velik! - 09.studeni 2009
  Ćiro je od RTL-a tražio snimku utakmice Chelsea – Manchester samo da bi analizirao suca Atkinsona.

Dok jedni čekaju Portugal, drugi se tješe Lihtenštajnom. Ove koji još vide SP, Ćiro Blažević okupio je u zagrebačkom hotelu Westin i odmah preselio u Novi Vinodolski. Uz šum valova, reprezentacija BiH gradi strategiju za Portugal, treće Ćirine dodatne kvalifikacije za SP, s trećom reprezentacijom. S Hrvatskom je 1997. godine uspio, s Iranom 2001. Irci su ga izbacili.

Kad je o Portugalcima riječ, govori se samo o Ronaldu. Koliko je Portugal bez njega slabiji?

Lakše bi bilo s Grcima

– To je kao da meni uzmete Džeku, a on je najmanje 25 posto momčadi! – kaže Ćiro, koji priznaje da ovih dana malo spava.

– Jedva uhvatim dva-tri sata u komadu. Uvijek me probudi ista misao, snaga protivnika. Cijela BiH drhti prije utakmice i ne mogu biti ravnodušan prema osjećajima naroda. Očekivanja su ogromna, a kada je tako, razočaranja su još dvostruko veća. Igramo za najveću predstavu na svijetu. Lakše bi nam bilo s Grčkom, jer Portugal, prođe li Zenicu, može osvojiti naslov. Mi? Odemo li u Afriku, na sva ću zvona trubiti da postajemo svjetski prvaci.

Može li se reprezentacija BiH usporediti s Hrvatskom 1998.?

– Nemojte to ni pokušavati uspoređivati. Reprezentacija BiH je dobra, ali Hrvatska je bila savršena. Tada smo bili predestinirani da postanemo svjetski prvaci, samo da je meni bila današnja pamet.

Između mikrofona Ćiro je ugledao Terezu Kesoviju i odmah reagirao.

– Čekajte, moram je pozdraviti. Di si, Tereza, pi... ti materina! – pohrlio je Ćiro u zagrljaj šokiranoj pjevačici.

Vratio se pa nastavio:

– Generaciju iz '98. godine selektirao sam pet godina, s ovom treba još puno vremena. Osim toga, tamo je bilo puno više igrača koji su kvalitetom davali dimenziju više.

Tito najveći razbojnik

Netko ga je usporedio s Titom...

– Veći od Tita? Pa Tito je najveći razbojnik prošlog stoljeća, ali Tito je ipak Tito. Nisam ja tako velik. On je prošao, a i ja prolazim i po tome smo svi isti. Žalosti me kad percipiram svoje godine, želim zapaliti cigaretu, a ne bih smio.

Bi li se vratio u Dinamo?

– Znam da sam plavima najbolje rješenje, samo Mamić to ne zna. Zapravo zna, ali ne želi znati.

Hoće li ostati u BiH?

– Kinezi me traže, baš je sin jučer bio ondje. Za njih sam još mlad. Ovdje se kaže starac, a tamo mudrac.

Nije bio oduševljen kad je čuo da će u Lisabonu suditi Englez Martin Atkinson, koji se nije proslavio u utakmici Chelsea – Manchester United.

– Moram gledati snimku te utakmice! Taj sudac mi je važniji od suparnika, jer čak osam mojih igrača ima žuti karton i prijeti im suspenzija. Cijela zadnja linija izložena je velikom riziku – zaključio je Blažević.
   Vijesti

 Nepismeni Britanski premijer ispričao se majci poginulog vojnika - 09.studeni 2009
  LONDON - Majka vojnika poginulog u Afganistanu Jacqui Janes primila je od britanskog premijera Gordona Browna rukom napisano pismo sućuti.
Veliko razočaranje

Prvotno oduševljenje primljenim pismom ubrzo se pretvorilo u veliko ogorčenje i bijes prema premijeru koji je pokušao biti suosjećajan, a po načinu na koje je pismo napisano evidentno je da ga nije bilo briga, te da ga je napisao brzopleto i ovlaš.

Poginulog grenadira Jamia Janesa prekrstio je u Jamsa, a nastavio je gotovo nečitkim rukopisom s brojnim gramatičkim pogreškama i riječima koje nije završio do kraja.

Elementarne pogreške

U pisanju je brzopleti premijer napravio najelementarnije pučkoškolske gramatičke pogreške tako da je napisao greatst umjesto greatest, condolencs umjesto condolences, you umjesto your, collegaus umjesto collaegues i securliity umjesto security.

Uz elementarnu nepismenost, pismo je završio ponavljanjem. U pretposljednjoj rečenici izrazio je iskrenu sućut, a u posljednjoj je napisao “iskreno vaš Gorodn Brown”.

‘Neću više nikad’

Majka poginulog vojnika smatra da je to pismo ravno uvredi i da pokazuje kakva je uistinu briga za vojnike koji daju svoje živote za interese Velike Britanije.

Prema njenim riječima, više bi voljela da je dobila strojem točno napisanu dopisnicu, nego rukom napisano premijerovo pismo kojim se izražava lažna sućut.

Premijer Brown uvidio je pogrešku i telefonom osobno kontaktirao s majkom poginuloga grenadira.

Duboko joj se ispričao i obećao da više nikada neće napraviti sličnu pogrešku, te da će obiteljima poginulih posvetiti veću brigu.

Do sada su u borbama u Afganistanu poginula 232 britanska vojnika.
   Vijesti

 Dragan Primorac objavio predsjedničku kandidaturu - 09.studeni 2009
  ZAGREB, 9. studenog 2009. (Hina) - Od danas krećemo graditi novu Hrvatsku koju smo sanjali, poručio je danas Dragan Primorac nakon što je i službeno objavio kandidaturu za predsjednika države, te obećao da će, bude li izabran, zaustaviti podjele u hrvatskom narodu i u petogodišnjem mandatu iskorijeniti korupciju.

"Ne birajmo samo novog predsjednika, birajmo novu Hrvatsku", istaknuo je Primorac, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa, a okupljenima u zagrebačkom hotelu Westin poručio je da njegovim izborom biraju poštenu i naprednu Hrvatsku.

"Nakon ovog dana više ništa u Hrvatskoj neće biti isto", naglasio je, istaknuvši da će spriječiti daljnje podjele u hrvatskom narodu, kako politički i regionalno, tako i u odnosu prema iseljenoj Hrvatskoj. "Želim spojiti selo i grad, staro i mlado, lijevo i desno. Narod je umoran od podjela, cijelo vrijeme nas vraćaju u prošlost jer ne gledaju u budućnost. Završimo s Drugim svjetskim ratom i okrenimo se budućnosti, jer imamo našu svetinju Domovinski rat", kazao je Primorac.

"Uvijek ćemo ostati jedno, ako ja postanem hrvatski predsjednik, to vam jamčim", poručio je okupljenima, te im obećao žestoku borbu protiv korupcije i vraćanje ponosa hrvatskom narodu. Istaknuo je da je korupcija danas ušla u sve pore hrvatskog društva, da je Hrvatska na koljenima i zahtijeva poštenog predsjednika koji voli svoj narod. "Imam lijek za korupciju. Za pet godina korupcija će bježati iz Hrvatske i bit ćete konačno ponosni na svog predsjednika, na čistu i ponosnu Hrvatsku", naglasio je Primorac.

U javnosti se, kaže, povlače paralele između njega i američkog predsjednika Baracka Obame, jer su, tvrdi, i on i Obama mladi, sposobni i "sanjaju čudne snove - on novu i drugačiju Ameriku, ja novu i drugačiju Hrvatsku". "Obama je svoj san ostvario, a zajedno ćemo ostvariti naš i promijeniti Hrvatsku", kazao je.

Primorac je istaknuo kako bi jednostavno riješio granični spor sa Slovenijom. "Europska unija nema alternativu, a hrvatski teritorij nema cijenu. Hrvatskoj trebaju političari koji će riješiti i jedno i drugo", rekao je.

Objavu kandidature pomagalo je više aktivista, među njima i 30-tak splitskih srednjoškolaca koji su, mašući hrvatskim zastavama i plakatima s Primorčevim likom te uzvicima "Dragane, Dragane", dočekali Primorca ispred hotela. Po njihovim riječima, da bi na vrijeme autobusom stigli u Zagreb probudili su se prije četiri sata ujutro.

U Primorčevu kampanju uključili su se i brojne osobe iz javnog života, poput sportaša Franje Arapovića, Dalibora Bagarića, Ardiana Koznikua, Joška Jeličića, Giovanija Rossa, Ante Miše, Zlatka Dalića, Nikolaja Pešalova, glumac Vedran Mlikota, političar Miroslav Rožić i drugi.

(Hina) xtr ydm
   Vijesti

 Preminuo predsjednik Zajednice udruga branitelja liječenih od PTSP-a Marijan Vuk - 09.studeni 2009
  ZAGREB, 9. studenog 2009. (Hina) - Predsjednik Zajednica udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Republike Republike Hrvatske (ZUHBL PTSP RH) Marijan Vuk preminuo je iznenada nakon kratke i teške bolesti, priopćila je danas ta braniteljska udruga.

Marijan Vuk rođen je u Varaždinu 1965. Dragovoljac je Domovinskoga rata i ratni vojni invalid. U obranu hrvatskoga suvereniteta Marijan Vuk uključio se od prvoga dana, tijekom Domovinskoga rata stekao je časnički čin Hrvatske vojske, a za doprinos stvaranju i obrani suvereniteta Republike Hrvatske više puta je odlikovan.

Hrvatski branitelj Marijan Vuk bio je oženjen i otac je jednoga djeteta.
   Vijesti

 Milanu Bandiću povelja zahvalnosti za pomoć osječkom Crvenom križu - 09.studeni 2009
  OSIJEK,9. studenoga 2009.(Hina) - Zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću u prostorijama osječkoga Crvenog križa danas su uručene Zlatna povelja zahvalnosti i Povelja o počasnom članstvu za donaciju grada Zagreba od milijun kuna za obnovu odmarališta Crvenog križa u Orahovici.

Ravnatelj osječkoga Crvenog križa Marko Đukić istaknuo je kako je "zagrebački gradonačelnik i nizom drugih akcija pokazao osjetljivost za najmlađe te svaki put kad je trebalo, osobno je pomagao da se odmaralište što prije završi".

Dodao je kako je u obnovu i dogradnju odmarališta, što je trajalo pet godina, uloženo 33 milijuna kuna, a radovi su završili prošle godine.

Mato Arlović, predsjednik Odbora za obnovu i dogradnju odmarališta u Orahovici, rekao je kako je pomoć zagrebačkog gradonačelnika i grada Zagreba vrlo važna, dodavši kako su pomagali i brojni drugi donatori. Svima njima želimo se odužiti poveljom zahvalnosti i poveljom o počasnom članstvu, jer na taj način promičemo i Crveni križ, istaknuo je, rekavši kako Crveni križ, među ostalim, pomaže i osobama u potrebi i najsiromašnijima.

Gradonačelnik Bandić kazao je kako su mu "današnja priznanja najdraža jer se odnose na humanost, a to je danas najpotrebnije". Napomenuo je da je dao 37 puta krv te da bi i dalje davao, ali da ne smije nakon moždanog udara jer svaki dan uzima pola andola.

Dodao je kako mora spomenuti "i predsjednika Mesića koji je također sudjelovao u pomoći za obnovu i dogradnju tako važna objekta kakvo je odmaralište Crvenog križa u Orahovici".

Na novinarsko pitanje kako komentira današnje priopćenje za javnost HDSSB-a koji je potpisivanje arbitražnog sporazuma sa Slovenijom nazvao izdajom, Bandić je odgovorio: "Ja ne komentiram druge, ja imam svoj stav o tome." Dodao je kako je bitno da se postigne takvo rješenje koje neće dovesti u pitanje hrvatski teritorij.

Bandić je najavio da predsjedničku kampanju počinje u subotu, 14. studenog, iz Iloka te da će u 28 dana u autobusu obići cijelu Hrvatsku.
   Vijesti

 Premijerka Kosor uputila sućut obitelji preminulog branitelja predsjenika ZUHBL-PTSP Marijana Vuka - 09.studeni 2009
  Iznenada, nakon kratke i teške bolesti preminuo je predsjednik ZUHBL-PTSP RH g. Marijan Vuk. Rođen je 1965. godine u Varaždinu, dragovoljac Domovinskog rata i ratni vojni invalid. Oženjen, otac jednog djeteta.
U obranu suvereniteta se uključio od prvog dana, tijekom Domovinskog rata je stekao časnički čin Hrvatske vojske, za doprinos stvaranju i obrani suvereniteta RH je više puta odlikovan.

ZAGREB, 9. studenog 2009. - Povodom smrti predsjednika Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Hrvatske (ZUHBL PTSP RH) Marijana Vuka, premijerka Jadranka Kosor uputila je danas izraze sućuti i dubokog poštovanja njegovoj obitelji u svoje osobno i u ime hrvatske Vlade.

"U teškim trenucima za Vašu obitelj, duboko suosjećam s Vama.
Molim Vas, primite u ime Vlade RH i moje osobno, izraze iskrene sućuti i dubokog poštovanja", napisala je premijerka Kosor u brzojavu sućuti. Naglasila je nemjerljiv doprinos Marijana Vuka u stvaranju hrvatske države tijekom Domovinskog rata te u daljnjoj borbi i gorljivosti u očuvanju tih načela i vrijednosti.

Marijan Vuk, dragovoljac Domovinskog rata i ratni vojni invalid preminuo je iznenada nakon kratke i teške bolesti.

Rođen je u Varaždinu 1965. U obranu hrvatskoga suvereniteta uključio se od prvoga dana, a tijekom Domovinskoga rata stekao je časnički čin Hrvatske vojske. Za doprinos stvaranju i obrani suvereniteta RH više puta je odlikovan. Hrvatski branitelj Marijan Vuk bio je oženjen i otac je jednoga djeteta.

(Hina)
   Vijesti

 GENERAL NA RASKRIŽJU Norac za slobodu mora progutati ponos - 09.studeni 2009
  Hoće li general Norac, koji služi kaznu zatvoru u Glini, a u međuvremenu se oženio i dobio sina, zatražiti pomilovanje, teško je prosuditi

Sinjani i stanovnici cetinskog kraja nisu uvjereni u pozitivan ishod najave predsjednika Mesića da bi možda mogao pomilovati generala Mirka Norca do kraja svog mandata.

U rodnomu mjestu generala Norca, Otoku, na nedjeljnoj jutarnjoj kavi komentirala se ta novinska vijest, ali s priličnom skepsom i bez većih izljeva oduševljenja. Načelnik općine Otok i osobni prijatelj Mirka Norca, Branko Samardžić, je rekao kako ne vjeruje da će Mesić to i učiniti do kraja mandata.

- Predsjednik u svojoj izjavi danoj medijima nije bio određen do kraja. Osim toga, niti ja niti mještani Otoka nismo ozbiljno doživjeli tu izjavu tako da nije bilo nekih posebnih reakcija. Naravno da bi svi voljeli i priželjkujemo da se u konačnici ostvari takav naum Predsjednika i da general Norac što prije iziđe iz zatvora na slobodu te se vrati svojoj kući - rekao je Samardžić.
Roditelji nedostupni

U Sinju otprilike slične reakcije. Na javnim mjestima, osim što je vijest registrirana, nije bilo nekih većih komentara niti je vladalo uvjerenje da će se zaista i dogoditi najavljeno pomilovanje.

- Skeptičan sam po tom pitanju, a bio bih radostan kada bi se to dogodilo. Dalje ne bih želio komentirati, treba pričekati razvoj situacije - bio je kratak predsjednik Viteškog alkarskog društva dr. Stipe Jukić.

Sinjski gradonačelnik Ivica Glavan rekao je sljedeće: “Poznavajući generalov ratni put i činjenicu o njegovoj mladosti u najtežim trenucima stvaranja hrvatske države, želim mu što brži povratak kući i svojoj obitelji.”

Predsjednica sinjskog SDP-a Nataša Poparić rekla je kako se u sinjskim kuloarima već dulje vremena pričalo o takvoj mogućnosti.

- Ta priča o mogućem pomilovanju generala Norca od strane predsjednika Mesića bila je aktualna pogotovo za vrijeme ovogodišnje Alke. Činjenica je da odluka leži na predsjedniku Mesiću, no, isto tako, treba znati da general Norac mora podnijeti molbu za pomilovanje. U tom slučaju pretpostavka bi bila da obje strane iskažu dobru volju, jer ne postoji pomilovanje po službenoj dužnosti - rekla je Poparić .

Roditelji Mirka Norca nisu bili dostupni za izjavu. Neslužbeno smo doznali, odnosno potvrdili jednu priču od ranije kada je general Norac jednom prigodom komentirao da on ne želi uputiti molbu Predsjedniku, te dodao kako on nosi svoj križ i nosit će ga do kraja, jer se borio časno i pošteno za svoju državu, te da u toj borbi nije činio ništa suprotno zakonu niti svom moralu.

Neki su - komentirajući Mesićevu izjavu u kojoj kaže ‘‘tamo gdje postoje okolnosti da čovjek može očekivati znak milosti, jer su ispunjeni neki uvjeti koji nisu bili u vrijeme izricanja kazne, onda nastupa taj institut pomilovanja’’ - izveli zaključak da bi se te promijenjene okolnosti mogle odnositi upravo na brak Mirka Norca i činjenicu da je postao ocem djeteta.

Prijevremena rehabilitacija

Pomilovanjem se poimence određenoj osobi daje potpuni ili djelomični oprost od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili se primjenjuje uvjetna osuda, daje se prijevremena rehabilitacija, ukida se ili određuje kraće trajanje pravne posljedice osude.

Vremena za odluku ima sve manje

I prema Zakonu o pomilovanju postupak pomilovanja se pokreće molbom osuđene osobe, a kako je kazala predsjednica SDP-a Sinja Nataša Poparić, “vrijeme curi i Mesiću i Norcu”.

Hoće li general koji trenutno služi kaznu u zatvoru u Glini te čeka pravomoćnost presude za Medački džep, a u međuvremenu se oženio i dobio sina, uputiti molbu, ili će, kao što je prije izvjesnog vremena rekao “nositi svoj križ do kraja” ostaje da se vidi u narednih nekoliko mjeseci.
Branitelji nepovjerljivi

Nisam to doživio kao gotovu stvar, više kao neku igru riječi, a na kraju nedorečenost, pa čak i dvosmislenost. Naravno da bi mi bilo drago kao i svim našim članovima, te braniteljima iz ovog kraja, da se to i obistini - rekao je Predsjednik udruge hrvatskih branitelja veterana 126. brigade HV-a Boško Vladović.
   Vijesti

 IVO JOSIPOVIĆ KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA RH. U UDRUZI HRVATSKIH BRANITELJA TVRĐAVA KNIN - 09.studeni 2009
  Danas je predsjednički kandidat za RH Ivo Josipović bio gost udruge Hrvatskih branitelja Tvrđava Knin.

Zajedno sa Antom Kotromanovićem i svojim izbornim stožerom Josipović se družio sa članovima ove udruge i bio gost na Hrvatskom Braniteljskom radio "Oluja" kao i gost Braniteljskog portala za koji je Josipović dao intervju o svom programu,stavu prema hrvatskim braniteljima,kao i svom osobnom stavu o hrvatskim generalima koji su zatvorenici Haškog tribunala.

Josipović se osvrnuo i na borbu protiv korupcije u Hrvatskoj na kojoj će ako postane predsjednik RH ustrajati u borbi protiv organiziranog kriminala.

Također je dao veliku potporu izgradnji spomenika Pobjede Oluja 95 koji će biti sagrađen u Kninu, i istaknuo da takav Nacionalni spomenik jedino može i mora biti u Kninu simbolu pobjede u Domovinskom ratu protiv srbočetničkog agresora.
Josipović je pohvalio rad i nastojanja ove udruge na socijalnim osjetljivostima prema braniteljskoj populaciji kao i postojanje Braniteljskog portala koji je odličan projekt udruge Tvrđava Knin i zasigurno zaslužuje svoje mjesto na internetu gdje je dostupan svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima.
   Vijesti

 Milanović: Bandić je kandidat bez ideologije, mišljenja i stajališta o bilo čemu - 07.studeni 2009
  PREDSJEDNIK SDP-a smatra kako zagrebački gradonačelnik kandidaturom za predsjednika pokušava pobjeći, a priznaje i da snosi dio odgovornosti za stanje u stranci zato što nije želio voditi obračun sa Bandićem.

Milanović je u Dnevniku HRT-a priznao kako u ovoj situaciji više ne može ništa. Predsjednik SDP-a na Bandićevu opasku da je neodlučan političar odgovara kako je zgodno što takva tvrdnja dolazi od čovjeka koji nema stajalište ni o čemu.

"Na dvije konvencije stranke sam ga pobijedio, a nikad se nisam hvalio s tim. Kritike prihvaćam, ali ne od onih koji ni o čemu nemaju mišljenje ni ideologiju", rekao je Milanović te dao punu podršku predsjedničkoj kampanji SDP-ovog kandidata Ive Josipovića.
   Vijesti

 Sezonska gripa mogla bi pogoditi Europu nakon "nove" gripe - 06.studeni 2009
  STOCKHOLM, 6. studenog 2009. (Hina/Reuters) - Pandemija virusa H1N1 mogla bi ubiti i do 40.000 ljudi u Europi i nakon nje bi mogao slijediti val sezonske gripe koji bi mogao ubiti jednak broj ljudi, rekli su europski stručnjaci za zdravstvo u petak.

Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC), sa sjedištem u Švedskoj, izvijestio je da pandemski virus H1N1 sada pogađa gotovo sve zemlje Europske unije, ali nije mogao predvidjeti snagu bolest kad dosegne vrhunac.

No rekli su kako je sigurno da će s dolaskom zime na sjevernu polutku pandemija i dalje ubijati tisuće i mnoge pacijente dovesti na odjele za intenzivnu njegu.

"Sve će europske države biti pogođene i zato će sustavi zdravstvene zaštite biti pod znatnim pritiskom", rekla je ravnateljica ECDC-a Zsuzsanna Jakab.

ECDC drži da je teško predvidjeti što će donijeti spoj pandemije i virusa sezonskih gripa, ali dodaje da postoji opasnost od epidemije sezonske gripe "u početku 2010. kad prođu pandemijski valovi".

Angus Nicoll, koordinator ECDC-a za gripu, rekao je da u okolnostima bez pandemije od sezonska gripe može umrijeti do 40.000 ljudi u Europi, koliko i od posljedica H1N1. "To nije zanemariv broj", rekao je. "Činjenica da H1N1 pogađa mlade, trudnice i ljude bez rizičnih čimbenika mijenja stanje".

ECDC podsjeća da su iskustva iz SAD-a i s južne polutke pokazala kako je vjerojatnost da će trudnicama zaraženim virusom trebati intenzivna njega deset puta veća nego za pacijente bez rizičnih čimbenika. No do sada se pokazalo i da je oko 20 do 30 posto umrlih od virusa H1N1 među zdravim mlađim osobama.
   Vijesti

  Slovenski predsjednik za savjetodavni referendum o arbitraži - 06.studeni 2009
  LJUBLJANA, 6. studenog 2009. (Hina) - Slovenski predsjednik Danilo Tuerk izjavio je u petak kako se zauzima za savjetodavni referendum u Sloveniji o arbitražnom sporazumu s Hrvatskom te da se provede prije ratifikacije u parlamentu.

Tuerk je za savjetodavni referendum iako je uvjeren da je sporazum povoljan za Sloveniju. Jer, po njegovim riječima, "unatoč stanovitim rizicima" sporazum omogućuje da Slovenija dobije "fizički kontakt s otvorenim morem".

"Sporazum je dobar temelj za rješenje spora jer se zasniva na drugom Rehnovu prijedlogu koji je prihvatio slovenske primjedbe, ali bi ga prije postupka ratifikacije u parlamentu trebalo dati na savjetodavni referendum kako bi se o njemu odredili građani i kako bi prošao ispit javnosti", rekao je Tuerk u petak u razgovoru za Slovenski radio.

Istaknuvši da raspisivanje naknadnoga zakonodavnog referenduma, kad parlament potvrdi potpisani sporazum, "više ne bi imalo smisla", Tuerk je rekao da sporazum treba dati na javni ispit savjetodavnim referendumom prije nego se ratificira.

Oporbene stranke koje se protive sporazumu najavile su da će nakon ratifikacije prikupiti potrebne potpise zastupnika ili državljana za raspisivanje tzv. zakonodavnog referenduma, na kojemu bi se od birača tražilo da glasuju jesu li za sporazum ili protiv njega. To znači da bi i nakon ratifikacije u tom slučaju sporazum bio poništen ili u najmanju ruku "zamrznut" za najmanje godinu dana.

Za razliku od zakonodavnog referenduma koji predlaže oporba Tuerk se zauzeo za savjetodavni referendum koji nema zakonsku snagu iako bi, u slučaju odbijanja arbitraže, ipak vjerojatno politički djelovao na vladu i parlament kad budu odlučivali o ratifikaciji.

Tuerk je u razgovoru za Slovenski radio rekao da bi tekst sporazuma trebalo objaviti u svim medijima, građanima na uvid, a prije parlamentarne ratifikacije trebalo bi pričekati i na odluku ustavnog suda, jer je vlada već najavila da će ga dati na prosudbu je li u skladu s ustavom.

Tuerk je u vezi s postupkom prihvaćanja sporazuma također rekao kako osobno smatra da je za njegovu ratifikaciju u parlamentu potrebna obična većina, ali da bi i to moglo postati pitanje kojim bi snage koje se protive sporazumu mogle odgoditi njegovo prihvaćanje, traženjem da i o tome presudi ustavni sud.

Slovenski predsjednik izrazio je spremnost da organizira sastanke stranačkih čelnika na kojima bi se postigao dogovor o dvojbama glede arbitražnog sporazuma, ali je naglasio da je to spreman učiniti samo ako se to od njega zatraži i ako se s time složi vlada i oporba.

Tuerk je inače u razgovoru za Slovenski radio istaknuo da "unatoč stanovitim rizicima" arbitražni sporazum omogućuje Sloveniji da "postigne nacionalni cilj" - osigura "teritorijalni kontakt s otvorenim morem".

Komentirajući navode oporbenih stranaka kako je sporazum o arbitraži za Slovenjiju nepovoljan jer se u njemu spominje "junction", odnosno poveznica Slovenije prema otvorenom moru, a ne "teritorijalni kontakt slovenskog mora s međunarodnim vodama", Tuerk je rekao da je uvjeren kako je pojam "junction" u sporazum uveden iz tzv. parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan. Riječ je o izrazu kojim se u engleskom jeziku definira "fizički kontakt", dodao je.

"Mislim da nam arbitražni sporazum jamči dobivanje fizičkog kontakta s otvorenim morem", rekao je Tuerk. Istaknuo je da kao straučnjak za međunarodno pravo može reći da postupci arbitraže nose stanovit rizik, ali da Slovenija u arbitraži može uspjeti i postići svoj ključni nacionalni cilj. On smatra da Slovenija ima dobro iskustvo u predstavljanju argumenata, što je dokazala u odgovorima Badinterovoj komisiji uz konferenciju o bivšoj Jugoslaviji 1991., koja je također, kako je rekao, nosila dvojbe i rizik i to u vrijeme kad Slovenija još nije bila međunarodno priznata.

Tuerk je rekao da Slovenci i njihovi političari moraju pokazati više samouvjerenosti i odlučnosti iako je, kako je dodao, "tradicionalna slovenska osobina" da se "odluke teško donose".
   Vijesti

 Predsjednički kandidat Dr.Andrija Hebrang o Domovinskom ratu - 06.studeni 2009
  OBNOVA VRIJEDNOSTI DOMOVINSKOGA RATA – bio je to pravedan, obrambeni i svenarodni rat

Svi europski narodi, a naravno i ostali, štuju i posebno njeguju oslobodilačke borbe koje su stvorile njihove države. To je temelj svakoga razvoja i napretka, uz uvjet čuvanja dostojanstva svake građanke i građanina Republike Hrvatske. Pristup reafirmaciji Domovinskoga rata postaje jedan od prioriteta pri ulasku u međunarodne integracije, to je uvjet jednakopravnosti u svim asocijacijama. Pritom treba biti kritičan prema vlastitim propustima, ali ne dopustiti da oni zasjene ukupno dostojanstvo i čast toga razdoblja. Obnova poštovanja Domovinskoga rata dužnost je naših javnih obrazovnih programa, zadatak našoj roditeljskoj brizi za istinitost u odgoju djeteta, ali i nužnost sveukupnih instrumenata pružanja istinitih informacija. Na tom ću području kao predsjednik Republike:

- poticati širenje spoznaja o herojstvu, mudrosti i hrabrosti državnoga vodstva i branitelja u neravnopravnom ratu
- osloboditi sumnje na zločine tamo gdje nisu počinjeni, procesuirati zločine počinjene u prekoračenju nužne obrane i obznaniti da je Hrvatska sama procesuirala 2.000 protuzakonitih radnji u ratu
- poticati suradnju s Haaškim sudom, ali i štititi interese naših optuženih generala kojima nije dokazan nikakav zločin, boriti se protiv politiziranja procesa i politike izjednačavanja krivnje na relaciji agresor – napadnuti
- poticati pravu sliku Domovinskoga rata u nastavi i medijima
- istražiti okolnosti pod kojima je na hrvatskoj strani tijekom obrane ubijeno oko 9.000 civila
- poticati stručne analize tih događaja
- reafirmirati ključnu ulogu predsjednika dr. Franje Tuđmana u stvaranju i oslobađanju Hrvatske
- potaknuti posjećivanje kultnih spomenika iz Domovinskoga rata i pisanje istine
- potaknuti stvaranje autorskih djela o Domovinskome ratu, o kojemu još nemamo ni kultni film ni roman
- braniteljima dati dostojanstveno mjesto u društvu jer su nam stvorili vlastitu državu
   Vijesti

 HRT: Tijekom ove i iduće godine bez posla će ostati 500 zaposlenika - 06.studeni 2009
  I dok RTL Televizija bilježi u devet mjeseci ove godine gubitak od 35 milijuna kuna, a Nova od oko 28 milijuna, Hrvatska radiotelevizija uspjela je zadržati pozitivno poslovanje s prihodom od oko 611 tisuća kuna. Rezultat je to prije svega rezanja troškova od oko 180 milijuna kuna, pri čemu se 20 milijuna odnosi na smanjen broj zaposlenika, a deset milijuna na otkazivanje vanjske produkcije.

Stimulativni programi
S takvom računicom na HRT-u se nadaju da su stvoreni i dobri preduvjeti za poslovanje u sljedećoj godini, bez obzira i na očekivanja pada marketinškog prihoda, a koji je ove godine podbacio već u siječnju.

Do kraja godine HRT će ostati bez 200 zaposlenika, a taj bi se broj u sljedećoj godini mogao povećati za još 300 osoba. Rješavanje tehnološkog viška dio je procesa restrukturiranja te kuće. Svim osobama koje su otkaz dobile ponuđeni su stimulativni programi zbrinjavanja koji uključuju i izdašne otpremnine.

No, bez obzira na otkaze, HRT će zapošljavati nove osobe koje će udovoljiti potrebama multimedijalnog servisa što ta kuća u budućnosti zbog sve veće konkurencije na tržištu želi postati. Dakle, ideja je profil ljudi koji će moći raditi vijest za radio, TV i internet te stoga znati i posao montažera i snimatelja. Također je zamisao da se ovisno o količini posla uvede i varijabilni dio plaće. Trenutačno se sa sindikatima pregovara o novom kolektivnom ugovoru i uz ostalo o osnovici za plaće. HRT od sljedeće godine planira u najvećem dijelu ukinuti vanjsku suradnju.

Novi zaposlenici prolazit će selekcijski proces pa će prvih nekoliko mjeseci volontirati, a potom će dobiti ugovor na određeno vrijeme te i na neodređeno ako udovolje traženim zahtjevima.

Plaće su redovite i prema izjavama iz vrha te kuće, ne isplaćuju se iz kredita. Najveći broj kredita trenutačno se odnosi na kratkoročne za pokrivanje tekuće likvidnosti.

Prema procjenama, od oko potrošenih 100 milijuna kuna na mjesec, na plaće se odnosi oko 40 milijuna.

HRT posluje s pet banaka, a među njima je i Hypo banka s kojom je nedavno sklopljen ugovor o kreditu. Iako se govorilo da je Sutlić od njih kupio brod na leasing, on objašnjava da ga je kupio od Trgovačkog suda u Splitu koji ga je pak zaplijenio osobi koja ga je uzela na leasing u Hypu. Kredit uzet u Hypu zapravo je zamjenski za onaj koji je HRT imao u PBZ-u, a koji su namjerno zatvorili jer im je banka bez obzira na uredno plaćanje ponudila novi ugovor s višom kamatom zbog, kako su naveli, “nesigurnosti”.

Banka s nižom kamatom
Zato je HRT tražio novo rješenje, odnosno banku s nižom kamatom i pri tome izabrao HAAB. No povoljnije je uvjete od nje imao HPB, ali on nije imao financijski potencijal za realizaciju kredita.
   Vijesti

 U Fort Hoodu 12 mrtvih uključujući i napadača, 31 ranjen - 06.studeni 2009
  WASHINGTON,5. studenoga 2009.(Hina) - U izgredu u američkoj vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu, u četvrtak je ubijeno 12 osoba, uključujući i napadača, a 31 je ranjena, rekao je zapovjednik baze general pukovnik Bob Cone.

"Danas se dogodio tragičan slučaj u kojem je ubijeno 12 pripadnika vojnog osoblja, a 31 je ranjen. Ranjeni su prebačeni u bolnice u regiji", rekao je general Cone.

"Izgred je izazvao vojnik koji je otvorio vatru u centru za pripremu vojnika. On je ubijen, a još dvojica vojnika su uhićena kao osumnjičeni", dodao je.

Iz lokalnih bolnica u okolici Fort Hooda, sjeverno od Austina, upućen je poziv dobrovoljnim darivateljima krvi da se čim prije odazovu.

Baza Fort Hood je zatvorena, u tijeku je istraga u koju su uključeni vojna policija, FBI-a i ministarstvo domovinske sigurnosti, a cijelo područje baze pretražuje oko 500 vojnika, izvijestile su američke TV mreže.

Vojna baza Fort Hood prostire se na području od 64.000 hektara i jedna je od najvećih vojnih baza i poligona u SAD-u i na svijetu s oko 50.000 vojnika. Ona služi kao glavni centar kopnene vojske za pripremu postrojbi za odlazak na ratišta u Iraku i Afganistanu, te za njihov povratak. U njoj postoji i poseban centar za liječenje PTSP-a i drugih posljednica ratnog stresa kod vojnika.

Američki predsjednik Barack Obama tragični je događaj nazvao "užasnom erupcijom nasilja", te izrazio sućut obiteljima stradalih.

"Moje misli i molitve su s ranjenima i s obiteljima poginulih, i sa svima koji žive i služe u Fort Hoodu", izjavio je Obama.

Naglasio je kako je dovoljne teško gubiti Amerikance u bitkama u prekomorskim zemljama, te da je "užasno da se oni nađu pod vatrom u vojnoj bazi na tlu SAD-a".

Naglasio je da je u kontaktu s ministrom obrane i zapovjednikom vrhovnog stožera, kako bi se do kraja istražio incident i povećala sigurnost u Fort Hoodu i drugim vojnim objektima.
   Vijesti

 Dadilja iznajmljivala dojenče prosjacima - 06.studeni 2009
  NEW DELHI, 6. studenog 2009. (Hina/Reuters) - Dadilja u indijskom gradu Bangaloreu dobila je otkaz nakon što je redovito drogirala sedmomjesečno dijete koje joj je bilo povjereno na čuvanje i potom ga iznajmljivala za dva američka dolara na dan uličnim prosjacima, piše dnevni list Time of India u petak.

Majka djeteta se jednog dana ranije vratila s posla i razotkrila istinu. Djeteta nije bilo u kući, a dadilja je priznala da ga iznajmljuje prosjacima već tri tjedna.

Prosjaci s malom djecom su uobičajeni prizor na indijskim ulicama gdje se davanje milostinje tradicionalno smatra načinom stjecanja duhovnih zasluga.
   Vijesti

 Pokolj u vojnoj bazi u Teksasu počinio musliman koji je ondje radio kao psihijatar - 06.studeni 2009
  JEDINI osumnjičeni za krvavi pohod u vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu, prema službenim informacijama, trenutno je 39-godišnji vojni psihijatar i bojnik američke vojske, dr. Nidal Malik Hasan, inače musliman. Preostala dvojica vojnika koji su privedeni pod sumnjom da su napadači, oslobođeni su optužbi.

Suprotno prvim objavama američkih medija, policija i vojska su demantirale da je ubojica također mrtav - zaradio je nekoliko policijskih metaka, ali je preživio te je nakon pružene mu liječničke pomoći pritvoren. U napadu je ubijeno 12 osoba, a 31 je ranjena.

Hasanova obitelj šokirana je pokoljem. Izrazili su svoju sućut obiteljima žrtava. Hasanov rođak Nader Hasan je naveo kako Nidalova obitelj nije znala što je planirao. Napomenuo je kako obitelj voli SAD i ponosna je što živi u toj zemlji. Federalne vlasti su izvijestile kako unatoč svom jordanskom podrijetlu Hasan nikad nije putovao van granica SAD-a, u kojem je rođen.

Ipak, neki od Hasanovih prijatelja i kolega iz vojske otkrivaju kako je Hasan posljednjih mjeseci često izražavao svoje nezadovoljstvo američkom politikom i miješanjem SAD-a u ratove u Afganistanu i Iraku. Često se tako s kolegama navodno znao sukobiti zbog svojih tvrdnji da "tamošnji muslimani imaju pravo dići oružje na agresore".
   Vijesti

 Droga se širi i preko interneta - 06.studeni 2009
  Raspačavanje ilegalnih droga preko interneta doživljava pravu renesansu. I to se prije svega odnosi na "pomodne" droge poput "Spicea" ili drugih novih mješavina koje djeluju opojno.

Kanabis, kokain i heroin. Ovaj trojac i dalje vlada europskom scenom kada su opijati u pitanju. Prema najnovijem izvješću Europske unije o ilegalnim drogama proizvodi koji se temelje na kanabisu polako prepuštaju mjesto tvrđim drogama. 13 milijuna Europljana je već konzumiralo kokain, a oko 1,4 milijuna konzumenata ilegelnih droga, uglavnom heroina, EU smatra "problematičnima".

Uzlet sredstava u "sivoj zoni"

No više od klasičnih poznatih opijata stručnjake EU-a zabrinjava porast prodaje tzv. pomodnih droga preko inteneta. Tu se prije svega radi o onim sredstvima koja ili nisu uopće ili nisu u svim zemljama EU-a proglašena ilegalnima. Najbolji primjer za pomodne opijate je, u Njemačkoj nedavno zabranjena mješavina "Spice". Prvobitno prodavana kao mirisni štapići ova droga je povučena s legalnog tržišta nakon što je otkriveno da sadrži ilegalne tvari na bazi kanabisa. No odmah nakon što je u Njemačkoj zabranjen, "Spice" se pojačano nudi preko interneta, a u međuvremenu su nastali i drugi proizvodi koji sadrže slične tvari ali pod drugim imenom.

Široka ponuda putem interneta

Vlastima je često teško pratiti podrijetlo nekog opijata što zbog brzine reagiranja tržišta što zbog nedovoljne prekogranične suradnje. EU stoga u svom izvjšću zahtijeva bolju suradnju među članicama EU-a. Carel Edwards, načelnik Odjela za suzbijanje narkotika pri Europskoj komisiji smatra da elementi za bolju prekograničnu borbu protiv ilegalnih droga već postoje. "Zašto se češće ne koriste usluge institucija poput Europola", pita se Edwards.

Autor: ARD/DW/N. Kreizer
   Vijesti

 SDP u raspadu-Raskol u stranci: Milanović van! - 06.studeni 2009
 

Radi se o tome da Milanović zbog Bandića gubi živce, a ne dopušta da mu iskusniji pomognu da iz teške situacije iziđe bez posljedica, objašnjava situaciju utjecajni SDP-ovac

Nakon incidenta s izbacivanjem potpredsjednika SDP-a Zlatka Komadine sa sjednice vrha socijaldemokrata, Zoran Milanović je, po svemu sudeći, izgubio većinu u devetočlanom stranačkom Predsjedništvu. Čvrsto na njegovoj strani još su Ranko Ostojić i Biljana Borzan te Vojko Obersnel, dok svaki Milanovićev prijedlog više bezrezervno nisu spremni, uz Komadinu, podržati ni Zvonimir Mršić, Milanka Opačić, Željka Antunović, te Tonino Picula.

- Nitko od tih ljudi ne želi Milanovića rušiti niti im to pada na pamet. Radi se o tome da Milanović zbog Bandića gubi živce, a ne dopušta da mu iskusniji pomognu da iz ove teške situacije iziđe bez posljedica – tvrdi jedan od utjecajnijih saborskih zastupnika SDP-a koji je još donedavno čvrsto branio Milanovićevu poziciju.

On Milanoviću zamjera što nije iskoristio činjenicu da svi članovi Predsjedništva podržavaju odluku o brisanju Milana Bandića iz članstva da bi ojačao SDP, nego se upušta u potpuno nepotrebne nove sukobe.
Račanovi kadrovi

Drugi pak izvor iz vrha SDP-a tvrdi da Račanovi kadrovi nikako ne mogu “probaviti” činjenicu da Milanović želi voditi SDP na svoj, a ne Račanov način, te da mu, gdje god stignu, bacaju klipove pod noge. Socijaldemokratima u ovome trenutku prijeti podjela na tri grupacije.

Prva – koja je zasad najmanja – jest ona Bandićeva, u kojoj posljednjih dana sve otvorenije kritiziraju Milanovićevu politiku. Saborski zastupnik SDP-a Ivica Pančić nedavno je izjavio da Milanović, ako Ivo Josipović ne pobijedi na predsjedničkim izborima, mora odstupiti s čela SDP-a. Pančić je Milanovića kritizirao zbog poraza na parlamentarnim izborima zatraživši i tada njegovu ostavku.

Drugu čine stranački dužnosnici koji u potpunosti podupiru Milanovićeve poteze. Uz navedene članove Predsjedništva, Milanović bezrezervno na svojoj strani ima predstojnika svojeg ureda Tomislava Zauchu, Borisa Šprema, Juricu Meića te Ivu Jelušića.

Treću skupinu, pak, čini dio SDP-ovaca koji sa sve većom rezervom gledaju na neke Milanovićeve poteze, no još uvijek ne dovode u pitanje njegov legitimitet kao predsjednika SDP-a.
   Vijesti

 Knin: medicinski otpad neće u Preparandiju - 06.studeni 2009
  Stanovnici Knina više nemaju razloga strahovati da će se u krugu poduzetničke zone Preparandija otvoriti pogon za zbrinjavanje medicinskog otpada, što je izazvalo veliki otpor kninske javnosti.

Gradonačelnica Josipa Rimac potvrdila je da je Grad raskinuo ugovor sa tvrtkom Primula company iz Solina, koja je u Preparandiji namjeravala otvoriti pogon za dezinfekciju bolničke opreme, pribora i otpada, te da će se raspisati novi natječaj za prodaju parcele u kninskoj poduzetničkoj zoni.

Ugovor sa tvrtkom Primula company potpisan je prošle godine, nakon što je tadašnje Gradsko poglavarstvo prihvatilo njihovu ponudu na natječaju za prodaju nekretnine u zoni Preparandija.

Iako su iz Gradske uprave uvjeravali javnost da nema nikakve opasnosti od otvaranja ovakvog pogona, jer se radi o vrlo čistom pogonu i zatvorenom sustavu koji ne stvara otpad, nego ga dezinficira primjenom visokih temperatura, mnogi su bili skeptični i zabrinuti.

Najglasniji su bili u kninskom HSP-u, koji je organizirao i peticiju protiv otvaranja pogona za zbrinjavanje medicinskog otpada pod motom “Nulta tolerancija na otpad”, koju je potpisalo više od tisuću građana.

Pravaši su upozorili na moguće štetne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš koje bi mogle nastati zbog uništavanja medicinskog otpada u poduzetničkoj zoni, smještenoj u samome gradu, blizu vodotoka Orašnice, Krke i Butižnice.

Protiv otvaranja pogona za zbrinjavanje otpada pobunili su se i članovi ekološke udruge “Krka” koji podsjećaju da prostornim planom Šibensko-kninske županije nije predviđeno zbrinjavanje medicinskog otpada u Kninu, već bi se sav opasni otpad, uključujući i medicinski, trebao zbrinjavati u Centru za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibeniku.
   Vijesti

 Strani tisak o Jadranki Kosor:Premijerka je riješila granični spor - 05.studeni 2009
  -ali ostaje problem borbe protiv korupcije, piše FT

LONDON - Ugledne britanske novine The Financial Times danas su objavile članak o premijerki Jadranki Kosor u kojemu je opisuju kao političarku u koju je malo tko vjerovao kada je preuzimala ured, ali koja je zbog uspješno okončanih pregovora sa Slovenijom uspjela zadobiti poštovanje krugova u vladajućoj stranci i izvan nje.
Dočekana s rezervama

U članku pod naslovom “Novi vođa izlazi iz sjene” novinar Neil MacDonald prisjetio se dana kad je Ivo Sanader bez objašnjenja dao ostavku, a na svoje mjesto postavio Jadranku Kosor.

“Činilo se kako Sanader misli da će iz pozadine moći zadržati nadzor nad 56-godišnjom bivšom novinarkom iz Pakraca, a većina građana ju je dočekala s rezervama”, piše MacDonald, dodajući da je premijerka odmah sve iznenadila i pokazala zaokret u odnosu na Sanaderovu politiku, “s poboljšanjem odnosa sa susjednom Slovenijom”.
Google oglasi

* Dva Drugara, Hrpa Para
Propali Riječki Studenti Otkrivaju Kako Zaraditi Ozbiljan Novac u HR!
www.TvornicaNovca.net

Kako piše FT, premijerka je okončanjem pregovora definitivno povećala kredibilitet Zagreba u Washingtonu i Bruxellesu. “Ipak, nakon što je problem s granicom stavljen na stranu, sada je kao prioritet iskrsnuo problem korupcije”, navodi se u članku FT-a.
Borba protiv korupcije

MacDonald tvrdi da je borba protiv korupcije dobila zamah u Hrvatskoj, te da nastojanja premijerke “treba shvatiti ozbiljno”, pri čemu se spominju kaznene prijave protiv bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića i ostavka ministra gospodarstva Damira Polančeca.
   Vijesti

 Predsjednica Vlade RH Kosor i slovenski predsjednik Vlade Pahor potpisali arbitražni sporazum - 05.studeni 2009
  STOCKHOLM, 4. studenog 2009. (Hina) - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor potpisali su u srijedu u Stockholmu sporazum kojim rješavanje graničnog pitanja prepuštaju međunarodnom arbitražnom sudu.

Sporazum je kao svjedok potpisao švedski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Fredrik Reinfeldt.

Sporazum predviđa uspostavu međunarodnog arbitražnog suda koji će odrediti tijek granice na moru i kopnu, vezu Slovenije prema otvorenom moru i korištenje relevantnih morskih podrucja.

Za određivanje granične crte, arbitražni sud primjenjivat će međunarodno pravo, a za točku koja govori o vezi Slovenije prema otvorenom moru primjenjivat će se međunarodno pravo, načelo pravičnosti (equity) te načelo dobrosusjedskih odnosa u svrhu postizanja poštenog i pravednog rješenja.

Arbitražni sud imat će pet članova. Slovenija i Hrvatska imenovat će svaka po jednog, a predsjednika i još dvojicu članova, koji su priznati stručnjaci međunarodnog prava, dvije će države imenovati međusobnim dogovorom s popisa koji sastavlja predsjednik Europske komisije i povjerenik za proširenje. U slučaju da se dvije države ne mogu dogovoriti, predsjednika i dvoje članova arbitražnog suda imenovat će predsjednik Međunarodnog suda pravde s toga popisa.

Svi procesni rokovi počinju s danom kada Hrvatska potpiše ugovor o pristupanju Europskoj uniji, što znači da će presuda biti poznata kada Hrvatska već bude punopravna članica EU-a.

Sporazum trebaju ratificirati obje zemlje i unaprijed se obvezati da će prihvatiti presudu arbitražnog suda, kakva god ona bila.
   Vijesti

 Bandić: Adio SDP-u- 'Gradonačelnik svih Hrvata' trči maraton života - 04.studeni 2009
  Bandić je za slogan izabrao izjavu koju je 'prosuo' u Splitu te je otisnut na tisućama majica. Već je snimio promotivne spotove s gradonačelnicima Moskve, Beča, Ankare i Rima.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić svoju će kandidaturu za predsjednika države objaviti u četvrtak ujutro. Još nije poznato hoće li to učiniti na Sljemenu (od kuda je kretao u bitke za Zagreb) ili s Budneka, koji smatra jednim od svojih najuspješnijih projekata.

Nakon što objavi kandidaturu, Bandić će sa svojim najbližim suradnicima otići u Ilok, mjesto koje je izabrao za početak turneje, koja će završiti na Prevlaci. Ta će turneja Bandiću, kako je Globusu potvrdio njegov bliski suradnik, biti najvažniji maraton.

U pedesetak dana Bandić planira obići sve veće gradove, a društvo će mu praviti tim najbližih suradnika u koji spadaju savjetnik za kulturu Duško Ljuština, pročelnik zagrebačkog ureda za financije Slavko Kojić, bivši šef Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić, dogradonačelnica Jelena Pavičić-Vukičević, direktor Zagreb Arene Zdenko Antunović i članica Uprave zagrebačkog Holdinga za nabavu Lidija Tomić.

U slučaju da Bandić pobijedi u utrci za Pantovčak, navedeni ljudi će napustiti svoje funkcije i zauzeti savjetničke na Pantovčaku.

Kako se čini, Bandić neće štedjeti na promociji. Već je tiskano na tisuće majica sa sloganom "Gradonačelnik svih Hrvata", snimljeni su i televizijski spotovi u kojima Bandiću podršku daju gradonačelnici Rima, Beča, Moskve Münchena i Ankare.

Za financije će se brinuti Kojić i Ljubičić, koji se zbog svog negativnog imidža neće previše eksponirati, pa tako nije želio potvrditi da je u Bandićevom timu.
Tri autobusa od gradonačelnika Ankare

Bandić je i prije objave službene kampanje dobio međunarodnu podršku kolega. Gradonačelnik Ankare Melih Goekçek, koji je u trodnevnom posjetu Zagrebu, izjavio je da je Bandiću spreman dati "svaku moguću potporu".

Osim moralne podrške, Goekçek je Bandiću ponudio tri autobusa za predsjedničku kampanju.

Na komentar novinara kako je gradonačelnik Bandić mnogim općinama u Hrvatskoj darovao autobuse i doživljavao kritike da uludo troši gradski novac, te na pitanje bi li se njemu moglo nešto slično dogoditi u Ankari, Goekçek je odgovorio da su to autobusi unajmljeni iz privatnog sektora.

Na upit novinara o tome je li riječ o privatnom daru jednog gradonačelnika drugome, gradonačelnik Ankare je odgovorio kako se to može tako shvatiti.

Adio SDP-u

Baš kao što je Nadan Vidošević objavom predsjedniče kandidature izbačen iz HDZ-a, tako će završiti i Bandić. Člankom 15. Statuta SDP-a automatski će prestati biti član stranke. Za sada nije poznato tko će od socijaldemokrata otići za Badićem, odnosno napustiti SDP. On sam, navodno, želi da svi njegovi suradnici ostanu u SDP-u. Posljednje ankete prema kojima Bandić dobiva podršku 17 posto građana, a Ivo Josipović tek sedam posto, jako su zabrinule SDP-ovce okupljene oko šefa stranke Zorana Milanovića.
   Vijesti

 U Šibensko-kninskoj županiji 74 slučaja svinjske gripe - 03.studeni 2009
  U idućih nekoliko dana distribuirat će se dodatnih 50.000 doza antivirusnih lijekova do ordinacija opće, odnosno obiteljske medicine, i to razmjerno broju osiguranika, a i nadalje je na snazi preporuka oboljelima da se jave svojim liječnicima u slučaju pojave simptoma gripe.

Stoji to u priopćenju Stožera za praćenje pojavnosti pandemijske gripe tipa A (H1N1) koji iznosi i podatak da su u Hrvatskoj zabilježene 1104 oboljele osobe, od čega je u 313 slučajeva bolest laboratorijski potvrđena.

U našoj su županiji do sada evidentirana 74 slučaja svinjske gripe. Broj osoba kod kojih je zaraza gripom potvrđena relativno je mali, osobito kad se zna da je Šibenik bio jedan od prvih gradova u Hrvatskoj u kojemu se pojavila pandemijska gripa, i to kod maturanata Gimnazije ‘‘Antun Vrančić’’ nakon povratka s ekskurzije po Španjolskoj.

S početkom studenoga u Županiji počinje cijepljenje protiv obične, sezonske gripe. Zavod za javno zdravstvo naručio je 20 tisuća doza cjepiva, a prednost će imati rizične skupine - starije osobe, kronični bolesnici, plućni bolesnici i zdravstveni radnici.

Što se tiče cijepljenja protiv svinjske gripe, ono je planirano za prosinac, a hoće li ga ubrzati najnovija informacija o dodatnoj distribuciji cjepiva u idućih nekoliko dana, ostaje vidjeti.

Još nije precizirano ni koje su to rizične skupine koje će imati prednost za to cjepivo, a najvjerojatnije će biti iste kao i kod obične gripe, no i trudnice, roditelji djece najmanjeg uzrasta te bolesnici od AIDS-a i oni koji su na liječenju kemoterapijom.

Šibenski Zavod za javno zdravstvo raspolaže dovoljnim količinama lijeka tamiflu. No, preporuka je da se tim lijekom liječe samo najteži slučajevi, dakle osobe koje su na kemoterapiji ili bolesnici s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama.

Svi ostali koji osjete simptome svinjske gripe moraju se, što preporučuje i Stožer Ministarstva zdravstva, javiti svom liječniku i liječiti kod kuće.
   Vijesti

 Sve spremno za obnovu Zvonimirove ulice u Kninu - 03.studeni 2009
  Rekonstrukcija dotrajaloga gradskog vodoopskrbnog sustava već godinama je jedan od glavnih infrastrukturnih problema u Kninu, koji će se napokon početi rješavati.

- Ovih dana počinje prva faza rekonstrukcije crpne stanice Stari grad u Kninu i dijela gradskog vodoopskrbnog sustava, najavila je gradonačelnica Josipa Rimac.

Crpnu stanicu, koja se nalazi kod Atlagića mosta na ulazu u Knin, financirat će Hrvatske vode, radovi su vrijedni oko šest milijuna kuna, a Grad sudjeluje s 800 tisuća kuna. Obnovom crpne stanice riješit će se problem plavljenja ulica u donjem dijelu grada kod svake obilnije kiše.

Ta rekonstrukcija prva je faza u projektu poboljšanja vodnogospodarske infrastrukture Knina. Vrijednost kninskog dijela projekta, u koji je uključena i izgradnja kolektora, iznosi 17 milijuna eura. Iz fonda EU-a osigurat će se 14 milijuna eura, a ostatak iz državnog proračuna.

Gradonačelnica ističe kako skupa s radovima na crpnoj stanici napokon kreće i rekonstrukcija Zvonimirove ulice, od Atlagića mosta do glavnoga gradskog trga Ante Starčevića. Prikupljene su sve potrebne dozvole i radovi ubrzo počinju.

Asfaltiranje ceste i obnova nogostupa u nadležnosti su Hrvatskih cesta, a u sklopu uređenja Zvonimirove ulice sanirat će se vodovodna i kanalizacijska mreža, te sustav odvodnje oborinskih voda. Uređenje središnje kninske ulice, kao dio projekta rekonstrukcije državne ceste D-33 koja prolazi kroz Knin, počelo je još krajem 2007.

Prva faza radova završena je prošle godine uređenjem Tuđmanove ulica od Starčevićeva trga do Trga Oluje. Glavna kninska ulica dobila je novi asfaltni sloj, popločane nogostupe, novu javnu rasvjetu i drvored uz cestu.
   Vijesti

  Hrvati u Srbiji nezadovoljni i "djelomičnim" ukidanjem HTV-a - 03.studeni 2009
  SUBOTICA, 3. studenog 2009. (Hina) - Politički predstavnici hrvatske manjine u Srbiji izjavili su u utorak da nije utješno to što će umjesto potpune zabrane programi hrvatskih TV postaja u Srbiji biti samo djelomice blokirani.

Vijeće srbijanske Radiodifuzne agencije (RRA) najavilo je da će nekim TV postajama iz susjednih zemalja (Hrvatske, BiH i Crne Gore) biti onemogućeno reemitiranje dijela programa zbog problema s autorskim pravima. Objašnjeno je da će RRA od mjesnih kabelskih sustava u Srbiji zahtijevati prekid reemitiranja kada se na tim TV postajama budu prikazivali strani filmovi, serije i sportska nadmetanja, dakle sve ono što nije u produkciji tih TV postaja.

Bez obzira što će se informativni, kulturni, glazbeni i dokumentarni program HTV-a u Srbiji moći i dalje pratiti, u Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini nisu zadovoljni namjerom RRA te ocjenjuju da će time taj program učiniti "negledljiv".

"Mislim da je to jako loše rješenje. Štoviše, kod gledatelja će se razviti animozitet spram HTV zbog učestalog zatamnjivanja ekrana", upozorio je predsjednik DSHV-a Petar Kuntić.

Kuntić dodaje da je upitno zašto su u Skupštini Srbije nedavno usvojeni Europska konvencija i Europska smjernica o prekograničnoj televiziji kada će TV program susjednih zemalja biti na ovaj način ometan.

Po njegovoj ocjeni, takva odluka RRA će od Hrvata u Srbiji učiniti građane drugog reda, jer će TV program iz njihove matične domovine biti ometan, dok se televizijski sadržaji iz drugih susjednih zemalja (Mađarske, Rumunjske, Bugarske) nigdje ne spominju.

Zbog problema s emitiranjem programa HRT-a reagirala je i mlađa stranka hrvatske manjine priopćenjem u kome se RRA poziva da ne donosi takvu odluku.

"Demokratska zajednica Hrvata zahtijeva da RRA ne primjenjuje ove kontraproduktivne mjere, s obzirom na brojne nacionalne i etničke zajednice u Republici Srbiji koje bi ovim činom bile uskraćene na informiranje na materinskom jeziku", navodi se u priopćenju DZH i dodaje da se nisu stekli uvjeti za zabranu programa televizija iz regije, jer još uvijek nisu u potpunosti regulirani manjinski programi i emisije u sklopu RTS-a.

U najvećem kablovskom sustavu u Srbiji, KDS-u, ističu da su hrvatski programi gledani ali da će se oni morati povinovati odluci RRA. Ističu da je selektivni prekid reemitiranja tehnički moguć i oni ga već primjenjuju kada su na programu HTV-a važnije međunarodne nogometne utakmice.

Prema najavama iz RRA, pravilnik kojim će ovo pitanje biti regulirano vjerojatno će biti prihvaćen na jednoj od sjednica vijeća u studenome.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) izrazili su nezadovoljstvo ovakvom najavom vijeća Radiodifuzne agencije pozvavši vijeće da odustane od arbitrarnog pristupa koji, kako su ocijenili, ima i politički prizvuk pokušaja zatvaranja Srbije u samu sebe te da se okrene rješavanju problema medija u samoj Srbiji.
   Vijesti

 Hrvatska i BiH će otvorena pitanja rješavati u duhu dobrosusjedstva - 03.studeni 2009
  SARAJEVO,3. studenoga 2009.(Hina) - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor i predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić potvrdili su u utorak u Sarajevu spremnost da sva otvorena pitanja u odnosima dviju zemalja riješe u duhu prijateljstva i dobrosusjedstva, a naznačili su kako bi prvi korak mogao biti rješavanje pitanja granica.

"Odnosi naše dvije zemlje doista su dobrosusjedski i mi neprestano nastojimo graditi nove mostove suradnje", izjavila je Kosor na konferenciji za novinstvo održanoj nakon sastanka sa Špirićem tijekom radnog posjeta BiH.

Uz hrvatsku premijerku u sastavu izaslanstva hrvatske vlade bili su i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, ministar financija Ivan Šuker te ministar kulture Božo Biškupić, a Kosor je istaknula kako tako visoka razina dužnosnika koji su s njom doputovali u Sarajevo najbolje govori o zainteresiranosti da se sva otvorena pitanja što prije riješe.

"Kao jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma, Hrvatska je živo zainteresirana za opstanak BiH kao jedinstvene države tri jednakopravna naroda", izjavila je Kosor potvrđujući kako njena vlada ostaje na dobro poznatim stajalištima u odnosu na BiH.

Hrvatska premijerka kazala je kako je veoma važno što je posjet Sarajevu slijedio neposredno nakon što je u Hrvatskom saboru zaključena rasprava o arbitraži sa Slovenijom "čime je odblokiran put Hrvatske ka Europskoj uniji".

"To je važna poruka ohrabrenja i nade i za BiH kao i za cijelu regiju", kazala je Kosor.

Najavila je kako će se već do kraja ovog mjeseca sastati povjerenstva za granicu između Hrvatske i BiH ne bi li utvrdili mogućnost rješenja i tog pitanja.

"Mislim da smo tu na jako dobrom putu", kazala je Kosor.

Objasnila je kako će se i pri rješavanju statusa luke Ploče tragati za pravičnim rješenjem koji će poštivati interese obje države, no i pravne stečevine Europske unije.

Po njenim riječima, iskrenim dijalogom može se postići i rješenje pitanja imovinsko-pravnih odnosa vezanih uz status imovine koju svaka od država ima u drugoj.

Hrvatska premijerka potvrdila je i zainteresiranost Hrvatske da se s BiH postigne sporazum kojim će se onemogućiti da počinitelji kaznenih djela, zlorabeći institut dvojnog državljanstva, bježe od pravde.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić kazao je kako ohrabruje put kojim su Hrvatska i Slovenija krenule u rješavanju graničnog spora, a odnose BiH i Hrvatske opisao je kao veoma dobre.

Potvrdio je zainteresiranost vlasti u Sarajevu da se što prije rješe brojna otvorena pitanja spomenuvši pri tom uz granična te imovinska i pitanje luke Ploče, problem readmisije, statusa državljana BiH otpuštenih s posla u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, borbe protiv kriminala, zaštite tajnih podataka, izbjeglica i turizma.

Špirić je također kazao kako rješenje za unutarnje probleme on osobno vidi kroz dijalog domaćih političara, bez uplitanja predstavnika međunarodne zajednice.

"BiH je do sada više čekala a manje činila", kazao je Špirić sugerirajući kako je vrijeme da inicijativu preuzmu domaći lideri.
   Vijesti

 M. Tuđman: Vlada treba raspisati referendum u arbitraži s Slovenijom - 03.studeni 2009
  ZAGREB, 3. studenoga 2009. (Hina) - Kandidat za hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman, na današnjoj je konferenciji za novinare, izrazio nezadovoljstvo Sporazumom o arbitraži između Hrvatske i Slovenije te zatražio da hrvatska vlada o tome raspiše referendum koji bi se održao isti dan kad i predsjednički izbori.

Tuđman je rekao kako bi referendumsko pitanje građanima trebalo biti: 'Jeste li za to da se pitanje granica s Slovenijom, umjesto političkog odlučivanja arbitražom, rješava samo i isključivo na Međunarodnom sudu pravde?'

Osim toga, predložio je da se, dok se ne održi referendum, stavi moratorij na međunarodne ugovore, tj. pregovore s Europskom unijom (EU).

"Javnost je ogorčena, zabrinuta i prevarena", istaknuo je Tuđman te dodao kako narod odbija od vlade predložen, a jučer i u Hrvatskome saboru iznuđeni pristanak na političku arbitražu granice sa Slovenijom.

Dodao je kako je to pitanje "prevažno za Hrvatsku" te je ocijenio da jučerašnja odluka saborskih zastupnika nije dobra i da, kako je rekao, sadašnji sastav Sabora nije u stanju donijeti odgovornu odluku. "Vlada nema moralnog prava da preuzme na sebe daljnje pregovore. Davanje hrvatskog teritorija, bez mišljenja svih hrvatskih državljana o postupku razgraničenja, bila bi izdajnička politika", istaknuo je Tuđman.

Obećanje kako je politička arbitraža uvjet za nastavak pregovora s EU-om "kockanje je s hrvatskim državnim teritorijem, suverenošću i sudbinom Hrvatske", ustvrdio je.

Ocijenio je da je politička arbitraža EU-a porazna i za samu Europsku uniju, jer se pokazuje nedosljednom i nevjerodostojnom u poštovanju međunarodnog prava i poštovanju istih kriterija za primanje novih članica.

"Takva politika EU-a može imati za posljedicu da trajno zatruje odnose između hrvatskoga i slovenskog naroda, koji nikada u povijesti nisu bili u sukobu", rekao je Tuđman.

Spomenuvši jučerašnju raspravu u Hrvatskome saboru o Sporazumu o arbitraži, ocijenio je da su se i vladajuća koalicija i oporba utrkivale u dokazivanju tko je prvi pristao na te neprihvatljive uvjete. Istaknuo je da je to slom politike koja je deset godina isticala kako nema alternative bespogovornom ulasku u Europsku uniju te da Hrvatska u odnosu prema njoj treba braniti i zastupati hrvatske nacionalne i gospodarske interese.

Na pitanje o stajalištu komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" o hrvatsko-slovenskome graničnom sporu Tuđman je odgovorio da i Crkva - ako ateisti i agnostici imaju pravo govoriti to što govore - "ima pravo kazati svoje stavove, pogotovo što se radi o vrijednosnim stavovima, a ne neposrednim političkim odlukama".
   Vijesti

 Mikšić: saborska odluka o arbitražnom sporazumu poražavajuća za hrvatsku budućnost - 03.studeni 2009
  ZAGREB, 3. studenog 2009. (Hina) - Nezavisni predsjednički kandidat Boris Mikšić smatra odluku Hrvatskog sabora o davanju suglasnosti Hrvatskoj vladi za potpisivanje arbitražnog sporazuma između Slovenije i Hrvatske poražavajućom za hrvatsku budućnost i ocjenjuje da taj sporazum omogućava otvaranje novih problema u rješavanju teritorijalnih pitanja sa zemljama u hrvatskom okružju.

"Predsjednica hrvatske Vlade, s blagoslovom Sabora trguje hrvatskim teritorijem. Da nam je netko 1991. rekao da će se za 18 godina HDZ odricati hrvatskog mora, podmorja, prirodnih bogatstava, činilo bi nam se to potpuno nemogućim", navodi Mikšić u današnjem priopćenju u kojem naglašava da je očuvanje teritorijalnog integriteta prvi i osnovni cilj ove i bilo koje druge hrvatske Vlade.

"Podupiranjem Sporazuma o arbitraži i vladajuća stranka i oporba dale su do znanja hrvatskoj javnosti na koji način oni namjeravaju voditi Hrvatsku", nastavlja nezavisni predsjednički kandidat i ocjenjuje kako je "jedino Crkva tračak razuma u sveopćoj borbi za vlast".

Mikšić smatra da je u Hrvatskoj "došlo vrijeme za radikalne promjene". "Gospodarstvo je u kolapsu, naprečac se sazivaju sjednice Vlade i Sabora na kojima se donose odluke poražavajuće za hrvatsku budućnost. Nadam se da su hrvatski građani ovaj put spremi zaustaviti ovaj put prema dnu. Trebaju nam novi lideri koji se mogu čvrsto postaviti prema situaciji u zemlji i prema EU", ocjenjuje Mikšić i poručuje kako će se, bude li izabran za hrvatskog predsjednika, snažno "boriti za očuvanje hrvatskog teritorijalnog integriteta".

"Niti jedna kap hrvatskog mora ne pripada našim susjedima i ovaj je sporazum otvaranje Pandorine kutije iz koje mogu izaći samo problemi u rješavanju teritorijalnih pitanja sa zemljama u hrvatskom okružju", upozorava Mikšić.
   Vijesti

  Predsjednički kandidat Hebrang u Varaždinu - 03.studeni 2009
  VARAŽDIN, 3. studenog 2009. (Hina) - Predsjednički kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrija Hebrang održao je u sklopu posjeta Varaždinu u prostorijama HDZ-a Varaždinske županije konferenciju za novinare na kojoj je predstavljajući svoj program izjavio kako je žalosno što se o programima predsjedničkih kandidata uopće ne raspravlja.

"Raspravlja se o tome tko je bio na bučijadi, tartufijadi, a tko na nekoj drugoj cirkusijadi, a ja mislim da je program izuzetno bitan", rekao je Hebrang.

Predsjednički kandidat HDZ-a rekao je za novine s visokom nakladom da u njima za njega nema mjesta te da zato obilazi županije.

"Do sada su od mojih 10 tiskovnih konferencija možda jedna ili dvije spomenute. No, oni štite interese svojih vlasnika, a ja štitim interese Republike Hrvatske", izjavio je Hebrang.

Hebrang je danas iznio neke odrednice predsjedničkog programa, poput borbe protiv korupcije, europeizacije hrvatskoga obrazovnog sustava itd.

Istaknuo je da je sljedećih pet godina iznimno bitno razdoblje zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
   Vijesti

 Kosor i Puljić: Važno je jedinstvo Hrvata u BiH - 03.studeni 2009
  SARAJEVO,3. studenoga 2009.(Hina) - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor prenijela je u utorak vrhbosanskom nadbiskupu, kardinalu Vinku Puljiću kako Hrvatska čvrsto podupire opstanak Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države u kojoj će tri konstitutivna naroda imati zajamčenu ravnopravnost.

Premijerka Kosor s kardinalom Puljićem sastala se tijekom radnog posjeta Sarajevu, a nakon toga novinarima je kazala kako će Hrvatska dosljedno provoditi svoju ustavnu obvezu da skrbi i o Hrvatima u BiH.

"Razgovarali smo o nekim projektima, dobroj suradnji ali i o potrebi jedinstvenog nastupa Hrvata u BiH", kazala je Kosor dodajući kako je jedinstvo "najbolji put ukoliko se hoće obaviti neki posao".

Dodala je kako su oboje iznijeli slične poglede na probleme što ih imaju Hrvati u BiH, ali i o tome što će i oni i BiH dobiti ulaskom Hrvatske u euroatlantske integracije.

Kardinal Puljić posebice je istaknuo kako premijerka Kosor, baš kao i Crkva, ne traže za Hrvate u BiH ništa drugo nego jednaka prava u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.

"Ovo je i prilika da zahvalimo hrvatskoj vladi i državi na potpori, posebice materijalnoj", izjavio je vrhbosanski nadbiskup istaknuvši kako je nastavak takve pomoći posebno vrijedan u vrijeme kada se čuju glasovi kako su Hrvati u BiH zapravo smetnja i teret Hrvatskoj.

"Unatoč tome, hrvatska je vlada ostala na programu potpore Hrvatima na ovim prostorima", kazao je kardinal Puljić.

Komentirajući pregovore o ustavnim reformama u BiH, kardinal Puljić je podsjetio na jasan stav Crkve koja traži jednaka prava za sve.

"Ne bih htio da ispadne kako mi hrvatskim političarima dijelimo lekcije. Mi od njih očekujemo odgovornost i zauzetost, a poručili bismo im da je lakše vući kola u jednom pravcu", izjavio je Puljić aludirajući na razjedinjenost ključnih hrvatskih stranaka u BiH.

Premijerka Kosor je nakon susreta s kardinalom Puljićem posjetila i središnjicu Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" gdje je o njegovu djelovanju razgovarala s predsjednikom Franjom Topićem i njegovim suradnicima.
   Vijesti

 "Korak u život" za djecu bez roditeljske skrbi koja žele studirati - 03.studeni 2009
 
ZAGREB, 3. studenog 2009. (Hina) - U sklopu velike humanitarne akcije "Korak u život" Rotary kluba "Zagreb Kaptol" danas su u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi dodijeljene 33 stipendije djeci odrasloj u domovima ili udomiteljskim obiteljima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a upisala su fakultet.

Stipendija je petogodišnja i iznosi 1600 kuna na mjesec.

U Hrvatskoj svake godine dvjestotinjak djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz dječjih domova i udomiteljskih obitelji završava srednju školu, a među njima je velik broj onih koji žele upisati fakultet, ali, kako je rečeno, nemaju mogućnosti.

Kako bi im pomogao, Rotary klub "Zagreb Kaptol" prošle je godine pokrenuo humanitarnu akciju koju su poduprle mnoge osobe iz javnog života - Severina, Slaven Bilić i Ivano Balić te donatori.

Prošle je godine skupljeno 5,3 milijuna kuna, a nakon provedenoga javnog natječaja iz tog su fonda ove godine osigurane stipendije za 33 mlade osobe koje žele nastaviti školovanje na fakultetima.

Predsjednik Rotary kluba "Zagreb Kaptol" Mladen Hrgarek rekao je kako vjeruje da će i sljedeće godine biti osigurano tridesetak stipendija kako bi pomogli mladima koji tek kroče u život.

U sklopu ovogodišnje akcije "Korak u život", 19. prosinca u Areni će bit organiziran veliki humanitarni koncert Josea Carrerasa uz pratnju sopranistice Celine Byrne i Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića, a uz potporu Tonyja Cetinskog, Akademskog zbora Ivana Gorana Kovačića i Djevojačkog zbora "Zvjezdice".
   Vijesti

 Članovi HVIDR-e iz više hrvatskih gradova nezadovoljni radom HVIDR-e RH i sporazumom o arbitraži - 03.studeni 2009
  OSIJEK,3.studenoga, 2009.(Hina) - Predsjednici HVIDR-e Zagreba, Zadra, Gospića, Senja i Osijeka osudili su na današnjoj konferenciji za novinare rad HVIDR-e Republike Hrvatske te izrazili nezadovoljstvo Sporazumom o arbitraži između Hrvatske i Slovenije.

Predsjednik zadarske HVIDR-e Ivica Arbanas istaknuo je kako je od jučer ta udruga odobrenjem Ureda državne uprave "prva udruga HVIDR-e u Hrvatskoj koja je samostalna i radi izvan sustava državne HVIDR-e". Dodao je kako su članovi zadarske HVIDR-e te velikog dijela ostalih udruga u Hrvatskoj nezadovoljni radom predsjednika HVIDR-e Josipom Đakićem te predloženim statutom, koji veliki dio udruga ne želi potpisati premda je donesen krajem prošle godine.

Pozvao je sve udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata da im se pridruže te da osnuju svoju krovnu udrugu koja će se istinski brinuti o problemima i potrebama hrvatskih branitelja i stradalnika i koja neće biti politička udruga.

Predsjednik zagrebačke HVIDR-e Ivica Pandža je istaknuo kako je republička HVIDR-a isključivo politička udruga, a predsjednik Đakić čini pritisak na sve one koji mu nisu po volji i koji ne žele potpisati statut, koji je više nego sporan jer među ostalim podrazumijeva da republička HVIDR-a u slučaju neslaganja s nekom od udruga može imenovati povjerenstvo i tako zapravo ugušiti demokraciju za koju su se upravo hrvatski branitelji i stradalnici borili.

Predsjednici HVIDR-e Gospića Ivica Alić, Senja Mario Tonković i Osijeka Miljenko Kolobarić te cijelo predsjedništvo osječke HVIDR-e izrazili su nezadovoljstvo radom predsjednika Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Josipom Đakićem, tvrdeći da se silan novac slijeva u državnu udrugu, a udruge na terenu od toga nemaju ništa.

"Ne želimo da HVIDR-a bude trgovačko društvo pod kontrolom", istaknuli su.

Predsjednici HVIDR-e Zagreba, Gospića, Senja i Osijeka posebno su osudili Sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije, ističući kako su se "hrvatski branitelji i invalidi Domovinskog rata borili za cjelovitu, neovisnu i slobodnu Hrvatsku, svaki pedalj zemlje, kap u rijeci i moru", te da nitko nema pravo prodavati ili darovati naš teritorij. Zato se protive potpisivanju bilo kakvog dokumenta koji prejudicira granice i zadire u njihovo uređenje, osim potvrđivanja onih granica na kojima, kako je istaknuli, Hrvatska počiva stoljećima.

Ova zemlja i žrtve koje su je kroz stoljeća očuvale zaslužuju više poštovanja i istinskog domoljublja od trenutačnoga i samovoljnog odlučivanja o njezinim granicama, ističu.

Komentirajući jučerašnju saborsku odluku udruge ističu da "nitko, ali baš nitko, nema pravo raspravljati o nečemu što se u slučaju spora, može riješiti pred jedinom mjerodavnom institucijom - Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda".

Do sada smo otrpjeli rasprodaju i pljačku naših najvećih bogatstava pa sad - kad vam više ništa nije ostalo - trebamo prešutjeti prodaju, ili bolje reći poklanjanje hrvatskog teritorija, a sve pod izlikom pritiska neke Europske unije, dodaju udruge.

Udruge HVIDR-e na čelu sa zagrebačkom poručile su danas iz Osijeka onima kojima "ova naša domovina nije dovoljna, ili je pretijesna", da svoju karijeru slobodno grade izvan naših granica pod okriljem europskih vlastodržaca.

   Vijesti

 Kosor:UjedinjenjeHDZ-a BiH i HDZ-a 1990 i bilo bi dobro rješenje. - 03.studeni 2009
  SARAJEVO,3. studenog 2009.(Hina) - Predsjednica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i hrvatske vlade Jadranka Kosor pozvala je u utorak predsjednike HDZ-a 1990. Božu Ljubića i HDZ-a BiH Dragana Čovića na suradnju u zastupanju bitnih interesa hrvatskog naroda u BiH, no nije izravno pozvala na ujedinjenje stranaka koje oni vode.

"Sloga i jedinstvo potrebni su kad god se želi obaviti neki posao, a to je slučaj i kod aktualnih zbivanja u BiH", kazala je Kosor u Sarajevu gdje je boravila u radnom posjetu.

Iako je prvotno planiran zajednički sastanak, Kosor se s Ljubićem i Čovićem ipak sastala odvojeno, sa službenim objašnjenjem kako je to zbog obveza dvojice čelnika hrvatskih stranaka u BiH.

Kosor je istaknula kako je međusobna komunikacija dvaju bosanskohercegovačkih HDZ-a bitna za dobrobit Hrvata u toj zemlji.

"Cilj im je isti, a moja im je poruka da je zajedništvo temelj svega", kazala je Kosor.

Na izravan novinarski upit podupire li ipak ujeidnjenje HDZ-a 1990. i HDZ-a BiH, kazala je da bi to bilo "jako dobro ako bi bilo moguće". Dodala je kako Hrvatska ni HDZ nikoga na to ne mogu natjerati, već jedino mogu iznositi argumente i njima dokazivati kako bi ujedinjenje bilo dobro rješenje.

"Ako jedni voze lijevo, a drugi desno, teško se mogu postići rezultati koji su svima cilj", konstatirala je hrvatska premijerka.

Božo Ljubić je nakon sastanka s Kosor novinarima kazao kako se o ujedinjenju dvaju HDZ-a uopće nije raspravljalo.

"To nije bila tema, no razgovaralo se o suradnji dvaju HDZ-a u BiH", izjavio je Ljubić.

Ljubić je Kosor izvijestio o tijeku pregovora o ustavnim promjenama koji se vode uz međunarodno posredovanje. Objasnio je da su međunarodni posrednici u utorak u Sarajevo donijeli nove prijedloge kojima se "popravljaju hrvatske pozicije u usporedbi s butmirskim paketom". "U ovome trenutku smatramo da to još nije dostatno", kazao je Ljubić, rekavši kako se nada još nekim preinakama.

O potankostima prijedloga nije želio govoriti.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon susreta s Kosor kratko je kazao da su razgovarali o ukupnu stanju u BiH i mogućim ustavnim reformama.

Na upit je li moguće ujedinjenje dvaju HDZ-a u BiH, Čović je odgovorio da jest, no da za to trebaju dvije strane. Potvrdio je kako se o tome u utorak u Sarajevu uopće nije ozbiljnije razgovaralo.

   Vijesti

 Pahor potvrdio potpisivanje sporazuma o arbitraži u srijedu - 03.studeni 2009
  LJUBLJANA, 3. studenog 2009. (Hina) - Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor potvrdio je u utorak da će u srijedu s predsjednicom hrvatske vlade Jadrankom Kosor u Stockholmu potpisati sporazum o arbitraži.

Braneći sporazum pred oporbenim strankama koje ga smatraju lošim za Sloveniju, Pahor je na popodnevnoj sjednici parlamentarnog odbora za vanjsku politiku najavio da će njegova vlada prije nego arbitražni sporazum bude ratificiran u parlamentu, tražiti prosudbu njegove ustavnosti od ustavnog suda.

O sporazumu o arbitraži popodne je na redovitoj sjednici raspravljala i slovenska vlada.
   Vijesti

 Kosor potpisuje arbitražni sporazum s Pahorom u srijedu u Stockholmu - 03.studeni 2009
  ZAGREB, 3. studenog 2009. (Hina) - Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor potpisat će u srijedu u Stockholmu sporazum o arbitraži sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom, doznaje se iz Vlade RH u utorak navečer.

Hrvatski sabor prihvatio je u u ponedjeljak Sporazum o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije.

Nakon cjelodnevne rasprave za sporazum je glasovalo 80 zastupnika, 45 ih je bilo suzdržano, dok je devet zastupnika glasovalo protiv sporazuma.
   Vijesti

 Pahor optimist glede brza potpisivanja sporazuma o arbitraži - 02.studeni 2009
  LJUBLJANA, 2. studenog 2009. (Hina) - Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u ponedjeljak da je optimist glede mogućnosti brza stvaranja uvjeta za potpis slovensko-hrvatskog arbitražnog sporazuma.

"Optimist sam i ovaj će tjedan biti odlučan za rješenje graničnog pitanja", rekao je Pahor novinarima za posjeta Slovenskim željeznicama, gdje je sa suradnicima pokušavao odvratiti sindikate od nakane da ovaj tjedan održe jednosatni štrajk upozorenja zbog teškoga financijskog stanja.

"Mislim da će uskoro biti ispunjeni svi uvjeti i na našoj i na hrvatskoj strani da se sporazum potpiše", rekao je Pahor, komentirajući današnju raspravu u Hrvatskom saboru. Najavio je da će ovaj tjedan nejasnoće glede arbitražnog sporazuma, koje se pojavljuju u Sloveniji, biti raščišćene kad se sastane s oporbenim čelnicima te na još jednom sastanku parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, koji bi trebao biti sazvan ovih dana.

Kad Hrvatski sabor donese odluku da premijerka Kosor ima mandat za potpisivanje i kad se sastane taj odbor, švedsko predsjedništvo EU-a moglo bi brzo sazvati potpisivanje, ocijenio je slovenski premijer.

Podsjetivši na poznata stajališta službene Ljubljane o tekstu sporazuma i njegovu značenju, Pahor je rekao da podupire hrvatsku premijerku Jadranku Koosr i njezina nastojanja da za potpis sporazuma dobije saborsku potporu.

"U našim razgovorima nikad se nije dogodilo da smo jedno drugo 'preveli žedno preko vode' i uvijek smo poštovali odluke koje smo donijeli", rekao je slovenski premijer.

Ponovio je da jednostrana hrvatska izjava o neprejudiciranju granice, po njegovu mišljenju, ne može postati dio sporazuma o arbitraži pri potpisivanju, uz svjedočenje švedskog predsjedništva te da, kako je naglasio, u tom slučaju neće potpisati sporazum.

Suvereno je pravo Hrvatske da u ratifikacijskom postupku donese jednostranu izjavu o tome da tekst sporazuma ne prejudicira rješenje, ali takva izjava može imati samo političko, a ne pravno značenje te zato ne može utjecati na sadržaj, odnosno bit sporazuma o arbitraži, naglasio je Pahor novinarima za posjeta Slovenskim željeznicama.
   Vijesti

 Bajs: Turističke mjere za 2010. krajem tjedna - 02.studeni 2009
  Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) objavit će krajem ovog tjedna turističke mjere za 2010. usuglašene sa sektorom, među kojima će biti i mjere o oglašavanju te za potpore programa autobusera i avioprijevoznika u pred i posezoni, agencija za maturalna putovanja, najavio je danas ministar turizma Damir Bajs prilikom potpisivanja ugovora o sufinanciranju turističkih projekata u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Turističke mjere za 2010. bit će objavljene u petak na sjednici Turističkog vijeća HTZ-a, najavio je Bajs koji smatra i da je to pravo vrijeme za objavu mjera te da Hrvatska to čini, koliko zna, prva među konkurentskim zemljama.

S obzirom da se i od 2010. očekuje da će biti teška godina za turizam, ministar smatra da je mjere potrebno objaviti što prije kako bi se Hrvatska dobro pripremila te zadržala svoju turističku konkurentnost.

Okupljenim dobitnicima bespovratnih potpora Ministarstva turizma za različite turističke i druge projekte u funkciji razvoja turizma u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, poručio je da je hrvatski strateški interes da se turizam razvija u svim krajevima zemlje i tijekom cijele godine.

Upravo tome teže i programi potpora Ministarstva u zadnje dvije godine, pri čemu, kazao je, veseli sve veći broj prijavljenih projekata za te potpore kao i porast zanimanja za rad u turizmu.

Ipak, potencijali unutrašnjosti zemlje ni izdaleka još nisu dovoljno iskorišteni za turizam, što najbolje pokazuje primjerice podatak o tek 800 turističkih kreveta u seoskim domaćinstvima te je stoga za veći razvoj, osim Ministarstva, neophodna i potpora lokalne zajednice, naglasio je Bajs.

Ugovore je danas potpisao s predstavnicima 34 projekta s područja Grada Zagreba, za koje je temeljem natječaja za pet različitih programa Ministarstvo turizma za ovu godinu odobrilo ukupno 1,74 milijuna kuna te s predstavnicima 19 projekta u Zagrebačkoj županiji ukupnog iznosa 685 tisuća kuna.

Među projektima u Gradu Zagrebu najveći iznos, 1,12 milijuna kuna, dobilo je 23 projekta-manifestacije i druge promotivne aktivnosti te četiri projekta unapređenja kvalitete ugostiteljstva, 400 tisuća kuna.

U Zagrebačkoj županiji pak najveći iznos od 290 tisuća kuna dobilo je osam projekata uključivanja baštine u turizam.

Među pojedinačnim dobitnicima potpora su primjerice Hrvatski farmer za sajam Eko-Etno, Manifestacija Kulmana, Klub članova selo za kongres ruralnog turizma, Hrvatski auto klub za ocjenjivanje autokampova, ili npr. organizacijski odbor izbora miss i mistera Hrvatske, zagrebački Hotel Westin za wellness centar, Motel Plitvice i restoran Boban Vinodol za uvođenje HACCP sustava te drugi.
   Vijesti

 Vukovaru nije dosta 20 milijuna kuna - 02.studeni 2009
  Gradonačelnik Željko Sabo susreo se s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidarom Pankretićem.

- Prvenstveno smo razgovarali o sredstvima iz Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Činjenica je da u planiranim sredstvima fonda postoje ona koja se mogu utrošiti na projekte, no fond treba donijeti rebalans proračuna vezano uz namjenu trošenja sredstava. Od nekih je planiranih projekata fond odustao, no evidentna je potreba za drugim projektima - ističe Sabo i dodaje kako je s potpredsjednikom Vlade razgovarao i o učeničkim te studentskim kartama za prijevoz. U fondu nisu planirana sredstva za takvu stavku, no u rebalansu će, prema Saboovim riječima, biti predložena sredstva za tu namjenu. Pankretić je upoznat i s činjenicom da su Vukovaru potrebna mnogo veća sredstva za projekte od onih koja se godišnje daju u fond, a to je nekih 20 milijuna kuna.

STANOVI I DALJE PROBLEM

Prije sastanka s Pankretićem Sabo se sastao i s ravnateljicom Uprave za područja od posebne državne skrbi Annom Mariom Radić, koja radi pri Pankretićevom ministarstvu, a u razgovoru su konstatirani nnogobrojni problemi vezani uz stambenu problematiku, među ostalima i spora uknjižba stanova koji se pripremaju za otkup.
- Ponovio sam to i potpredsjedniku Pankertiću, kao što sam ponovio i problem cijene otkupa stanova koja je najvjerojatnije uzrok slabom otkupu. U Vukovaru je prodano tek 10 posto od ponuđenih 1.600 stanova - ističe Sabo i naglašava kako je u međuvremenu inicirao i održao sastanak s predstavnicima navedene uprave, regionalnoga ureda Vukovar i Općinskoga državnoga odvjetništva Vukovar na kojemu je bilo riječi o modelu brže uknjižbe preostalih 2.000 stanova.
– Nadam se da smo u okviru zakonskih mogućnosti našli najbrži model i da će dovesti do brže uknjižbe - ističe Sabo i dodaje kako inicira konkretniju reviziju stanova jer su mnogi prazni.
Gradonačelnik je zadovoljan razgovorom s potredsjednikom Vlade RH, ali naglašava kako za moguću izmjenu otkupne cijene četvornog metra stana mora u Vukovaru doći do političkoga koncenzusa s kojim bi se onda izašlo pred ministra.

KAKO POTROŠITI NOVAC

Novac prikupljen od prodaje stanova može se trošiti isključivo namjenski i u dogovoru s resornim ministarstvom. Trenutno je u ovoj stavci oko 11 milijuna kuna, novac je oročen dok se ne odobre projekti za trošenje, a gradonačelnik Sabo je i ravnateljici Radić i potredsjedniku Pankretiću izložio prijedlog da se sredstva iskoriste za izgradnju novih stanova.
– Dolaze mi mnogi građani na razgovor i pola njih traži stan, a druga polovica posao. Neki od njih već deset godina imaju pravo na stambeno zbrinjavanje, a stan nisu dobili. Smatram da novac od prodaje stanova treba uložiti u gradnju novih - naglašava Sabo koji je Pankretića podsjetio i na zamisao o izgradnji termoelektrane na plin u Vukovaru, o kojoj se jedno vrijeme dosta govorilo, no nakon lokalnih izbora i afera u Hrvatskoj elektroprivredi naprasno prestalo.
– Smatram da izgradnju takvog objekta treba staviti u Strategiju energetskog razvoja RH i zamolio sam potpredsjednika Pankretića da to evidentira, a ujedno sam zatražio i da u programu svoga ministarstva planira određena financijska sredstva za obnovu vukovarskih ulica - ističe Sabo.
   Vijesti

 Vukovar: godišnjica sloma obrane Lušca - 02.studeni 2009
  VUKOVAR,2. studenoga 2009. (Hina) - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-križa nedaleko od središta Lušca obilježena je 18. godišnjica sloma obrane toga vukovarskoga prigradskog naselja, koji su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba zauzeli 2. studenoga 1991. godine.

Zauzimanjem Lušca pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba izbili su na Dunav te presjekli sve veze branitelja Vukovara s braniteljima gradske četvrti Borova naselja.

Slom obrane Lušca bio je početak pada Vukovara, koji su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe okupirale 18. studenoga 1991. godine.

U spomen na 59 branitelja i mještana koji su poginuli i nestali tijekom okupacije Lušca vijence su kod spomen-križa položili i svijeće zapalili obitelji žrtava, članovi braniteljskih i stradalničkih udruga te izaslanstva grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije.

Molitvu za poginule i nestale u Domovinskom ratu predvodio je župnik župe sv. Josipa Radnika iz Borova naselja, fra Vjenceslav Janjić.

   Vijesti

 KNIN: Zbog alkohola i folk pjevačice Mateje "Kod Pajde" letjele šake, boce i zubi - 02.studeni 2009
  KNIN: Razbijene arkade, nosevi, nekoliko izletjelih zubiju iz vilice, te niz natučenih rebara i zarezotina ostacima razbijenih boca,samo su dio epiloga masovne tučnjave koja se u subotu u ranim jutarnjim satima dogodila u kavani "Kod Pajde" u mjestu Pađene kod Knina tijekom nastupa folk-pjevačice Mateje, nastale između dvije grupe mladića iz Gračaca i Kistanja u kojoj je pokušavajući uvesti red, najteže stradao vlasnik lokala 47-godišnji Dragutin Benjak-Pajdo.

Krvavom sukobu u kojemu su osim šaka i boca, dijelovi kavanskog inventara letjeli na sve strane, predhodio je ranije nastali verbalni prijepor oko prioriteta i odabira glazbenih želja između društva iz Gračaca, Srba povratnika u dobi od 24-28 godina, i na drugoj strani, skupine Hrvata doseljenih u Kistanje s kosovskog Janjeva, čije"boje su branili" dvojica braće od 16 i 19 godina, J.T. i Mate T., "ojačani" s 27-godišnjim Ivanom K. i 24-godišnjim Nikolom K.

- Pevaljka je taman otpjevala set pjesama, pri čemu se nakon završnog refrena pjesme "Još si bila dete, kada si otišla u koloni devedesetpete" započela međusobna dobacivanja - kazao nam je jedan neutralni gost.

Zatim je netko doviknuo da se počne skidati. Spomenuli su se u svemu naravno,ustaše i četnici,te međusobno psovanje majki, nakon čega je u polumraku otpočeo opći lom u kojemu se nije znalo tko koga i sa čime mlati, pri čemu je vlasnik Pajdo najteže stradao i glava mu je sada kompletno u zavojima.

U pojašnjenju događaja, posjetili smo Kistanje, pronašli i porazgovarali s 16-godišnjim, ujedno i najmlađim učesnikom izgreda

- U općem metežu Pajdo je na mene krenuo ostacima razbijene pivske boce-kazao nam je mladić J.T. i dodao

- Jesam,najprije sam "posložio" mislim dvojicu ili trojicu i Pajdo je tada krenuo na mene. Pozvao sam ga vani na fer borbu, ali je on sa sobom ponio razbijenu bocu s kojom me zarezao po lijevoj ključnoj kosti, i tada sam ga nalupao- mirno nam je kazao mladić pokazujući ozlijeđeno i previjeno rame.

Vlasnik je u okršaju s mladićem izvukao podosta deblji kraj. Na svome lici bilježi obje puknute arkade, nos, nekoliko klimavih zubiju i niz natečenih rebara.

Također u razgovoru, mladić nam je kazao, kako se društvo iz Kistanja na odlasku razdvojilo, pri čemu je on otišao na spavanje, dok je njegov stariji brat produžio u Knin, gdje je dva sata poslije u disko klubu M7 došlo do novog incidenta.

Naime,prema navodima policije, 19-godišnji Mate T. se po ulasku u klub verbalno sukobio s vlasnikom i konobarom. Izbacili su ga vani, nakon čega je mladić iz automobila izvadio automatsku vojnu pušku "Crvena Zastava" i opalio više metaka u zrak.

Dolaskom policije, mladić je razoružan i priveden,te kriminalistički obrađen i prepraćen istražnom sucu u Šibenik.

   Vijesti

 Jezerinac predvodio misu za poginule hrvatske branitelje - 02.studeni 2009
  ZAGREB, 2. studenog 2009. (Hina) - Na Dušni dan molitvom, cvijećem i svijećama osjećamo potrebu iskazati zahvalnost pokojnicima, posebno našim braniteljima za žrtvu za domovinu, rekao je u propovijedi vojni ordinarij Juraj Jezerinac predvodeći danas u vojnom ordinarijatu misu zadušnicu za poginule branitelje.

Kako je istaknuo vojni biskup, zahvalni smo im na njihovoj ljubavi jer su branili naš suverenitet, našu slobodu, a to je nešto sveto i uzvišeno.

"To nisu učinili nikakvi strojevi, to su učinili ljudi polažući svoje živote za mir i slobodu jedine nam i voljene domovine", rekao je u propovijedi biskup Jezerinac, ističući da su naši branitelji imali srce, a to srce imalo je ljubav.

U propovijedi je ponovio i riječi pape Benedikta XVI. da budemo "molitveno povezani s našim pokojnicima, da smrt i vječnost promatramo u svjetlu vjere".

"Danas je veoma važno naglašavati istinu vjere, tim više što su ljudi skloni olako prijeći preko te istine i umjesto da prihvate vjeru, skloni su raznim praznovjerjima, a što je još gore, nastavljaju živjeti kao da izvan ovoga života nema ništa više", rekao je vojni ordinarij.

Na misnome slavlju bili su i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, general zbora Josip Lucić te dužnosnici Ministarstva obrane i unutarnjih poslova, a uz vojnog ordinarija misu je služilo i 20-ak vojnih kapelana.
   Vijesti

 HTV snimio prilog o branitelju sa Šolte - 30.listoapd 2009
  U srijedu 28.10., HTV-ova ekipa iz studia u Splitu, sa novinarkom Frankom Jović, snimila je prilog o branitelju sa Šolte, Tončiju Periću. Nakon što smo pokušavali obavijestiti sve moguće medije u Hrvatskoj, pa i one crkvene, i nakon što nam BAŠ NITKO nije odgovorio, pa čak ni ministarstvo branitelja a ni ured gradonačelnika Splita, g. Keruma, ipak smo nekako uspjeli skrenuti pozornost nacionalne televizije na problem ovog hrvatskog branitelja. Javio se novinar HTV-a, g. Zuber i poslao ekipu iz Splita da snimi prilog. Zvuči po malo i nevjerovatno da baš svi mediji potpuno zaziru od branitelja i njihovih problema.
Ovih dana smo i otvoreno čuli od jednog novinara, kako im je već pun k...c branitelja!
Naravno, a kada se ubijemo ili kada bacimo bombu na nekoga onda je to vijest br. 1. Bježe od nas kao od kuge, proglašavaju nas povlastičarima, parazitima ovoga društva itd. Međutim, kada želimo pokazati da danas najteže žive upravo oni NAJISKRENIJI dragovoljci, oni koji su srcem išli u boj za Hrvatsku, e onda to nikoga ne zanima. To nije IN... A danas je IN pljuvati po braniteljima. Ako branitelj nema što jesti i od čega živjeti onda je on još veća smetnja, ali nikako nije zanimljiva vijest. Ali ako radimo probleme onda se uklapamo u njihovu smišljenu propagandu i vrlo rado pišu o tome jer to samo njima odgovara...

Zato ovaj portal, unatoč skromnim kapacitetima i sredstvima, danas predstavlja GLAS DRAGOVOLJACA Domovinksog rata. Ovaj portal svaki dan posjećuju hrvatski branitelji, njihove obitelji, domoljubi, hrvatski iseljenici iz Australije, Amerike, Kanade, Argentine, Njemačke, Švicarske ... Sastavni dio ovoga portala su i hrvatski branitelji iz BiH jer svi smo mi ista krv.
Zato, unatoč medijskoj a usudio bih se reći i društvenoj blokadi, često i nesvjesnoj, ipak smo uspjeli pomoći nekome. Naš doprinos je skroman. Samo smo pokušali senzibilirati onaj krug ljudi koji je nama dostupan. I naravno, opet se pokazalo da su najspremniji pomoći oni "mali" skromni ljudi, koji i sami teško žive, ili se nekako "krpaju" ... A oni najglasniji, "veliki" Hrvati, opet su neprimjetni... kao i uvijek kad je frka.

Naravno, ovime Tončijevi problemi ni približno nisu riješeni. On i dalje nema riješeno grijanje i ovim putem opet apeliramo da mu se nekako i to riješi. I sve je to samo privremeno riješenje da u što boljim uvjetima provedu zimu.

Tonči Perić je jedan od onih skromnih, "malih" gardista, za koje uopće nije postojala dilema što napraviti u onim ratnim danima, nego se odmah staviti domovini na raspolaganje. Danas takvi ljudi žive u najgorim uvjetima jer njih je sram tražiti nešto od države. Njih je sram ako netko pomisli da su se nečim okoristili. Sram ih je reći da imaju problema .. da su bolesni. Ti ljudi stvarno znaju što znači boriti se s PTSP-om. I kada se nekako odluče javiti doktoru, pitati da li imaju kakva prava, onda ih neki nervozni i isfutrirani bubuljičavi službenik izvrijeđa i pošalje ih kući...
Kako se osjećaju ti ljudi kada znaju da su svoju mladost i zdravlje dali za Hrvatsku, a danas žive u groznim uvjetima i nikoga nije briga za njih, i kada ne mogu svojoj djeci osigrati čak niti ono što bi svako dijete trebalo imati, dom...?

Za Tončija Perića su skupljena skromna sredstva, oko 5-6 tisuća kuna otprilike, ali mi svi koji smo se angažirali oko toga problema, i mi smo skromni ljudi, i najveća nagrada nam je kad vidimo da se naš brat po oružju i muci, uspio makar pomaknuti sa mjesta.
U 2-3 navrata smo pokazali uvjete u kojima je Tonči sa svojom obitelji živio, i želimo pokazati kako se i sa skromnim sredstvima može nešto napraviti i poboljšati životne uvjete.

Prilog o Tončiju Periću na HTV-u bi trebao biti prikazan danas u četvrtak 29.10. u 16.00 h, u emisiji "Hrvatska uživo". Ako dođe do kakvih promjena, obavijestit ćemo vas putem ovoga portala.

Tonči vodi urednu evidineciju o svakoj uplati na njegov račun i skuplja sve račune o kupljenom materijalu. Većinu radova Tonči je obavio sam i jako puno uštedio na tome.

Zahvaljujemo svima koji su pomogli, a bilo je i onih koji su u više navrata uplatili određene iznose. Svima njima hvala, također i gospođi iz Australije koja je uplatila 180 € .

Hvala i dečkima iz Splita, Ogulina i Zadra, koji su odradili najveći dio posla, onaj dio na terenu koji se ne vidi u javnosti...
Najveća nagrada svima nama je onaj osjećaj da smo napravili nešto dobro, korisno... onaj isti osjećaj kao i '91. kada smo stvarali ovu Lijepu Našu.

Nadamo se da će ovaj prilog na HTV-u ipak potaknuti malo veću akciju, potaknuti određene institucije da rade svoj posao. Ne želimo "dolijevati ulje na vatru" ali smatramo da nije pravedno, ni po Bogu a ni po Zakonu, da se bivši teroristi i zločinci slobodno šetaju ovom zemljom, a u isto vrijeme branitelje se proganja, svakodnevno privodi na razgovore, uhićuje ih se na osnovu nekih dogovora o reciprocitetu, dragovoljci su zaboravljeni od svih, šute i trpe ...

No, dragovoljci su i '91. bili "šaka jada" ... a zna se tko je pobjedio u Domovinskom ratu unatoč što to danas mnogi pokušavaju promjeniti. Drugovi i gosopodo, mi smo pobjednička Hrvatska vojska.

P.S.
U vrijeme ove akcije oko pomoći za Tončija Perića, javilo nam se dvadesetak branitelja koji također žive u teškim životnim uvjetima. Na žalost, mi kao portal, a ni kao UHD91, jednostavno nemamo sredstava da pomognemo. Jedino možemo pisati o tome i skretati pažnju na te probleme, ali teško je očekivati da će ovaj mali krug ljudi koji je pomogao opet moći nekome pomoći u skoro vrijeme jer i ti ljudi, većina, žive skromno.
Zbog toga se duboko nadamo da će prilog na HTV-u potaknuti na neke konkretnije akcije, i doprijeti do šireg kruga ljudi, a najveća pobjeda bi bila motivirati javne domoljubno orijentirane osobe da oni pokrenu neke akcije koje bi i pomogle braniteljima ali i prikazale stvarno stanje stvari.(tyson)

Za sve koji žele novčano pomoći uplate mogu izvršiti izravno na Tončijev račun :

Tonči Perić
model 17 banka 4115008-1011111116 Banco Popolare Croatia d.d.
br. računa 3253024935



ili na devizni račun ako uplaćujte iz inozemstva i to točno ovako kako je napisano :

1. DEUTSCHE BANK AG,FRANKFURT/MAIN
SWIFT (BIC):DEUTDEFF

2. Za Banco Popolare Croatia d.d.
SWIFT(BIC): BPCRH22

3. Za korisnika /primatelja :BANCO POPOLARE CROATIA d.d.
IBAN COD: HR 80 41150083253024935
To: Peric Tonci, Setaliste Marulica 28 21430 Necujam, otok Solta.

   Vijesti

 Polančec: Mesić je od Šestaka tražio kredit za SMS - 30.listoapd 2009
  Sada već bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec nije u svojoj ostavci ni imenom spomenuo Podravku, zbog koje odlazi iz Vlade, no ipak je objašnjavajući kako nema ništa s političkim upletanjem u Podravku prst krivnje uperio u predsjednika Stjepana Mesića.

Polančec ističe da kredit Podravke SMS-u nije dan bez političke intervencije Mesića, a ne njega ili Ive Sanadera.

Tvrdi da je upravo Mesić u ime SMS-a Srđana Mladinića pokušao kod predsjednika Uprave Podravke Zdravka Šestaka ishoditi još jedan kredit od 9 milijuna kuna, na što se, navodno, Šestak uhvatio za glavu jer je izgubio vjeru da će moći vratiti 65 milijuna kuna već odobrenog kredita.

Polančec Mesića povezuje i sa spornom prodajom odmarališta Podravke u Pirovcu. Upozorava da je on odobrio prodaju dok je bio član Uprave nakon što se županijski DORH očitovao da tu nema ništa sporno, no dodao je da je vlasnik odmarališta postala tvrtka Omicron Komerc, vlasnika Žarka Pavline, koji je u rodu s Mesićem.

U Uredu predsjednika su nam rekli da zasada neće reagirati na Polančecovu prozivku, a da se vjerojatno predsjednikova izjava može očekivati večeras u Dubrovniku.
   Vijesti

 Udruga Stranih Dragovoljaca Domovinskog Rata:Od Vukovara do Prevlake! Jedna nacija, jedan narod, svi slobodni! - 30.listoapd 2009
  USDDR : Udruga Stranih Dragovoljaca Domovinskog Rata

"VINKOVCI - VUKOVAR 2009 ": program


17.studenog 2009 : u 16 sati


Vinkovci: u cast stranih dragovoljaca

U cast svih stranih dragovoljaca domovinskog rata i 64 poginula odrzati ce
se ceremonija u vinkovcima (centar-park) ispred crkve sv.Euzebija i
Poliona, prilikom koje ce se iskazati postovanje za sve poginule, ranjene
i nestale strane dragovoljce domovinskog rata. Polaganjem vijenca i
paljenjem svijeca jos jednom cemo se prisjetiti njihovih imena

USDDR-ovi posljednji prikupljeni podaci :
456 Strana Dragovoljca iz 35 stranih drzava...
Poginuli u borbi ( K.I.A. ) = 64
Ranjeni u borbi (W.I.A.) = 84

Engleska (139) = 15 poginulih , 21 ranjen
Njemacka (55) = 15 poginulih , 10 ranjenih
Francuska (69) = 8 poginulih , 21 ranjen
Nizozemska (27) = 2 poginulih , 2 ranjena
Madzarska (33) = 2 poginulih , 5 ranjena
Austrija (10) = 2 poginulih , 1 ranjen
Kanada (7) = 3 poginula
SAD (17) = 3 poginulia, 1 ranjenih
Svicarska (4) = 2 poginula
Belgija (4) = 1 poginuo, 2 ranjena
Australija (15) = 1 poginuo , 2 ranjena
Portugal (2) = 1 poginuo
Italija (7) = 2 poginula, 1 ranjen
Ukrajina (1) = 1 poginuo
Slovacka (4) = 1 poginuo , 1 ranjen
Irska (10) = 1 poginuo , 2 ranjena
Skotska (5) = 1 poginuo, 3 ranjena
Bugarska (2) = 1 poginuo
Danska (5) = 1 poginuo. 2 ranjena
Finska (3) = 2 ranjena
Cile (1) = 1 ranjen
Spanjolska (4) = 2 ranjenlih
Poljska (8) = 1 ranjen
Wales (4) = 1 ranjen
Švedska (3) = 1 ranjen
Gambija (1) = 1 poginuo
Zimbabwe (1) = 1 poginuo

predstavljeni na ceremoniji ove godine biti ce:

za sv.crkvu katolicku :
Msgr. Tadija Pranjic : Zupnik i dekan Vinkovacki
za predstavnike Hrvatske vojske:
- General Alija Siliak - HV
- General-Bojnik Zeljko Glasnovic - HVO
- Brigadir Bruno Zorica - " Zulu" - SPGS HV - Bojna Frankopan
- Pukovnik " Matia "Mandic - HV Vukovarski Branitelj
za politicare:
predstavnici iz gradskog poglavarstva i zupanije
za predstavnike stranih dragovoljaca:
Vise od 35 stranih dragovoljaca biti ce prisutno ove godine u vinkovcima
kako bi odalo pocast svojim suborcima iz domovinskog rata sto je do sada
najveci broj okupljenih nakon 14 godina.
9 francuza, 3 britanca, 2 nizozemca, 2 irca, 1 japanac, 2 danca, 2 njemca,
1 australac, 1 finac, 1 madjar,....
uz potporu gradjana grada vinkovaca i braniteljskih udruga

O Stranim dragovoljcima:tko smo mi?

Dok je 20. stoljece odbrojavalo svoje posljednje godine, a komunisticka
ideologija napokon propala, zemlje sto su pola stoljeca provele pod
opresivnim diktaturama su isplivale na povrsinu ne bi li zauzele svoje
zakonito mjesto u slobodnom svijetu.
Hrvatska je bila jedna od tih zemalja; nacija i njeni ljudi su gajili
neispunjeni san neovisnosti i slobode stoljecima. Iako je drugim istocno
europskim zemljama taj osporavani san dosao, za hrvate I hrvatsku bijase
potrebno jos godina muke i zrtve protiv diktature, jos uvijek ocajnicki
vezivana za proslost.

Hrvatski su gradovi i sela bili beskompromisno granatirani iz zraka, s
kopna i mora. Hrvatska su religijska i kulturna obiljezja sistematski
unistavana u pohodu i pokusaju stvaranja“Velike Srbije”.

Medjunarodna zajednica je to sve sutke gledala, ne ucinivsi ista da
ispravi tu ociglednu vojnu nejednakost i bezobraznu Srpsku vojnu agresiju
koja je napredovala prema Hrvatskoj i unutar Hrvatske, “cisteci” civilna
podrucja i vojne objekte.

Oni su te slike gledali sa televizije, slusali politicare kako govore o
prekidima vatre dok su Srpske paravojne sile marsirale kroz Hrvatska
mjesta. Zgrozeni nesposobnoscu i nemogucnoscu medjunarodne zajednice i
vlastitih vlada da zaustave taj pokolj, pojedinci mnogih civiliziranih
nacija su se digli i odgovorili na izazov, ignorirajuci politicke,
ideoloske i kulturoloske razlike.

Vecina su protestirali na ulicama svojih gradova, prikupljali sredstva I
humanitarnu pomoc, a neki su otisli korak dalje; kao volonteri, boreci se
za Hrvatsku, donijeli su sa sobom volju I hrabrost da se bore za tudju
slobodu i da istu pokusaju osvojiti.

Ti individualci su bili ujedinjeni zajednickom namjenom; sprecavanje
ubojstava, silovanja i cijelokupnog unistavanja civilne imovine i kulturne
bastine. Oni su se digli dok su njihove vlastite drzave okretale ledja.

Ti individualci su postali znani kao Strani Dragovoljci.

Prisutni na svakoj liniji obrane,Strani Dragovoljci su se nalazili na svih
pet Hrvatskih frontova, kao i u prenapucenim Zagrebackim bolnicama. Oni su
bili veliki moralni poticaj stanovnistvu, a njihova prisutnost u
izmrcvarenim gradovima na liniji obrane je davala dodatnu snagu
iscrpljenim braniteljima, davajuci im do znanja da Hrvatska ima svoje
saveznike.Strani Dragovoljci su pomagali pri reorganizaciji obrambenih
polozaja i ucvrscivanju rasutih jedinica. Borili su se kao “pjesadija” I
poducavali vojnicke vjestine vojnicima koji su do prije nekoliko tjedana
bili obicni civili. Za uzvrat strani dragovoljci su naucili jezik, primili
gostoprimstvo i stekli uzajamno postovanje.

Kada je Bosna postala sljedecom metom Jugoslavenske Armije i Srpskih
paramilitarnih snaga Strani Dragovoljci su se zaputili juzno u ispomoc pri
obrani svoje zemlje HVO-u (Hrvatskom Vijecu Obrane).

Mnogi Strani dragovoljci su platili najskuplji zrtvu, poklonivsi svoje
zivote. 51 Strani dragovoljac je ubijen u borbi, a njih 75 je ranjeno, sa
30% stopom ranjavanja. Njihova zrtva je potpomogla i bila dio pobjede za
neovisnost i slobodu Hrvatske kroz svih pet godina rata.

Od Vukovara do Prevlake!
Jedna nacija, jedan narod, svi slobodni!

USDDR -sto bi voljeli

-voljeli bismo kada bi nam od strane drzavnih tjela bila priznata nasa
prisutnost i zrtva koju smo dali tjekom domovinskog rata.

-voljeli bismo i cijenili da hrvatska javnost cuje tko smo mi i da to
prenesu i na sljedece generacije,jer ne zelimo da nas se zaboravi.

-voljeli bismo i cijenili kada bi nam hrvatska administracija i
ministarstvo pomoglo u prikupljanju izgubljene dokumentacije i u
ostvarivanju statusa branitelja te prava na vojnu mirovinu za sve nase
invalide.

- voljeli bismo kada bi se postavio barem mali spomenik OVDJE u vinkovcima
u cast 64 poginula,84 ranjena kao i u cast svim ostalim stranim
dragovoljcima te u cast povijesti i zrtve

Nadamo se da cete nam se moci pridruziti u Vinkovcima 17.studenog te nam
pomoci i svojom nazocnoscu iskazati potporu stranim dragovoljcima.
Unaprijed hvala .

Gaston Besson
USDDR Predsjednik
Ivana Kozarca ,20
32100 Vinkovci
gastonbesson@yahoo.com
USDDR Website : http://www.usddr.net
USDDR Forum : http://croatie.aceboard.fr
   Vijesti

 Vukovar:Branitelji inicirali gradnju križnoga puta - 30.listoapd 2009
  Zamisao o gradnji križnoga puta rodila se 2006. kada je Hvidra organizirala gradnju kapelice na Putu spasa na ulasku u kukuruzni put iznad Lušca. Bila je to zamisao trojice branitelja koji su kao pripadnici HOS-a došli braniti Vukovar, potom prošli Put spasa i zavjetovali se da će organizirati gradnju kapelice, a predstavlja ih Viktorin Jurić Paša. - Kapelicu smo napravili uz pomoć donacija, nekih tvrtki i vlastitim sredstvima, a tako ćemo graditi i križni put. Namjeravali smo i na kraju puta napraviti kapelicu, ali prepoznala je to Crkva i Fond za obnovu i razvoj Vukovara pa će biti drugačije napravljeno – rekao nam je Stipo Šeremert, predsjednik županijske Zajednice udruga Hvidre, te dodao da je u fondu formirano povjerenstvo za izgradnju križnoga puta koje ima zadatak pripremiti sve podatke o Putu spasa, posebno stradanja, kao i podatke koji će pomoći umjetniku za izradu idejnoga rješenja. Šeremet poziva sve osobe, koje imaju podatke o stradavanjima, da se jave Hvidri.

- Teško je reći koliko je ljudi prošlo Putom spasa jer su mnogi nastojali tamo proći, najviše je ljudi u proboju upravo tim putom pošlo iza 17. studenoga, a do sada imamo podatke o više od 20 stradalih, ni i dalje se javljaju ljudi koji su bili ranjavani – nastavlja Šeremet čija zajednica ima više od 600 aktivnih članova, od toga više od 200 u Vukovaru.
Čestica zemljišta, na kojoj je izgrađena kapela, u vlasništvu je grada i Hrvatskih cesta, a i za sve buduće postaje križnoga puta organizatori će tražiti izvatke. Nadaju se da neće biti problema jer će križni put biti izgrađen duž sadašnjega poljskoga puta koji je u vlasništvu grada. Oko kapelice posađeno je 80 sadnica raznoga drveća, a namjera je napraviti i sjenicu s nekoliko klupa, za posjetitelje i putnike. Od donatora Šeremet izdvaja Općinu Lopar s Raba koja je dala 20.000 kuna za uređenje i održavanje kapelice.

Vidikovac za izletnike

- Križnim putom želimo odati počast smrtno stradalim osobama pri pokušaju proboja iz Vukovara prema Vinkovcima te načiniti obilježje gdje bi preživjeli u proboju i drugi posjetitelji odavali počast – rekao nam je fra Ivica Jagodić, župnik župe sv. Filipa i Jakova.
Bio bi to klasični križni put s dodanim vukovarskim posebnostima, a postaje bi bile uglavnom na mjestima stradavanja, do sada su tri takva mjesta poznata. Tako će postaje biti i na mjestu gdje je više osoba poginulo u autobusu i automobilu. Početna postaja sadašnja je kapelica na Putu spasa, a završna bi trebala biti 3 kilometra dalje uz sadašnji poljski put prije Bogdanovaca na mjestu gdje je više osoba poginulo u osobnom automobilu. Tamo bi bilo i povišeno postolje koje bi moglo služiti kao pozornica za oltar, moguće da će biti izgrađen i kameni oltar, te vidikovac gdje bi se mogli okupljati i izletnici, sjetiti se stradalih i pomoliti za njih. Sve bi postaje bile međusobno jednako udaljene, svaka bi imala svoj naziv po uzoru na postaje križnoga puta gdje papa moli na Cvjetnicu, a postaje svake godine imaju nove nazive. Svaka bi postaja bila obilježena pločicom s podatcima o stradalima na tom ili drugom mjestu budući da su ljudi stradavali sve do Marinaca kamo križni put neće dosezati. Putom spasa prošli su i svi koji su Vukovar napustili prije okupacije, ali je njime dolazila je i pomoć u opkoljeni grad. Postoji i zamisao da se budući križni put posveti tragediji Vukovara obilježavajući po postajama ključne događaje od početka rata pogibijom 12 redarstvenika u Borovu pa do okupacije.

Gradnja iduće godine
Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara dao je novac za izradu projektne dokumentacije i idejnoga rješenja, a gradnja će se vjerojatno obavljati po fazama ovisno o količini i tempu pristizanja novca. Još nije odabran umjetnik koji će izraditi idejno rješenje. Nikakvi radovi još nisu počeli, a prvo treba odrediti trasu križnoga puta i uzeti u obzir planove gradnje obilaznice koju će tu graditi Hrvatske ceste. Župnik Jagodić nada se početku gradnje najkasnije za godinu dana, ali ako križni put iduće godine i ne bude izgrađen, tamo će se ipak moliti vjernici svih triju vukovarskih katoličkih župa s ciljem da molitva križnoga puta tamo postane tradicijom. Budući da će Vukovar imati tri križna puta, svake nedjelje u korizmi vjernici svih župa molit će se na drugom križnom putu.
Improvizirani križni put već se održava pete korizmene nedjelje u čast Ranjenom Isusu koji je slavljen 1. veljače. Procesija polazi od Bećarskoga križa, čiji se povratak uskoro očekuje, te prolazi gradskim ulicama do crkve sv. Filipa i Jakova. Postaje križnoga puta drže članovi Ronilačke mladeži. O vukovarskom križnom putu dokumentarni film Vukovarska pasija i križni put snimio je Eduard Galić, a scenarij je pisao Miroslav Međimorac.

Milan Paun- Vukovarske novine
   Vijesti

 Muke po Anti Čatlaku:umirovljeni brigadir HV-a u lisičinama - 30.listoapd 2009
  Ante Čatlak, umirovljeni brigadir HV-a, prvi zapovjednik 114. splitsko-dalmatinske brigade, liječeni je PTSP-ovac koji posljednje četiri godine živi u Cvjetnom domu (za stare i nemoćne).

U Domu je i njegova majka. Ante je nedavno unaprijed platio 7600 kuna meštrima da zamijene rebrenice u majčinu stanu. Ali, oni nikako obaviti posao. Nakon 15-20 dana izgubio je strpljenje, a u tvrtki s kojom je sklopio ugovor više mu se ni na telefon nisu javljali.

Revoltiranom Anti padne na pamet najgora zamisao. Nazove 92 i prijavi policiji da će, zajedno sa svojim suborcima, diverzantima, dignuti u zrak upravnu zgradu i pogon tvrtke koja je trebala postaviti rebrenice. Ubrzo mu je u posjet došao policijski inspektor.

Ante Čatlak u svojoj sobi u šibenskom Domu / Nikša Stipaničev / CROPIX
− Čovjek se predstavi, upita me što je to bilo, otkud prijetnja. Ma pustite, nisam lud, nikad to ne bih učinio. Htio sam ih malo zaplašiti ne bi li konačno obavili posao. Oružja nemam. Znači, zaključuje inspektor, nije bilo namjere da se prijetnja provede? Ma ni govora, kažem. U redu, slučaj riješen, veli policajac i ode.

Malo odmorim pa odoh po majku da bismo, kao i svakog popodneva, odigrali partiju remija. Upravo počnemo kartati, kad ulaze dva naoružana policajca i kažu: Moramo vas sprovesti u policijsku postaju. Zašto?, pitam. Pa sve je već riješeno. Gdje vam je nalog za uhićenje? Ne trebamo ga, vele. Hoćete li milom ili silom? Milom neću, odgovorim. E, onda ćemo silom, kažu.

Majka mi se baca na koljena pred njima, moli da me ne vode. Stave mi lisičine na ruke i onako u gaćama za kupanje i japankama, bez isprava i novčanika, odvedu me sa sobom. Bio sam izvan sebe. Traže da potpišem izjavu. Molim naočale, ne vidim. Vele, nemaš što čitati.

Zamolim da telefoniram u Dom majci da se ne brine. Ne može, kažu. To me je razbjesnilo i pošaljem u materinu jednog policijskog djelatnika. Opalio me je tako da sam glavom udario u zid. Bio sam duboko povrijeđen i ponižen.

Izgubio sam razum i počeo vikati: Spašavajte, gotov sam! Ja sam Ante Čatlak, legenda Domovinskog rata. Pustili su me nakon 3,5 sata. Smirio sam se i ispričao se policajcu kojeg sam uvrijedio. Zamolim da me vrate u Dom. Nema slobodnog vozila. Odem do autobusnog stajališta i velim vozaču da nemam novca. Bez naplate nema vožnje, kaže. Slučajno je tuda prošla spremačica iz Doma i dade mi deset kuna za autobus.

Dok sam bio u policijskoj postaji, pretresli su moju domsku sobu i majčin stan u gradu, bez naloga. Je li to sve bilo potrebno, nije li sramota da ja, časnik HV-a u mirovini, imam krvave tragove od lisičina na rukama zbog jedne nesmotrene prijetnje? − pita se umirovljeni brigadir.

Načelnik PU šibensko-kninske Ivica Kostanić tvrdi da je policija postupila u skladu s pravilima službe, da na svaku prijetnju moraju reagirati jer bi moglo biti prekasno kad se one ostvare. I to je doista tako, jer toliki su zaboravljeni ratni junaci liječeni od posttraumatskog stresa digli ruku na sebe i druge u očaju, da doista ne treba riskirati. Ali, sve se to moglo učiniti humanije, tankoćutnije.

Čuvajući dignitet jednog srušenog čovjeka, a ne dodatno gazeći po njemu. Zašto ga nisu vratili u Dom, omogućili mu da se javi majci, dali mu za autobusnu kartu? Zbog osjećaja nadmoći nad nemoćnim?!

Priču objavljujemo i da bismo upozorili sve one poput Čatlaka da se ne igraju olako izgovorenim prijetnjama. Jer mnoge nisu bile ispaljene iz prazne puške...

D. Blažević
   Vijesti

 Rješenje spomenika POBJEDE u Kninu po drugi put ide na doradu - 30.listoapd 2009
 
Branitelji ne žele spomenik maslinu - traže masivniji spomenik
Koordinacija braniteljskih udruga smatra da spomenik treba biti masivniji i simbolizirati veličanstvenu pobjedu u Oluji

Nakon natječaja za izgradnju spomenika pobjedi Oluja 95 u Kninu, posebna komisija opredijelila se za idejno rješenje akademskog kipara Petra Dolića i AP Projekt studija iz Zagreba, no zatražene su neke izmjene projekta.

Ovih je dana u kninskoj Gradskoj vijećnici predstavljen dorađeni projekt, no braniteljske udruge, koje su gradnju spomenika inicirale još prije nekoliko godina, i dalje nisu zadovoljne rješenjem spomenika.

Predloženo je, naime, postavljanje spomenika u obliku masline i memorijalnog zida na južnom dijelu Starčevićeva trga, koje bi uokvirili veliki kameni zidovi.

Koordinacija braniteljskih udruga smatra da spomenik treba biti masivniji i simbolizirati veličanstvenu pobjedu u Oluji. Arhitektonskim rješenjem trga braniteljske udruge su uglavnom zadovoljne, a još treba dogovoriti kakav će natpis biti uklesan na memorijalni zid uza spomenik.

Tomislav Čolak, predsjednik Koordinacije, ističe da su branitelji autoru dali još dvadesetak dana za doradu idejnog rješenja spomenika. Uvjeren je da, uza sva nastojanja, spomenik neće biti postavljen do 15. obljetnice Oluje, 5. kolovoza iduće godine, kako se ranije planiralo.

- Kad se svi usuglase oko idejnog rješenja, onda će gradnja početi. Želja nam je da se spomenik postavi do 15. obljetnice Oluje, no sve ovisi o financijskim mogućnostima – kaže dogradonačelnik Knina Tomislav Vrdoljak.

Za izgradnju spomenika i preuređenje trga dosad je prikupljeno oko 250 tisuća kuna raznim donacijama. Kad uplate novac svi koji su obećali donirati sredstva za spomenik, trebalo bi se skupiti oko 500 tisuća kuna.

To je tek trećina potrebnog novca, jer se procjenjuje da će izgradnja spomenka koštati oko 1,5 milijun kuna. Među donatorima spomenika su Vlada RH, Ličko-senjska županija, Grad Gospić, nogometni klubovi Šibenik i Dinamo, a ovih je dana Šibensko-kninska županija donijela odluku o dodjeli 50 tisuća kuna gradu Kninu za spomenik Oluji.
   Vijesti

 Američki dolori pomogli: završila obnova kninske bolnice - 30.listoapd 2009
  U kninskoj Općoj bolnici ‘Hrvatski ponos’ obilježen je završetak radova na obnovi, u kojoj su zajednički sudjelovali pripadnici američke vojske i hrvatskih oružanih snaga. Obnovu kninske bolnice sa 130 tisuća dolara financirala je američka Vlada preko svog Ureda za vojnu suradnju.

Zamijenjeni su radijatori, sanirana ventilacija, uređeni sanitarni čvorovi, obojani unutarnji zidovi bolnice i fasada, te uređen okoliš bolničke zgrade. U pratnji pripadnika hrvatske i američke vojske, obnovljenu bolnicu obišao je veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James B. Foley.

Foley je istaknuo da su u sklopu humanitarne pomoći u posljednje dvije godine SAD u Hrvatsku uložile preko 1 milijun dolara. Nakon pomoći američke vojske u obnovi kninske bolnice, veleposlanik je najavio da će preko Američkog zapovjedništva za Europu Opća bolnica Knin uskoro dobiti dva inkubatora za svoje rodilište.

U ime Hrvatske kopnene vojske, američkim kolegama zahvalio je zapovjednik general pukovnik Mladen Kruljac, naglasivši da su slične programe pomoći pokrenuli i ranije u selu Gašinci i u udruzi invalida Sv. Bartolomej, nakon zajedničkih vojnih vježbi Guardex.

Istaknuo je odličnu suradnju u obučavanju hrvatske vojske prema NATO standardima i zajedničkom sudjelovanju u misiji ISAF u Afganistanu, gdje se nalazi 300 pripadnika OSRH, među kojima su 323 pripadnika Hrvatske kopnene vojske.

Gradonačelnica Josipa Rimac nada se i budućoj dobroj suradnji gradskih i vojnih vlasti, koja je u Kninu proteklih godina bila vrlo uspješna.
Ž. JURAS
   Vijesti

 Paučina u blagajni: Šibenik ide u crveno - 30.listoapd 2009
  Neće biti moguće ostvariti čak ni ovako rebalansiran proračun. Naš će cilj do kraja godine biti da proračunski minus svedemo na manje od 40 milijuna kuna − objasnio je gradonačelnik Ante Županović

Šibenski gradonačelnik Ante Županović predložit će Gradskom vijeću smanjenje ovogodišnjeg proračuna za 10,7 milijuna kuna. Usvoji li gradski parlament njegov prijedlog, šibenski proračun za 2009. iznosit će 206 milijuna kuna umjesto planiranih 217 milijuna.

− Otkako smo preuzeli vlast, govorili smo kako je ovogodišnji proračun bio prenapuhan i preambiciozan. Neće ga biti moguće ostvariti čak ni ovako rebalansiranog. Svjesni smo činjenice da proračun u sebi nosi veliki minus i da bi realno trebao biti znatno manji.

Kakvo je stvarno stanje šibenskog proračuna, možda najbolje govori podatak da su, do prije nekoliko dana, rashodi zajedno s izdacima i manjkom prihoda iz protekle godine iznosili gotovo 152 milijuna kuna, a ostvareni su prihodi od tek 125 milijuna kuna. Naš će cilj do kraja godine biti da proračunski minus svedemo na manje od 40 milijuna kuna − objasnio je gradonačelnik Ante Županović.

Prema njegovim riječima, bez obzira na gospodarsku krizu, glavni razlog za rupu koja je nastala u gradskoj blagajni jest loše poslovanje bivše HDZ-ove vlasti.

− Većina proračunskih stavki potrošena je u prvih šest mjeseci, a na nekim je stavkama potrošeno i znatno više nego što se planiralo. Prije svega na održavanju komunalne infrastrukture, izgradnji nerazvrstanih cesta, javnoj rasvjeti...

U neke projekte, poput otvorenog bazena ili gradskog kolektora, kretalo se a da za njih nije osiguran novac, odnosno računalo se na potpore iz državnog proračuna koje nam nisu stigle. Tako je sad teško procijeniti kako ćemo završiti poslovanje za 2009. godinu. Posve je sigurno da će to biti golemi minus koji će opteretiti i proračun za 2010. godinu. Svjesni smo toga da Šibenik nije iznimka u odnosu na druge gradove, ali držim da se kod nas ipak pretjeralo s trošenjem novca koji se nije ni zaradio − kaže Županović.

On tvrdi kako je gradska vlast kojoj je na čelu pokušala napraviti uštede i povećati prihode.

− Sve projekte koji nisu ni započeli morali smo brisati iz proračuna. Obveza nam je u 2010. godini pokriti dug iz 2009. godine i završiti sve projekte iz ove godine. Moram naglasiti da nećemo ići ni u jedan projekt za koji ne osiguramo novac. Stoga, za neke značajnije iskorake moramo pričekati određeno vrijeme, jer najprije moramo sanirati postojeće stanje. Trebat će nam najmanje godina dana da iziđemo iz postojeće situacije, dođemo na nulu, pa da nešto možemo planirati − zaključio je gradonačelnik Županović.

Štednja na zaposlenima

Rashodi za zaposlene u gradskoj upravi i proračunske korisnike smanjuju se za oko 2,3 milijuna kuna u odnosu na planirano, a sve zbog štednje i vraćanja osnovice za plaće na prošlogodišnju razinu.
   Vijesti

 BLUDNO SKRETANJE Roditelji iz Plaškog: Perverzni HŽ-ovci daju cigarete i bonove pa se iživljavaju nad našim djevojčicama - 30.listoapd 2009
  RODITELJI IZ PLAŠKOG OPTUŽUJU ŽELJEZNIČARE ZA PEDOFILIJU I ISKORIŠTAVANJE MALOLJETNICA

Moju su kćer pokušali napastovati prije tri godine, kad je imala 12 godina. Muškarac koji i danas na željezničkoj postaji Plaški radi kao skretničar počeo ju je pipkati. Kad ju je dečko, 12-godišnjak, htio obraniti, perverzni željezničar ga je udario, ali i odustao od bolesnih namjera - počeo je svoju ispovijed K. R., (podaci poznati redakciji), otac djevojčice koja je izbjegla zlostavljanje.

Slučaj te djevojčice iz Plaškog nije jedini. U posljednje četiri godine, kazuje nam revoltirani roditelj, na željezničkoj postaji spolno je zlostavljano nekoliko djevojčica.

Prema svjedočenju jednog od roditelja, radnici HŽ-a namame ih u postaju, ponude im sitniš za cigarete i bonove za mobitele, i onda krenu u akciju. Neke su prolazile bolje, samo su trebale pokazati međunožje, ali ima i onih koje su, navodno, stupale i u spolne odnose. Većina ih je bila mlađa od 14 godina!

“Sjedni i zapali. Imam i ja cigareta. Ne možeš pušiti bez kave. Imam ja i kave. Raskomoti se, ovdje je vruće, nemoj se ništa sramiti...” - prepričava nam otac snubljenje željezničara. Ova priča četiri godine kruži Plaškim, no začuđuje da dosad nitko nije kažnjen. Policija, čini se, nije reagirala.
Strah od osvete

- Iskreno, bojimo se to otvoreno prijaviti policiji. Gotovo uvijek na kraju nadrapamo mi iz Plaškog. Skoro svi radnici na željezničkoj postaji su ljudi iz Ogulina, baš kao i policajci iz PP-a Ogulin - ističe otac djevojčice.

Na željezničkoj postaji naišli smo na četvoricu radnika koji su nam rekli da policija nije ništa istraživala, nikoga nisu privodili niti su uopće dolazili na postaju u vezi s tim slučajem. To nam je potvrdio i šef stanice Stanko Rendulić.

- To nismo radili mi, to se prije godinu, dvije događalo tamo niže, u žutim vagonima u remontaži. Tada su tu bili radnici koji su radili na remontu pruge i spavali u vagonima kamo su dolazile curice. Mi s njima nismo imali ništa, jedino što su kod nas bili prikopčani na struju. Za skretničara ne znam ništa - kaže HŽ-ov radnik u prometnom uredu kolodvora Plaški.

- HŽ nema nikakvih saznanja o tom nemilom događaju - tvrdi Ivana Čubelić iz Korporativnih komunikacija HŽ holdinga.

DANIJEL TUŠKAN / EPEHA
DANIJEL SOLDO/CROPIX

Pedofili na mobitelima

Neslužbeno doznajemo da ovaj slučaj spolnog iskorištavanja maloljenica u Plaškom nije i jedini. U posljednih godinu dana Plaški su preplavili amaterski porno uradci u kojima su glavni akteri trojica Plaščana, od kojih je jedan tridesetogodišnjak, te nekoliko djevojčica od 12 do 16 godina.

Spolni odnosi s djevojčicama koji su snimani po napuštenim kućama osvanuli su i na internetu, djeca ih u osnovnoj školi razmjenjuju mobitelima, a nema mještanina koji nije čuo za ove slučajeve. Policija je, navodno, zaplijenila pedesetak mobitela, no nitko od aktera ni snimatelja još nije kazneno prijavljen.
   Vijesti

 Zapovjednik 114. brigade general Čatlak: Dosta je, više nikome ne dam potvrdu da je bio branitelj - 30.listoapd 2009
  Zapovjednici 114. brigade i 6. domobranske bojne tvrde kako nikada nisu izdali lažnu potvrdu

Informacija da bi Hrvatska do kraja ove godine mogla premašiti brojku od pola milijuna branitelja ponovo je aktualizirala temu potrebe za revizijom, jer malo tko doista vjeruje da je Hrvatsku u Domovinskom ratu doista branila tolika vojska.

Zato i postoje vječne sumnje u načine dobivanja papira o sudjelovanju u ratu, odnosno potvrde o ratnome putu svakoga pojedinog borca bojni i brigada ZNG-a, policije, Hrvatske vojske, Hrvatske ratne mornarice...

Uostalom, i jedna ranija generacija prošla je slična iskustva, pa je u bivšoj državi članova SUBNOR-a zbog beneficija bilo toliko da je doista pitanje zašto je NOB trajao toliko dugo.

- Iskreno, osobno sam u četiri godine potpisao točno 115 potvrda o nečijem ratnom putu, ali nikad to nisam radio ako nisam i osobno poznavao čovjeka koji mi je to zatražio. Ako ga slučajno ne bih poznavao, uputio bih ga na njegovog zapovjednika bojne, koji bi također trebao staviti svoj potpis, i tek bih onda i ja dao svoj paraf - kaže nam nekadašnji zapovjednik 114. brigade general Ante Čatlak.

Poručuje i kako je čvrsto odlučio da takvu potvrdu više nikome neće izdati, makar tvrdi kako se nije dosad suočavao s lažnim zahtjevima. No zato je sam za sebe utvrdio kriterij kojim nekog smatra dragovoljcem - nikome tko je u hrvatske oružane snage ušao nakon 1. rujna 1991. nije potpisao spomenutu potvrdu.

- Mora se znati tko je pravi dragovoljac, zbog toga sam se sukobljavao i s Jadrankom Kosor dok je bila ministrica branitelja, jer sam joj govorio da, ako se znalo tko je u partizanima bio prvoborac, tako i mi moramo znati naše prvoborce - kaže Čatlak.

Bivši zapovjednik 6. domobranske bojne Slobodan Matenda također tvrdi kako nikad nije potpisao lažnu potvrdu, ali je i zahtjeva za priznavanjem ratnog puta posljednjih godina bio zanemariv broj, bar što se njega tiče.

- Ranije je bilo dosta zahtjeva da nekome potpišem potvrdu, ali uvijek su to bili pravi branitelji, koji su stvarno bili s nama, i koji su na taj način željeli riješiti svoju egzistenciju jer su u međuvremenu ostajali bez posla ili bili zakinuti na neki drugi način. Jedini način na koji sam im mogao pomagati bilo je izdati im potvrdu o ratnom putu i, kad bi bila riječ o istinskome branitelju, ja bih im to i napravio - kaže Matenda.

No potvrde očito netko ipak izdaje, jer samo tijekom 2008. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti zaprimilo je točno 4833 nova zahtjeva za priznavanje statusa branitelja.
   Vijesti

 Životopis Goran Pauk - župan šibensko-kninski - 29.listoapd 2009
  Goran Pauk dipl.oec.

OPĆENITO
Rođen 23. travnja 1962. godine u Šibeniku
Oženjen, otac dvoje djece.
Hrvatski branitelj, dragovoljac Domovinskog rata.

PROFESIONALNA KARIJERA
2003. – 2004. – komercijalist za područje Dalmacije u trgovačkoj tvrtci „Bura 1“ d.o.o. Zagreb
2001. – 2002. – policijski službenik za gospodarski kriminalitet u Policijskoj upravi zadarskoj
1999. – 2001. – načelnik Policijske uprave Šibensko-kninske
1999. – komercijalni direktor tvrtke „Tvornica mreža“ d.d. Biograd n/m
1995. – 1998. – direktor tvrtke „Poliplast“ d.d. Šibenik
1993. – 1995. – KOMERCIJALNI DIREKTOR, „Poliplast“ d.d. Šibenik
1991. – 1993. – ŠEF PRODAJE, „Poliplast“ d.d. Šibenik
1990. – 1991. - SAMOSTALNI REFERENT PRODAJE, „Poliplast“ d.d. Šibenik

ODLIKOVANJA
odlikovanje predsjednika RH, dr. Franje Tuđmana redom Nikole Šubića Zrinskog za junački čin u ratu, u akciji „Oba dva, oba dva, oba su pala“

STRANI JEZICI
engleski - aktivno, talijanski – pasivno

HOBI
glazba, nogomet, (informatička tehnologija i multimedija)
   Vijesti

 Bandićev obračun s "njima" - 28.listoapd 2009
  Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sazvao je za danas novinsku konferenciju, na kojoj nije odgovarao na novinarska pitanja, ali ju je, da mu valjda ne bude potpuno beskorisna, iskoristio za obračun sa stranačkim "krticama".

Vezane vijestiMiroljubiva koegzistencija Milanovića i Bandića više nije moguća
Bandićeva poruka Jelušiću: Više radi, a manje pričaj novinarima
Presušio račun Zagrebačkog holdinga
Bandić na optužbe stranačkog kolege: Svaki kriminal u Holdingu prijavite!
Bandić u ofenzivi - nepoznatu ženu postavio u Upravu Holdinga
Bandić donosi nove kazne za vozače: Najradije bih ukinuo 'pauk', ali...
Bandić podržao Josipovića, SDP mu uzima kontrolu nad Holdingom
Ne navodeći tako nijedno ime iz svojih kvislinških redova, Bandić je onima koji zbog njegovih odluka danas "zajedno s novinarima boje zidove u crno, a jučer su s njim za iste dizali ruku", poručio da "više rade, a manje manekenski dijele intervjue". Na pitanje hoće li njegovo neslaganje sa SDP-ovcima u Gradskoj skupštini "blokirati grad" (upitni su, podsjetimo, proširenje Skupštine Zagrebačkog holdinga, rebalans gradskog proračuna, kao i hoće li se ili neće raspisati referendum o maksimirskom stadionu), Bandić nije odgovorio.

"Ja sam umjereni optimist, nama je boljitak građana na prvom mjestu", plesao je Bandić po živcima novinara, kojima je umjesto suvislih odgovora na aktualna pitanja servirao Churchillove citate o demokraciji kao "ne najidealnijem, ali najboljem sustavu" ili se pak bahatio nekom od svojih već izlizanih frazetina.

Obračunavajući se veliki dio konferencije s "njima" koje nije imenovao, Bandić je kazao kako ne može zabraniti da informacije o donesenim odlukama procure u javnost prije nego što ih on priopći, ali da si "on, koji obnaša drugu najodgovorniju funkciju u državi, ne može dopustiti da lupeta".

"Nisam se još kandidirao, ali kao da jesam"

Kada je predsjednička kandidatura u pitanju, Bandić je još uvijek na istoj izjavi - nije se kandidirao, s naglaskom na "još uvijek". "Čitam sad opet ovu trakavicu sa Zagrepčankom. Mogu samo reći da je predsjednička kampanja počela. Ne znam još hoću li se kandidirati, ali kao da jesam", kazao je Bandić, zaključivši kako je suština članaka napisanih protiv njega u poruci "da je Bandić zadužio i upropastio, a sada ide dalje". "Ali taj film nećete gledati", zaprijetio je.

Što se referenduma o maksimirskom stadionu tiče, na spomen da je ranije govorio kako će prije referenduma građani znati punu cijenu obje varijante, a da o tome još uvijek nisu obaviješteni, Bandić je odgovorio kako "nema dvojbe oko cijene nego lokacije, a referendum je samo oko lokacije".

Čoviću pokazao tko je glavni

Bandićev pročelnik za financije Slavko Kojić izjavio je kako je krajem prošle godine gradski proračun bio planiran na osam milijardi kuna. "Hoće li tako biti, vidjet ćemo. Došli smo u situaciju da moramo revidirati taj proračun", dodao je, kazavši kako će on, prema najnovijim predviđanjima, iznositi 7 milijardi i 612 milijuna kuna. Prošle godine, podsjetio je, iznosio je 7 milijardi i 450 milijuna kuna.

"Mi imamo iste prihode kao prošle godine. Što sam ja trebao? Predvidjeti da će kiša padati? Recesiju nismo mogli predvidjeti. Ja jesam pametan, ali nisam toliko", kazao je Bandić.

Kojić je dodao kako ga je ganuo postupak sindikata, koji su prihvatili smanjenje božićnice 50 posto, što predstavlja uštedu od tridesetak milijuna kuna.

"Ne znam otkud te katastrofične procjene, ja se mogu podičiti onime što se događa", poručio je Kojić, dodavši kako njihov proračun samo govori o kvaliteti planiranja. Poručio je kako Zagreb izvršava sve svoje obveze, ali da "još uvijek živimo u ludom vremenu recesije, kada nitko ne zna što će sutra biti". U prosjeku je na gradskom žiroračunu dnevno 100 milijuna kuna te Grad servisira redovno sve svoje obveze, kazao je Kojić. Holding je, dodao je, druga priča - "on dijeli sudbinu čitavog gospodarstva Hrvatske".

Govoreći o poslovanju Zagrebačkog holdinga, o kojem mediji ovih dana izvještavaju kao gradskoj megatvrtki pred bankrotom koja više nema ni toliko kredibiliteta da podigne kredit u iznosu 20 milijuna eura, Kojić je izjavio kako je zaduživanje jedna od opcija.

Bandić je pak kazao kako je jučer imao sastanak s Upravom Holdinga te kako im je poručio da će prvo ići na racionalizaciju troškova, a tek onda na dizanje kredita. "Neću dopustiti da se pokriva dio nerada i neodgovornosti s kreditom", kazao je Bandić. Nije htio precizirati na koga misli kada govori o "dijelu nerada i neodgovornosti".

Dotaknuo se ipak predsjednika Uprave Ive Čovića, koji je prije nekoliko dana na novinskoj konferenciji najavio poskupljivanje ZET-ovih usluga.

"Ne znam što je Čović izjavio, on ima poštivati politiku ovoga grada. Politiku ne određuje Holding, nego Grad, a Grad je vlasnik Holdinga", kazao je Bandić, poručivši da "neka ide na izbore onaj tko želi imati svoju politiku".

Bandić kaže kako je jedini grijeh njegove administracije taj što "su ove godine napravili nešto više nego što su planirali pa će zato iduće godine napraviti manje". Ponovio je kako rebalans proračuna neće zadirati u socijalna prava niti će biti poskupljenja komunalija.
   Vijesti

 SAD: Piloti Northwest Airlinesa zaspali i promašili pistu - 28.listoapd 2009
  WASHINGTON, 28. listopada 2009. (Hina) - Američka Savezna uprava zrakoplovstva (FAA) u utorak je oduzela dozvole dvojici pilotaA Northwest Airlinesa koji su prošloga tjedna promašili aerodrom u Minneapolisu za 240 kilometara, tijekom 78-minutnog razdoblja u kojem su prekinuli komunikaciju s kontrolom leta.

Kapetan Timothy Cheney (53) i prvi časnik Richard Cole (54), prošle su srijede pilotirali letom 188 iz San Diega, u Kaliforniji, do Minneapolisa-St.Paula u Minnesoti, a kontrola leta izgubila je kontakt s njihovim Airbusom A320 iznad Denvera, Colorado.

"Piloti su bili izvan kontakta s kontrolorima zračnog prometa na dulje vrijeme a saveznim su istražiteljima rekli da su bili ometeni razgovorom", navodi u priopćenju FAA.

"Kontrolori zračnog prometa i zrakoplovni dužnosnici opetovano su pokušavali uspostaviti kontakt s njima, ali bez uspjeha".

Cheney i Cole rekli su istražiteljima da su koristili svoje laptope (osobna prijenosna računala) tijekom leta, kako bi pruočili svoje nove rasporede rada, pa su izgubili osjećaj za vrijeme.

Uporaba vlastitih laptopa u pilotskoj kabini zabranjena je politikom tvrtke Northwest Airlines, istakao je Nacionalni odbor za sigurnost prometa.

FAA je navela da su piloti prekršili više propisa, uključujući nepoštivanje kontrole zračnog prometa i njihovih odobrenja, te nepažljivog i nesmotrenog djelovanja.

Piloti imaju 10 dana za žalbu na oduzimanje dozvola, naveo je FAA.

Na letu 188 bila su 144 putnika, dva pilota i tri člana posade.

U prvim su izvješćima piloti optuživani da su zadrijemali u kabini i preletjeli krajnje odredište.

   Vijesti

 Afganistan: Američki dužnosnik podnio ostavku zbog neslaganja s misijom SAD-a - 28.listoapd 2009
  WASHINGTONWASHINGTON, 28. listopada 2009.(Hina) - Dužnosnik State Departmenta u Afganistanu Matthew Hoh, podnio je ostavku na svoju dužnost zbog neslaganja s misijom SAD-u toj zemlji, upozorivši da će Washingtonu za uspjeh u Afganistanu trebati desetljeća i milijarde dolara, izvijestili su američki mediji.

Matthew Hoh (36), politički časnik diplomatske službe i civilni časnik u pokrajini Zabul, napisao je pismo generalnoj direktorici diplomatske službe u State Departmentu Nancy Powell, kako bi izrazio "dvojbe i rezerve prema sadašnjoj strategiji i planiranoj budućoj strategiji" u Afganistanu, izvijestio je u utorak The Washington Post.

Novinarima je kazao da je 10. rujna podnio ostavku jer se ne slaže s misijom SAD-a u toj zemlji.

"Osjećam da naša strategija u Afganistanu ne postiže ciljeve koji su vrijedni žrtvovanja naših mladića i djevojaka ili trošenja milijardi dolara", rekao je Hoh.

U izjavi za CNN je naglasio da se Amerikance u Afganistanu napada jer su okupirali tu zemlju, a ne iz nekih ideoloških razloga kako to prikazuje službeni Washington.

"Vjerujem da se ljudi s kojima se borimo u Afganistanu, bore jer ih mi okupiramo a ne zbog nekih ideoloških razlika, ne zbog veza s al-Kaidom, ni zbog neke fundamentalne mržnje prema Zapadu. Jedini razlog što se oni bore protiv nas je to što ih okupiramo", naglasio je Hoh.

Hoh je proveo šest godina u Iraku, kao kapetan marinskog korpusa, a potom je radio kao civil u ministarstvu obrane.

Američki veleposlanik u Afganistanu, Karl Eikenberry, te posebni izaslanik za Afganistan i Pakistan Richard Holbrooke, navodno su pokušali odgovoriti Hoha od ostavke, a Holbrooke mu je nudio i posao, no on je sve odbio, kako navodi Post.

State Department je u utorak nastojao minimizirati značaj Hohova postupka, navodeći kako se ne radi o karijernom diplomatu već ugovornom djelatniku, koji je podnio ostavku neposredno prije isteka mandata.

"On je potpisao ograničeno imenovanje 29. ožujka a zaduženje mu je završavalo 28. rujna. Pismo s ostavkom poslao je par tjedana prije toga", rekao je glasnogovornik State Departmenta Ian Kelly.

On je naglasio da Državno tajništvo uzima vrlo ozbiljno stajališta koja je iznio Hoh, ali vjeruje da su američke snage u Afganistanu na putu ostvarenja cilja koji je postavio predsjednik Barack Obama.

Kelly je potvrdio da je Hoh prvi dužnosnik State Departmenta koji je podnio ostavku zbog neslaganja s ratom koji SAD već osam godina vodi u Afganistanu.

Hohova ostavka i argumenti koje je iznio dolaze kao udarac Obaminoj administraciji, koja bi u iduća dva tjedna trebala odlučiti o tome hoće li poslati dodatne snage u Afganistan, kao što je zatražio zapovjednik snaga SAD-a i NATO-a u toj zemlji general Stanley McChrystal.
   Vijesti

 Idila u Zagrebu: Pahora 'proglasili' hrvatskim premijerom - 27.listoapd 2009
  Slovenski je premijer istaknuo kako ponekad političari pretjeruju sa svojim ulogama jer se trenutno dvije države nalaze između dva izbora, graditi prijateljstvo ili se prepustiti tradicionalnim silama koje samo vide razloge za pogoršanje odnosa s druge strane granice

Borut Pahor i Jadranka Kosor (Foto:T.Smoljanović)Borut Pahor i Jadranka Kosor (Foto:T.Smoljanović)Slovenski premijer Borut Pahor i njegova hrvatska kolegica Jadranka Kosor nastavljaju pregovore oko rješavanja graničnog pitanja. Iako je na početku hrvatsko-slovenskog gospodarskog foruma u Zagrebu Borut Pahor predstavljen kao predsjednik hrvatske vlade to dvoje premijera nije omelo u prenošenju poruke.

"Premijer Pahor mogao bi bez problema biti i predsjednik hrvatske Vlade što dovoljno govori o našim dobrim odnosima", rekla je Kosor

Jednako misli i slovenski premijer koji je istaknuo kako ne bi bilo ništa loše ako bi Kosor bila predsjednica slovenske vlade zbog njene popularnosti u Sloveniji.

"Iako neki misle da me prevela žednog preko vode", rekao je kroz smijeh Pahor.

Oboje premijera podsjetili su na veoma dobru gospodarsku suradnju između dviju zemalja, no Pahor je ipak priznao kako je politika djelomice odgovorna za pad robne razmjene.

"Posljedice gospodarske krize vidljive su u padu robne razmjene sa susjednim zemljama. Ali pravilo je da je pad ipak manji, pa je u slučaju Hrvatske vidljivo kako je politika imala utjecaj na optimizam među gospodarstvenicima", kazao je slovenski premijer, dodavši kako bi za poboljšanje gospodarske a i političke suradnje trebalo naći odgovor na otvorena pitanja, ne samo granice, već i banaka, nuklearke Krško i drugih.

Slovenski je premijer istaknuo da ponekad političari pretjeruju sa svojim ulogama jer se trenutno dvije države nalaze između dva izbora, graditi prijateljstvo ili se prepustiti tradicionalnim silama koje samo vide razloge za pogoršanje odnosa s druge strane granice.

"No sada, nakon što je 18 godina granično pitanje bilo otvoreno, rješenje ne može naći preko noći. Treba strpljenja i ustrajnosti. Premijerka Kosor zbog toga ima problema u javnosti, jer rješenje graničnog pitanja mora biti na zadovoljstvo obiju država", rekao je Pahor i dodao da se krivo percipira da je slovenski interes samo rješenje graničnog pitanja, a hrvatski ulazak u EU. "Obje države imaju zajedničke i iste interese".

Priznao je kako su se obje države odlučile prihvatiti pomoć treće strane i zahvaljujući tome nalaze se blizu rješenja. Uvjeren je da je to jedini put rješavanja odnosa među državama kako bi i buduće generacije "mogle živjeti u miru i veselju".

Premijerka Kosor poslužila se metaforom i rekla kako je veoma teško graditi mostove, a upravo je to ono što oni trenutno rade.

"Najteže je graditi mostove preko mora i rijeka jer bujice odnesu ono što se preko dana izgradi. To je posao koji zahtjeva puno volje i ustrajnosti. Krenuli smo u izgradnju na temelju međusobnog i uzajamnog povjerenja. Gradimo ih zajedničkim naporima i odricanjima unatoč kritikama kojima smo izloženi", rekla je premijerka.

Dodala je kako politička vodstva obiju zemalja znaju i imaju hrabrosti prihvatiti signale iz gospodarstva koji od politike očekuju rješenje svih otvorenih pitanja.

"Dogodio se 'boom' nakon sastanka u Trakošćanu, 'boom' u obliku osjetno povećanog broja slovenskih turista na hrvatskoj obali", rekla je premijerka i izazvala smijeh u dvorani. Nastavila je kako je to iznimno dobar primjer koji pokazuje da su odnosi na političkoj razini bitni i za gospodarske odnose između dviju zemalja.

Istaknula je kako su dvije zemlje okrenule novu stranicu u odnosima na kojoj su velikim slovima upisani suradnja, poštovanje i razumijevanje na svim područjima.

Nakon otvaranja gospodarskog foruma, dvoje premijera u miru će se sastati i raspraviti sva neriješena pitanja oko potpisivanja arbitražnog sporazuma.

"Nadam se da ćemo uspješno prijeći i zadnju dionicu puta i nakon toga pozvati koalicijske partnere i predstavnike parlamentarnih stranaka i od njih i od parlamenta dobiti potporu za parafiranja, a onda i potpisivanje sporazuma koji će biti na tragu sporazuma potpisanog u Ljubljani i pisma koje sam poslala švedskom predsjedništvu", rekla je Kosor.

Premijer Pahor na kraju je samo dodao kako su i dalje odlučni, bez obzira na razvoj odnosa između zemalja, učiniti sve što je potrebno za dobrobit i blagostanje obiju država.

"Ovo je novo poglavlje u međusobnim odnosima", zaključio je Pahor.
   Vijesti

 Predsjednica Vlade s predsjednikom Vlade Republike Slovenije Borutom Pahorom - 27.listoapd 2009
 
Predsjednica Vlade s predsjednikom Vlade Republike Slovenije Borutom Pahorom
povećaj sliku


* Pošalji e-mail
* Ispiši
* Dodaj u moje prečace

* Primajte na e-mail promjene za kategoriju: Novosti i najave

ZAGREB, 26. listopada 2009. (Hina) - Hrvatska i Slovenija su na prekretnici, nakon koje će biti susjedne i prijateljske zemlje, ili susjedne zemlje u sukobu, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu slovenski premijer Borut Pahor dok je hrvatska premijerka Jadranka Kosor naglasila kako politika mora naći rješenja koja zatim olakšavaju odnose u svim drugim područjima.

Kosor i Pahor to su kazali u izjavi za novinare nakon sudjelovanja na Hrvatsko-slovenskom gospodarskom forumu u zgradi Hrvatske gospodarske komore.

Borut Pahor je podsjetio kako neka temeljna pitanja u odnosima između dviju država postoje otkako su dva naroda ostvarila državnu neovisnost, dakle već 18 godina.

"Sad smo u prijelomnom trenutku - ili će se obje politike, hrvatska i slovenska, obje države i oba naroda odlučiti prije svega za međusobne interese ili će i dalje isticati samo ono što ih razlikuje", rekao je Pahor.

"U prvom slučaju ćemo izgraditi prijateljstvo, stabilnost i blagostanje, a u drugom ćemo se zaplesti u međusobne sukobe i nestabilnost te našu djecu i djecu naše djece ostaviti pred neperspektivnom budućnosti", dodao je slovenski premijer.

Predsjednica hrvatske vlade naglasila je kako je nakon prvog susreta s Pahorom u Trakošćanu znatno porastao broj slovenskih turista u Hrvatskoj.

"To je primjer koji govori u prilog tezi da su odnosi na političkoj razini iznimno važni za gospodarske odnose, za stvaranje okvira za suradnju u gospodarskom području između dviju susjednih i prijateljskih zemalja", rekla je Kosor.

Hrvatska premijerka kazala je kako su ona i Pahor okrenuli novu stranicu međusobnih odnosa koja se temelji na suradnji, razumijevanju i međusobnom uvažavanju, kao bazi za buduću suradnju.

Također je izrazila zadovoljstvo time što dvoje predsjednika vlada održavaju svoja obećanja, pojasnivši kako je današnji susret, uz suradnju gospodarstvenika, dogovoren na prošlom njihovom sastanku u Ljubljani.

Podsjetila je kako je ovo četvrti njezin susret s Pahorom, nakon Trakošćana, Gdanjska i Ljubljane.

"Dogovorili smo nekoliko projekata i ovo je jedan od njih. Želim da on bude dobra platforma za nove ideje, nove susrete i novu poslovnu suradnju naših gospodarstvenika, iznimno važnu u vremenima krize, recesije", naglasila je hrvatska premijerka, dodavši kako su mogućnosti za jačanje gospodarske suradnje velike.

Kosor je novinarima rekla kako nakon susreta na gospodarskom forumu, ona i Pahor idu na razgovore sa svojim suradnicima oko završetka "prevažnog posla vezanog za arbitražni sporazum".

"Sigurna sam u uspješan prelazak zadnje dionice tog puta, nakon čega ću moći pozvati svoje partnere u koaliciji i sve parlamentarne stranke te u konačnici tražiti i dobiti potporu Hrvatskog sabora za parafiranje i potpisivanje tog sporazuma na tragu pisma koje sam poslala švedskom predsjedništvu EU, koje je bilo usuglašeno između dviju vlada, i odgovora švedskog predjedništva na to pismo", kazala je Jadranka Kosor.

Slovenski premijer još je želio istaknuti kako je u prevelikom dijelu javnosti u obje zemlje stvorena pogrešna teza da je u pregovorima dviju strana jedini interes Hrvatske da što prije postane članicom EU, a da je interes Slovenije da što prije riješi granično pitanje.

"Ulazak Hrvatske u EU i u slovenskom je interesu, a rješenje graničnog pitanja u interesu je i Hrvatske - ti zajednički interesi omogućuju otvaranje potpuno novog poglavlja u odnosima među našim državama", kazao je Pahor.

"I premijerka Kosor i ja odlučni smo u tome da se onoga što je dogovoreno, bez obzira na moguću nepopularnost tih naših odluka, držimo "k'o pijan plota". To je silno važno za povjerenje između naših zemalja i nas osobno jer sve činimo kako bismo ostvarili sigurnost i blagostanje naših naroda", rekao je slovenski premijer na kraju izjave za novinare.
   Vijesti

 Biznis pritvorenog generala: Čermak u ukapljeni plin ulaže 100 milijuna eura - 27.listoapd 2009
  Najveća novost koju Crodux uvodi na hrvatsko tržište je ta da će se plin umješavati na samom terminalu pa će kupci moći kupiti točno određenu mješavinu propana i butana

Ivan ČermakIvan ČermakIako se Ivan Čermak trenutno nalazi u pritvoru haškog suda gdje mu se sudi za njegovu ulogu u ratnim zločinima nakon završetka "Oluje", njegov privatni biznis vrlo dobro posluje. Naime, njegova tvrtka Crodux plin vrlo je ozbiljno ušla u biznis s ukapljenim naftnim plinom (UNP), a u gradnju skladišnih i proizvodnih kapaciteta do sada je uloženo 30 milijuna eura.

No, to nije konačna cifra koju će Čermakova tvrtka uložiti u posao s ukapljenim naftnim plinom, doznaje business.hr. Ukupno ulaganje u razvoj poslovanja u plinskom sektoru iznositi će 100 milijuna eura, a već bi u studenom ove godine Crodux mogao početi na tržište plasirati uvezeni UNP. Croduxovo ulaganje u plinski biznis najveće je privatno ulaganje u ovaj sektor u Hrvatskoj, pa ova tvrtka tako postaje prvi ozbiljni konkurent Ininom Proplinu, koji potrošači često optužuju za lošu kvalitetu autoplina.

Čermakova tvrtka do sada je najveći problem imala s nedostatkom skladišnih kapaciteta, no to su uspjeli riješiti s 13 novih spremnika volumena 5700 četvornih metara, čija je vrijednost oko 18 milijuna eura.

Crodux plin je ove izgradio terminal za UNP u Svetom Križu Začretju na 50.000 četvornih metara, a do kraja godine će za nadogradnju tog terminala uložiti još 30 milijuna eura. Najveća novost koju Crodux uvodi na hrvatsko tržište je ta da će se plin umješavati na samom terminalu pa će kupci moći kupiti točno određenu mješavinu propana i butana.
   Vijesti

 Sanader odgovorio predsjedniku: Mesićeve izjave su beskrupulozne laži - 27.listoapd 2009
  "Niti jedna Sanaderova kćer nije bila u Leadership forumu niti joj je financiran studij. U to vrijeme Sanaderove kćeri su bile učenice, a ne studentice", kazao je Žužul, koji iako je osnivač te odruge nije siguran postoji li ona i danas

Ivo Sanader i Stjepan MesićIvo Sanader i Stjepan MesićBivši premijer Ivo Sanader i bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul negirali su izjavu predsjednika Stjepana Mesića po kojoj je školovanje Sanaderove kći financirao Leadership forum.

"Nijedna od mojih kćeri nema i nije imala nikakve veze s bilo kakvim zakladama, pa tako ni sa Žužulovom, ako takva postoji. Znači, riječ je o beskrupuloznim lažima i nebulozama", rekao je Sanader za Večernji list.

Podsjetimo, Mesić je u jučerašnjoj emisiji na Hrvatskom radiju i pitanje fonda "Leadership forum", osnovanog s namjerom financiranja studenta onih zanimanja koja nedostaju Hrvatskoj, a u koji sredstva, među inima, ulažu i tvrtke kojima je suvlasnik država.

Mesić je na upit novinara ima li saznanja da je taj fond, koji je osnovao Miomir Žužul, navodno financirao i školovanje kćerke bivšeg premijera Sanadera odgovorio kako s tim nije upoznat, ali da 'treba sve ispitati'.

I Miomir Žužul demantira Mesića kazavši kako je Leadership forum postojao i prije nego je on došao u politiku, te da je iz Foruma izašao 2004. godine kada je postao ministrom vanjskih poslova.

"Niti jedna Sanaderova kćer nije bila u Leadership forumu niti joj je financiran studij. U to vrijeme Sanaderove kćeri su bile učenice, a ne studentice", kazao je Žužul, koji iako je osnivač udruge nije siguran postoji li ona i danas.
   Vijesti

 Slovenski mediji: Pahor se iz Zagreba vratio praznih ruku - 27.listoapd 2009
  O mogućnosti da i slovenska strana u sporazum o arbitraži unese i tumačenje kako shvaća njegov tekst govorio je prije nekoliko dana za slovensku televiziju i glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic, navodeći da to zbog kritika oporbe na račun Pahora nije isključeno

Borut Pahor i Jadranka Kosor na susretu u ZagrebuBorut Pahor i Jadranka Kosor na susretu u ZagrebuSlovenski premijer Borut Pahor vratio se jučer iz Zagreba u Ljubljanu "praznih ruku" iz svoje "misije uvjeravanja" hrvatske strane da nacrt sporazuma o arbitražnom rješavanju graničnog prijepora treba što prije potpisati, kako ne bi trpjeli međusobni odnosi, dominantne su ocjene koje u svojim komentarima u utorak iznosi slovenski tisak.

"Pahor je iz Zagreba došao praznih ruku - hrvatska premijerka kaže da će svoj potpis dati tek nakon što za to dobije suglasnost Sabora i predsjednika države. U Zagrebu se Pahor pojavio nasmijan i pun optimizma, a otišao je utučen i novinarima nije znao odgovoriti na pitanje je li od Jadranke Kosor dobio jamstvo da će Hrvatska sporazum ipak potpisati", navodi tako ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

"Pahor se našao u apsurdnoj situaciji jer ne samo da mora braniti arbitražni sporazum u Sloveniji, gdje se na njegov račun čuje sve više kritika kvazidomoljuba, ali i Pahorovih koalicijskih partnera, nego je sada za njega lobirao i u susjednoj državi, uvjeravajući hrvatske stranke, javnost i parlament da je sporazum dobar za obje strane i da će u slučaju nepotpisivanja trpjeti međusobni odnosi", navodi se u komentaru tog lista. "Dnevnik" međutim, praveći usporedbu s "parafiranim sporazumom" Drnovšek-Račan iz 2001. godine, navodi da su na početku za dogovor dvaju sada već pokojnih premijera govorili da je "prilično dobar", a na kraju nikad nije realiziran, te da je možda upravo to signal da bi ovaj put stvari mogle krenuti naprijed.

"Za Drnovšekov sporazum u Sloveniji se govorilo da je dobar, a neslavno je propao u Hrvatskoj zbog logike: ako je za njih dobar, za nas je slab. Sporazum Pahor-Kosor sada napadaju na obje strane, što čak daje nešto nade da će preživjeti", navodi komentator slovenskog dnevnika.

Ljubljansko "Delo", vodeći slovenski list, pesimistički zaključuje kako je sva prilika da će i dogovor Kosor-Pahor "neslavno završiti kao i dogovor Drnovšek-Račan" i pita se "ima li Slovenija u tom slučaju rezervni scenario".

"Nešto optimizma ulijevaju optimistički izrazi lica Boruta Pahora i Jadranke Kosor, ali oni nisu dali odgovor na glavno pitanje hoće li dogovor sada biti realiziran, kako bi se zatvorila neugodna poglavlja iz prošlosti. Kod realizacije sporazuma Drnovšek-Račan zatajila je Hrvatska, a i sada se čini da će se dogoditi isto. Je li Pahor jučer u Zagrebu iza zatvorenih vrata dobio nešto više od novih obećanja ili će se povijest ponoviti i ima li Slovenija scenarij ako se ponovi 2001. godina?", pita se "Delo" u komentaru, te dodaje da je "potpuna nepoznanica" može li premijerka Kosor za sporazum dobiti većinsku potporu u politici i javnosti, te da bi ponavljanje debakla sa sporazumom Drnovšek-Račan sada bilo vrlo opasno.

Mariborski list "Večer" iznosi ocjene više slovenskih i hrvatskih političkih analitičara o tome kakve su šanse za realizaciju arbitražnog sporazuma i bi li ga bilo potrebno javno objaviti kako bi otpale rezerve obiju strana prema prihvatljivosti sporazuma.

Slovenski politolozi i politički promatrači Milan Brglez i Borut Šuklje ocijenili su da je pozicija hrvatske premijerke u vezi potpisivanja sporazuma u ovom trenutku vrlo delikatna jer oporba od nje zahtijeva da se uz parafirani sporazum donese i "interpretativna izjava" o tome što znači kontakt s otvorenim morem, na što, kako kaže Šuklje, slovenska strana ne može pristati.

O mogućnosti da i slovenska strana u sporazum o arbitraži unese i tumačenje kako shvaća njegov tekst govorio je prije nekoliko dana za slovensku televiziju i glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic, navodeći da to zbog kritika oporbe na račun Pahora nije isključeno.
   Vijesti

 Ako novinari koji su prokazali Sutlića dobiju otkaz, na HRT-u će se štrajkati! - 27.listoapd 2009
  ŽELIO on to priznati ili ne, ravnatelju HRT-a Vanji Sutliću stolica se opasno trese! Ne samo da mu je predsjednik Mesić zaprijetio da neće proći nekažnjeno zato što je novinarku Ivanu Dragičević Veličković nazvao "četničkom kurvetinom", već je svojim kasnijim postupcima protiv sebe uspio okrenuti gotovo sve zaposlenike javne televizije!

Vanja Sutlić je, prema izvorima s Prisavlja, naumio dati otkaz Robertu Zuberu, Leli Knežević, Sanji Mikleušević i Maji Sever. Radi se o novinarima koji su Indexu ekskluzivno ispričali kako je ravnatelj HRT-a prije dvije godine Dragičević Veličković nazvao "četničkom kurvetinom", samo zato što je udana za osobu srpske nacionalnosti. Vijest da se navedenoj četvorci spremaju otkazi zaposlenici na Prisavlju ne mogu lako probaviti, a navodno se u tom slučaju sprema i veliki štrajk.

Latin: Doznao sam da se sprema štrajk

Tu je informaciju na svom Facebook profilu objavio Denis Latin koji je napisao kako "saznaje da se na HRT-u sprema štrajk ukoliko četvero novinara dobije otkaz". Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva pri HRT-u Nikola Kristić za Index je kazao kako bi bilo "van svake pameti" davati novinarima otkaz samo zato što su ispričali nešto što su čuli pa ne vjeruje da će otkaza biti. No, ukoliko do njih dođe, nije isključio ni da će doći do štrajka.

"Priča oko štrajka krenula je odmah nakon što se pročulo da postoji mogućnost da će novinari dobiti otkaz. Nije to ništa službeno ni provjereno, ali ljudi su jednostavno reagirali na takav način. Za sada ne znam kako će se ta priča razvijati, ali za štrajk je potreban debeli razlog", ispričao nam je Kristić, te istaknuo kako od otkaza, barem za sada, neće biti ništa.

Kristić: Ne mogu se otkazi dijeliti samo tako

"Potrebno je provesti postupak, ne mogu se otkazi dijeliti samo tako. I onda ćemo u postupku utvrditi tko je narušio ugled HRT-a", kaže Kristić te podsjeća kako se iz informacija koje su se proteklih dana pojavljivale u medijima jasno vidi da Zuber, Mikleušević, Sever i Knežević nisu jedini koji su znali za Sutlićev šovinistički ispad.

"Na HRT-u postoji veliki interes da se ova stvar riješi, to se vidi i iz današnjeg sastanka na kojemu je bilo više od 100 ljudi pa nismo niti imali dovoljno veliku prostoriju za sve zainteresirane. Ljude zanima što se događa i kako će se sve riješiti, ali ponavljam, vjerujem da do otkaza neće doći jer to ne bi bilo produktivno za ugled kuće", ističe Kristić.

Mikleušević, Zuber, Sever i Knežević traže zaštitu od Sutlića

Novinari koji su Indexu otkrili da je ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić izvrijeđao kolegicu Ivanu Veličković Dragičević poslali su pismo Programskom vijeću HRT-a u kojemu navode da su od objave članka na Indexu stalno izloženi mobbingu te traže zaštitu zbog učestalih Sutlićevih medijskih napada.

U svom pismu, kako prenosi Jutarnji list, kažu da su onemogućeni odgovarati na Sutlićeve napade zbog pravila HRT-a koji ih naziva lažovima, pobunjenicima i slično, dok oni moraju šutjeti.
   Vijesti

 Ratna zločinka Biljana Plavšić izlazi iz zatvora: Za protjerivanje Hrvata i Bošnjaka robijala samo osam godina - 27.listoapd 2009
  BIVŠA predsjednica Republike Srpske, Biljana Plavšić, danas će izaći iz švedskog zatvora. Plavšićeva je bila optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima, a Haškom sudu se dobrovoljno predala 10. siječnja 2001. godine.

Godinu dana kasnije priznala je krivnju za progon Muslimana i Hrvata u 37 općina u Bosni i Hercegovina, a zauzvrat joj je Tužiteljstvo smanjilo optužnicu, pišu srpski mediji.

U svojoj knjizi krivnju za rat je prebacila na "ratnog druga" Radovana Karadžića, međutim protiv njega je odbila svjedočiti. Iako ne želi svjedočiti protiv Karadžića, u suđenju bivšem predsjedniku Skupštine Republike Srpske Momčilu Krajišniku bila je jedan od ključnih svjedoka, a on je osuđen na 20 godina zatvora. Švedske vlasti nisu željele otkriti detalje o vremenu i načinu izlaska Biljane Plavšić iz zatvora.
   Vijesti

 Američki FBI spasio 52 djece te uhitio 700 pedofila i svodnika - 27.listoapd 2009
  AGENTI američkog FBI-a su u trodnevnoj akciji usmjerenoj protiv dječje prostitucije uhitili gotovo 700 ljudi i spasili 52 djece.

Gotovo 1,600 agenata sudjelovalo je u racijama diljem zemlje, koje su uslijedile nakon istraga u 36 američkih gradova. Istraga je obuhvatila 60 osumnjičenih svodnika, a najmlađa žrtva prostitucijskog lanca imala je samo 10 godina.

"Ogavno je što se radi"

"Ogavno je da su u ovim vremenima djeca izvrgnuta tako strašnoj boli, patnji i oduzimanju dostojanstva bacanjem u seksualno roblje, a sve to da bi netko zaradio", rekao je glavni tužitelj kojemu je dodijeljen proces. Dodao je kako racije pokazuju da "pošast dječje prostitucije i dalje postoji na ulicama" američkih gradova.

Akcija, nazvana Operacija Cross Country, dio je velike nacionalne inicijative pokrenute 2003., kojoj je cilj izboriti se s iskorištavanjem djece.

Velika inicijativa

Inicijativa je dosad spasila gotovo 900 djece, dovela je do osuda 510 svodnika i njihovih suradnika, a tijekom raznih akcija zaplijenjeno je 3,1 milijun dolara sredstava, objavio je FBI.

FBI smatra kako od početka inicijative ima "vrlo snažan utjecaj" na posao dječje prostitucije.

Većina spašene djece su djevojčice, i to u dobi od oko 12 godina, što je najčešća dob djece koja postanu žrtvama seksualne prostitucije. Pretpostavlja se da je diljem SAD-u u prostituciju natjerano oko 100,000 djece.
   Vijesti

 Hrvatska već gleda dalje od pregovora, u fondove za članice EU - 27.listoapd 2009
  NEW YORK / WASHINGTON,27. listopada 2009.(Hina) - Kako se pristupni pregovori s Europskom unijom bliže kraju, Hrvatska se već priprema za prijavu u fondove za članice radi poticanja poljoprivrede i regionalnog razvoja, izjavio je u ponedjeljak u New Yorku glavni hrvatski pregovarač s Unijom, Vladimir Drobnjak.

"Mi se spremamo uporabiti naše članstvo na djelotvorne i produktivne načine", izjavio je Drobnjak u intervjuu za poslovni servis vijesti Dow Jones Newswires.

Drobnjak je u ponedjeljak sudjelovao na znanstvenoj konferenciji na newyorškom Sveučilištu Columbia, na temu "Bruxelles i zapadni Balkan: Idući koraci u integracijskom procesu EU".

Središnje je pitanje skupa bilo mogu li zemlje regije uopće ispuniti sadašnje uvjete za pristup EU, a ako ne, postoje li alternativni mehanizmi pristupanja.

Drobnjak je kazao kako predviđa da bi radna skupina mogla početi s nacrtom sporazuma o pristupanju Hrvatske EU, prije nego Švedska dovrši svoje predsjedništvo u prosincu ove godine.

Hrvatska bi mogla potpisati taj sporazum sredinom 2010. i početi postupak ratifikacije, kazao je.

S pregovorima koji su sada u završnoj fazi, Hrvatska može više usmjeriti pozornost svoje vlade na članstvo, rekao je Drobnjak. Hrvatska se priprema za prijavu za fondove EU-a namijenjene poticanju poljoprivredne industrije i ruralnog razvoja, kao i jamstava za kreditiranje razvoja regionalne infrastrukture.

"Naš cilj nije samo ući u EU, već i rabiti naše članstvo i profitirati od toga", istaknuo je Drobnjak.

Dow Jones Newswires navodi kako je Europska komisija u posljednjem izvješću o napretku, ocijenila da je Hrvatska ubrzala pregovore, ali su još nužne reforme u pravosuđu i borba protiv korupcije.

Drobnjak je naglasio da je Hrvatski sabor već pokrenuo postupak donošenja amandmana na Ustav, kako bi se ojačala neovisnost sudstva.

Hrvatska također mora restrukturirati poljoprivrednu politiku kako bi je uskladila s EU, a raspoloženje prema pregovorima u Hrvatskoj se promijenilo nakon ukidanja blokade Slovenije, rekao je Drobnjak.

"Mi smo sada predviđeni kao 28. država članica", kazao je Drobnjak.

Dow Jones Newswires u članku ističe da Hrvatska pregovara s EU već četiri godine, ali je 10 mjeseci napretka blokirala Slovenija.

"Pregovori su nedavno ubrzani nakon što je Hrvatska riješila spor oko morske granice sa Slovenijom, ranije ove jeseni (...) Premijeri dviju zemalja postigli su dogovor 11. rujna, koji je kasnije formaliziran sporazumom od 2. listopada", navodi Dow Jones Newswires.

Navod o riješenom graničnom sporu Slovenije i Hrvatske, koji može biti posljednica nedovoljne informiranosti Dow Jonesa, u ponedjeljak navečer nije bilo moguće provjeriti.

   Vijesti

 Najbolji pršut je - zadarski - 26.listoapd 2009
  U konkurenciji 29 pršutana iz Hrvatske, Slovenije, Italije i BiH šampion je pršut tvrtke Mataš, zlatnu medalju je osvojio dimljeni pršut pršutane "Posedarje", a brončanu medalju pršutane "Puntica" iz vinjeračkog zaseoka Ćoze

Mataševi pršuti bez premca su u Hrvatskoj i okolici

Na trećem međunarodnom sajmu pršuta ISAP 2009. održanom u istarskom Tinjanu u konkurenciji 29 pršutana iz Hrvatske, Slovenije, Italije te Bosne i Hercegovine dimljeni dalmatinski pršut tvrtke "MATAŠ - M.N." iz Jasenica je osvojio šampionsku titulu.

Zlatnu medalju je osvojio dimljeni pršut pršutane "Posedarje", tvrtka u holdingu zadarskog Tankerkomerca, dok je pršut pršutane "Puntica" d.o.o. iz vinjeračkog zaseoka Ćoze, čiji je vlasnik Slavko Ćoza, dobitnik brončane medalje.

Osvojenim odličjima u Istri zadarski pršut za svoju poznatu kvalitetu je dobio još jedno značajno priznanje, rekao je Mladen Nekić vlasnik šampionske tvrtke "Mataš", dodajući kako je od davnine do danas u gastronomskoj ponudi Dalmacije domaći dalmatinski pršut proizvod najviše vrijednosti i ponosa.

Protekle godine na ovom internacionalnom sajmu pršuta Matašev dimljeni pršut je osvojio zlatnu, a pršut pršutane "Dalmatino" iz Zemunika brončanu medalju. Mataševa formula "Otac Velebit - majka bura" izgleda da uspješno prolazi i pri najstožim testovima uglednih stručnjaka, ali i sladokusaca. Svoje prestižno mjesto među sladokuscima, Matašov pršut zahvaljuje, prvenstveno, strogom poštivanju tradicijskih pravila pa nije ni iznenađujuće da je nakon uspjeha na međunarodnom sajmu u Novom Sadu postao šampion na ovoj jedinstvenoj hrvatskoj manifestaciji.

- Koristeći iskustva tradicionalne proizvodnje pršuta te empirijske spoznaje o proizvodnji dalmatinskog pršuta u domaćoj kućnoj radinosti, kao izvornog ekološkog proizvoda podvelebitskog kraja i jedinstvene mikroklime, zadarski, odnosno dalmatinski pršut se doživljava i prepoznaje kao vrhunska ljepota, naglasio je Nekić dodajući kao je ova međunarodna manifestacija idealan spoj "dviju za Hrvatsku strateških djelatnosti, poljoprivredno-prehrambene industrije i turizma".

- Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatski proizvođači teško će se moći nositi s konkurencijom u standardnoj proizvodnji, ali su zato hrvatska prednost izvorni proizvodi, čija se zaštita i proizvodnja potiče, jer se prepoznalo da upravo oni, među njima i dalmatinski pršut, trebaju postati brendovi hrvatskog turizma, zaključio je Mladen Nekić.
   Vijesti

 Predstavljanje Windowsa 7 - 26.listoapd 2009
  Novi operacijski sustav Windows 7 od danas je na raspolaganju u cijelom svijetu uključujući i Hrvatsku. Potpuno je lokaliziran na hrvatski jezik, ali i po prvi puta obogaćen posebnim lokalnim dodacima koji su prilagođeni i namijenjeni hrvatskim korisnicima, a HP od danas nudi seriju multimedijskih prijenosnih računala Pavilion dv6 s uključenim novim operacijskim sustavom...
Novi Microsoftov operacijski sustav, Windows 7, od danas je dostupan u Hrvatskoj kao i u cijelom svijetu.
Windows 7 ispunjava sva dana obećanja – korisnicima je mnogo lakše na osobnom računalu raditi ono što požele. Ovaj novi operacijski sustav nudi poboljšano i ujednačeno korisničko sučelje te znatna funkcionalna poboljšanja koja pojednostavljuju svakodnevne zadatke i omogućavaju korisnicima da najbolje iskoriste svoja osobna računala, neovisno o njihovoj vrsti (stolna, prijenosna računala ili pak netbook) i namjeni.
„Za Windows 7 uistinu mogu reći da su ga radili ljudi – za ljude! Nijedan drugi softverski proizvod nije uključivao rad s toliko mnogo fokus grupa, kao sada kada smo tijekom perioda od tri godine pažljivo slušali naše korisnike i prikupljali njihova iskustva s ranijim verzijama Windowsa i prve komentare na Windows 7.

Pričali smo podjednako s inženjerima i vrhunskim stručnjacima ali i s korisnicima koji svakodnevno koriste naše proizvode. Stoga mogu biti sigurna da je Windows 7 najbolje izdanje našeg najvažnijeg proizvoda do danas, te da donosi značajna poboljšanja u tri glavna segmenta – jednostavnosti korištenja, novim mogućnostima i sigurnosti“, izjavila je Venesa Schütz, direktorica Microsofta Hrvatska, na današnjoj konferenciji za medije na kojoj su demonstrirana sva nova svojstva Windowsa 7.
Na operacijskom sustavu Windows 7 radili su Microsoftovi inženjeri i dizajneri u suradnji s korisnicima i partnerima s konačnim ciljem – ostvariti viziju PC-a na kojemu je sve jednostavno. Milijuni dobrovoljaca pomogli su u razvoju novog operacijskog sustava testirajući rane verzije i dajući svoje komentare. Microsoftovi partneri imali su tješnju, mnogo aktivniju ulogu u razvoju proizvoda još od faze planiranja Windowsa 7.

Zajednički pristup rezultirao je boljim performansama osobnih računala kao i boljom kompatibilnošću sa širokim rasponom softvera i hardvera. Više od 16 tisuća tvrtki u svijetu razvija softver i hardver namijenjen korištenju uz Windows 7, a preko 44 tisuće programera sudjelovalo je programu kojim su pripremljeni za razvoj aplikacija za novi operacijski sustav.
Windows 7 odmah na HP-ovim računalima
Windows 7 u Hrvatskoj od danas je dostupan i na HP-ovim prijenosnim računalima serije Pavillion dv6 i dv7 te Compaq Presario, koje su također predstavljene na današnjoj zajedničkoj konferenciji za medije. Igor Fiolić, voditelj HP-ovog odjela za računala u Hrvatskoj povodom njihovog predstavljanja je izjavio: „U ovoj godini zamjetan je pad prodaje stolnih i prijenosnih računala u svijetu i u Hrvatskoj. Čak su i prijenosna računala koja su godinama imala dvoznamenkasti rast sada u padu. U prvom kvartalu pad iznosi -23%, u drugom -19%, dok se pad očekuje i za treći kvartal. Istovremeno, prodaja HP-ovih prijenosnika je u porastu, u drugom kvartalu čak 28.4%, što je dodatno povećalo HP-ov udio na tržištu (39% u drugom kvartalu). Takav HP-ov porast potvrđuje tvrdnju da i u krizi kupci ne odlučuju isključivo zbog najniže cijene već da biraju računala s najboljim omjerom cijene i kvalitete. Najveći dio prijenosnika HP prodaje u segmentu kućnih korisnika i korisnika u malim tvrtkama, a do sada smo prodavali samo komercijalnu seriju prijenosnika i s njom ostvarili preko 50% prodaje u tom segmentu. Danas predstavljamo serije prijenosnika HP Pavilion i Compaq Presario namijenjene upravo kućnim korisnicima, a uz navedene predstavljamo i dva nova modela netbuka: Compaq Mini i HP Mini SE kojeg je dizajnirao priznati dizajner Tord Boontje.“
Vezano uz suradnju sa Microsoftom Igor Fiolić je izjavio da operacijski sustav Windows 7 unapređuje rad i uvodi mnogo novih mogućnosti namijenjenih kućnim korisnicima. „Novi modeli HP Pavilion i Compaq Presario optimizirani su i dolaze s podrškom za Windows 7 što ih dodatno čini boljim izborom za korisnike. Uz to, jedna od naših najjačih strana je podrška korisnicima, a za kupce serija Pavilion i Presario dodatno poboljšavamo podršku uvođenjem korisničkog centra za podršku – 0800 223-213. S takvom proširenom ponudom te unaprjeđenjem podrške želimo pružiti još bolju uslugu kupcima HP računala“, naglasio je Fiolić.
Venesa Schütz, direktorica Microsofta Hrvatska, povodom ove suradnje s HP-om izjavila je: „Podrška hardverskih partnera bila je iznimno važna već tijekom razvoja Windowsa 7, no posebno nam je važno što odmah u trenutku predstavljanja novog, uzbudljivog proizvoda, koji predstavlja jednu od naših najznačajnijih objava softvera ikad, odmah imamo i partnera na lokalnom tržištu koji isporučuje multimedijalna računala s našim proizvodom. Windows 7 idealan je upravo za tu, multimedijalnu namjenu, a ovoj sinergiji još više daje na težini činjenica da je HP vodeća marka prijenosnih računala u Hrvatskoj već dugi niz godina. Vjerujemo da će hrvatski korisnici prepoznati vrijednosti ove suradnje, kao i da će biti zadovoljni posebnim sadržajima i uslugama koji su dio Windowsa 7, a po prvi puta su prilagođeni upravo njima“.

Sadržaji i usluge prilagođeni hrvatskim korisnicima
Windows 7 u Hrvatskoj se po prvi puta pojavljuje s posebnim lokalnim dodacima koji su prilagođeni i namijenjeni hrvatskim korisnicima. Tisak će tako pružiti uslugu ispisivanja korisničkih fotografija. Dovoljno je da korisnik odabere fotografije koje želi ispisati i njemu najbliži kiosk na kojemu ih sljedećega dana želi preuzeti; Windows 7 obavit će sve ostalo nakon samo nekoliko klikova mišem. Cjelokupnu logistiku za ovu uslugu ispisa fotografija preuzima Tisak.
U Windows Media Player bit će integriran i popis hrvatskih radiostanica koje će se moći slušati u streamingu. U početku će biti na raspolaganju Antena Zagreb, no broj stanica koje će biti moguće slušati na ovaj način, neposredno iz Windows Media Playera, s vremenom će se povećavati. Korisnici tako više neće morati tražiti odgovarajuće web stranice koje nude streaming programa budući da su lokalni sadržaji integrirani u Windows Media Player.
Hrvatska inačica Windowsa 7 također je po prvi puta na raspolaganju odmah od dana globalne objave. Time je hrvatski postao jedan od 34 jezika čija je verzija objavljena istovremeno, na dan globalnog predstavljanja.
Brojne novosti u Windows 7
Tijekom proteklih 18 mjeseci, komentari koji su dobiveni iz više od jedne milijarde dobrovoljno ispunjenih upitnika od strane 8 milijuna osoba koje su testirale Windows 7 pomogli su Microsoftu da pojednostavi način na koji se u novom operacijskom sustavu obavljaju svakodnevni zadaci. Evo samo dijela od mnogobrojnih poboljšanja zbog kojih će korisnici iskusiti jednostavniji rad s osobnim računalom.
Pojednostavljeni PC
Taskbar: Taskbar je u potpunosti redizajniran kako bi korisnici mogli raditi brže i kako bi se uklonili suvišni i nepotrebni elementi. Nove su mogućnosti poput malenog pregleda sadržaja web stranica i dokumenata, pa čak i videa, odmah u taskbaru.
HomeGroup: Jednostavno dijeljenje datoteka i pisača s drugim Windows 7 osobnim računalima u vašem domu.
DeviceStage: Prikazuje status svih priključenih diskova poput kamera i mobilnih telefona, olakšavajući sinkronizaciju podataka i upravljanje diskovima.
Fotografije i video: Windows Live Photo Gallery i Windows Live Movie Maker nude korisnicima odlične, besplatne mogućnosti uređivanja fotografija i videa te njihovo jednostavno dijeljenje s prijateljima.
Snap: Povucite otvoreni prozor do ruba ekrana da biste automatski promijenili njegovu veličinu. Tako možete „zalijepiti“ dva prozora za lijevi i desni rub ekrana da biste lako usporedili njihov sadržaj.
Shake: Primite prozor za njegovu naslovnu traku i protresite mišem kako bi se svi ostali otvoreni prozori automatski minimizirali i nestali iz vida. Ponovite isto da bi se ranije vidljivi prozori ponovno vratili.
Internet Explorer 8: Naš najbrži, najjednostavniji i najsigurniji web preglednik ikada. Nove mogućnosti poput Instant Searcha, akceleratora i web isječaka (Web Slices) pomažu vam da iskusite bolji web.
Radi onako kako vi želite
Brže uključivanje, brže isključivanje: Svaki korisnik Windowsa 7 primijetit će da se računalo brže pokreće i brže isključuje, te da bolje upravlja energijom (što je naročito važno za prijenosna računala).
Jednostavnije mobilno računarstvo: Sve vaše postavke nalaze se na jednom mjestu, u Windows Mobility Centru.
Zaštitite svoj PC: Zaštita podataka na PC-u sada je mnogo jednostavnija zahvaljujući proširenim mogućnostima stvaranja sigurnosnih kopija i besplatnim paketom Microsoft Security Essentials koji računalo štiti od virusa, spywarea i drugog zloćudnog softvera.
Omogućava nove stvari
Windows Touch: Upravljajte svojim PC-om pomoću monitora s ekranom osjetljivim na dodir, korištenjem prstiju i multi-touch gesta.
PlayTo: Glazba, video i fotografije mogu se slušati i prikazivati na drugim osobnim računalima i uređajima poput Xboxa 360 koji je spojen na televizijski prijemnik.
Podrška za igre i grafiku: Windows 7 donosi poboljšanja koja omogućavaju bolje performanse u igrama i zabavnim aplikacijama, uključujući i 64-bitnu podršku te grafički sustav DirectX11.
Ispisivanje na pisač ovisno o lokaciji: Vaši dokumenti bit će poslani na ispravan pisač bez obzira nalazite li se kod kuće ili u uredu. Korištenjem mogućnosti Offline Files možete raditi u offline načinu i sinkronizirati datoteke između osobnog računala i mreže na poslu.

Detaljne informacije o operacijskom sustavu Microsoft Windows 7 mogu se pronaći na hrvatskom jeziku na web adresi http://www.microsoft.com/croatia/windows/windows-7/.
   Vijesti

 Dan sjećanja na Vukovar - 26.listoapd 2009
  26. listopada - Davanjem jednoglasne potpore prijedlogu Jadranke Kosor i Vladimira Šeksa da se 18. studenoga proglasi Danom sjećanja na Vukovar, Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora nastavio je 34. sjednicu. Tim se Danom, dostojno i primjereno odaje počast svim braniteljima Vukovara i svima koji su pridonijeli obrani i stvaranju Hrvatske. Vukovar je simbol slobode, dostojanstva, svega najboljeg što jesmo i što trebamo biti, istaknula je Jadranka Kosor.

U obrani Vukovara, podsjetila je, poginulo je 597 hrvatskih branitelja, 1026 ih je ranjeno, a 368 branitelja još je na popisu zatočenih i nestalih. Želimo podsjetiti na užasan i nezapamćen zločin u vukovarskoj bolnici, na Novo groblje - najveću masovnu grobnicu u Europi poslije 2. svjetskog rata te na bezbrojne civile koji su u Vukovaru proveli više od 80 dana najstrašnije opsade grada, rekla je Kosor. Osvrćući se na različite interpretacije prijedloga o proglašenju Dana sjećanja na Vukovar, rekla je da je taj prijedlog u proceduru poslan potkraj rujna ove godine, ali da razmišljanja o njemu postoje od kraja 1991.godine. Istaknula je da inicijativom zastupnika HDZ-a nije omalovažena inicijativa Josipa Kokića, katoličkog laika koji nije zastupnik, pa nije mogao Saboru podnijeti takav prijedlog, rekla je, uz ostalo, Kosor.

Potporu Županijskog doma dobili su i amandmani skupine HDZ-ovih zastupnika po kojima bi se prosječna neto dnevnica u listopadu uplaćivala na poseban račun Ministarstva gospodarstva, a koristila bi se za poticanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta u Vukovaru. Po tim amandmanima, odluka o proglašenju Dana sjećanja na Vukovar zvala bi se i Danom solidarnosti s mještanima Vukovara, s tim da bi Dan sjećanja na Vukovar bio trajna obveza, a solidarno izdvajanje sredstava trajalo bi do 2005. Saborski bi se zastupnici, drže HSLS-ovci Ivan Škarić i Žarko Katić, trebali odreći dijela svojih plaća i tako poslužiti kao primjer drugima.

Željko Pecek (Klub HSS-a) smatra da bi se Dan sjećanja na Vukovar trebao preimenovati u Dan pobjede, a Ivana Sučec- Trakoštanec (HDZ), u Dan počasti stradanju Vukovara. Sučec je predložila da se 18. studenoga primjereno obilježi u vojarnama, školama i bolnicama zvonjavom crkvenih zvona. Jure Burić (HDZ) drži da taj dan treba početi minutom šutnje i sjećanja na gluhi i nijemi svijet koji je dopustio da se Vukovar dogodi. Srećko Kljunak (HSS) istaknuo je kako je sada prigoda da se saborski zastupnici, predstavnici srpske manjine ispričaju hrvatskome narodu, Vukovarcima i dragovoljcima. Ivan Ninić (Klub SDP-a) kazao je kako treba znati da je stvarni inicijator obilježavanja Dana sjećanja na Vukovar Josip Kokić. Podržali su ga i drugi oporbeni zastupnici.
   Vijesti

 Danas je najneproduktivniji dan u godini - 26.listoapd 2009
  Osjećate se depresivno i nemate baš nimalo volje za posao? Jedva ste ustali iz kreveta i razmišljali da danas i ostanete u njemu? Ne brinite, niste jedini...

Osim činjenice da je ponedjeljak i da se ponovno treba vratiti "u poslovnu kolotečinu", danas imate još jedan izgovor za zabušavanje na poslu. Danas je, naime, najneproduktivniji dan u godini. Ono što je "prelilo čašu" navodno je pomicanje sata unatrag.

Sinoć je prvi put u godini mrak pao ranije nego dosad što će utjecati na povećan broj depresivnih osoba pa će tako, smatraju stručnjaci, produktivnost ovoga tjedna pasti čak 50 posto.
Rezultati su to koji se temelje na anketi provedenoj među radnicima u Velikoj Britaniji.

I prošle je godine dan nakon pomicanja sata produktivnost na poslu bila iznimno niska. Čak 14 posto ispitanih izjavili su da su prošle godine bili iznimno neproduktivni, te im je čak i šef prigovorio zbog toga. Osam posto njih čak je priznalo da su javili da su bolesni te nisu došli na posao.

Dr. Christian Jessen smatra da ovakve faze depresije nisu šala.
- Ovakva razdoblja mogu utjecati na posao pa se nećete moći koncentrirati i obavljati svakodnevne stvari. No, niti to nije sve, jer depresija može utjecati i na vaš odnos s partnerom, vaš libido te društveni život.

- Normalno je da ćete se osjećati nešto lošije jer noć brže pada, a dani su kraći. To će osjetiti većina ljudi, no neki će osjećati znatan nedostatak motivacije, umor te depresiju. Glavni je razlog nedostatak svjetla za zimskih dana.

Kako možete doskočiti ovom problemu? Osim da tugujete i čekate ljeto, možete pronaći način da što više vremena provedete na svjetlu. Pa makar to značilo da nekad javite na posao da ste bolesni...
   Vijesti

 Amerikanci lansiraju raketu koja zamjenjuje Space Shuttle - 26.listoapd 2009
  Mnogi sumnjaju u uspjeh lansiranja, a o tome ovisi budućnost SAD-a u svemiru

Sedam se sati noću sa srijede na četvrtak ujutro na golemom gusjeničaru do mjesta lansiranja vozila raketa Ares I.-X.

Izgledala je veličanstveno na gusjeničaru u srijedu na četvrtak u 2 sata nakon ponoći kad su je izvukli iz nebodera za sastavljanje. Raketa Ares I.-X. visoka i vrlo vitka, privlačila je svjetla reflektora. Njeno je lansiranje, koje treba razriješiti mnoge dvojbe, pomaknulo i lansiranje shuttlea Atlantis prema ISS-u na 12. studenoga.

Cijelu je noć golema gusjeničarska platforma sve do ujutro vozila uspravnu stometarsku raketu tih 6700 metara do lansirne platforme 37B u svemirskom centru Kennedy na Floridi.

Ne pokvari li se vrijeme, noćas 2 sata nakon ponoći mnogi će gristi nokte iščekujući ishod pokusa od samo 120 sekundi. Uspije li, nastavlja se sve po planu. Propadne li pokus, mnogi će se češkati po glavi bez odgovora na pitanje: A što sad?

Sad ili nikad
Bude li nevrijeme s grmljavinom, ostaju još dva dana. Ukupno tri dana strepnje, od jutra do mraka.

Otkako je u travnju 1981. na platformu prvi put dovezen shuttle Columbia, NASA nije krstila neku novu letjelicu, a od posljednjeg lansiranja rakete Saturn 1B 1975., iz nebodera za njihovo sastavljanje nije izašla viša raketa od ove.

I prije je bilo pokusa s novim tehnologijama, a posebno je bilo napeto s prvim polijetanjima shuttlea poslije katastrofa Challengera i Columbije. Međutim, malo je kad toliko toga u NASA-inu programu bilo na kocki kao noćas.

Raketa Ares I. jedan je od dvaju temelja svih američkih svemirskih ambicija u letovima s ljudskom posadom u sljedećih 25-30 godina. Taj se program zove Constellation, kao što se Mercury zvao program slanja prvoga Amerikanca u orbitu, a Apollo prvoga čovjeka na Mjesec.

Ares I. zamišljen je da u kapsuli Orion šest astronauta izbaci u orbitu. Ondje bi iz nje prelazili u Međunarodnu svemirsku stanicu i njome se vraćali ili bi se Orion spajalo s mnogo težim elementima koji bi se lansirali raketom Ares V. Program Constellation sastoji se od tih raketa, Mjesečeva broda za spuštanje posade Altair i članka letjelice koji bi posadu iz Mjesečeve orbite vraćao na Zemlju, kamo bi se ponovno spustili u kapsuli Orion.

Raketa Saturn V. bila je vrhunac gradnje velikih raketa. I sam njen konstruktor Wernher von Braun pomišljao je na druge koncepcije, poput ove sa spajanjem “konvoja” za putovanje na Mjesec u orbiti, ali nije bilo vremena da se konstruira i gradi još jedna raketa. Na sreću, kocka sa Saturnom V. je prošla. Jednako se, unatoč inženjerskim simulacijama, moglo pokazati da je “za dlaku” prevelika ili mehanički nedovoljno čvrsta pa da poslije neuspjela krsnoga lansiranja više nikad ne poleti, a Amerikanci budu prinuđeni da u svemirskoj utrci priznaju poraz.

Slične su se strepnje nadvile i nad noćašnje vatreno krštenje rakete Ares I.-X. Možda neće uspjeti – zebe oko srca mnoge, čak i one koji uopće ne sumnjaju u kvalitetu NASA-inih inženjera, ali sumnjaju u mnogo toga drugog.

Kad je američka svemirska agencija 2005. godine od predsjednika Busha i od zakonodavaca koji fondove pune novcem dobila zeleno svjetlo za program Constellatio, raketa se počela graditi. Iskušavao se jedan po jedan njezin dio. Najciničnije je što je njen prvi stupanj, njenih donjih 55 metara, zapravo već iskušan motor na kruto gorivo u 128 letova shuttlea.

To su ona dva postranična potisnika koja prva otpadnu pri lansiranju. Shuttleove rakete samo su nadograđene, a na njen vrh postavljen je još jedan stupanj s također poznatim motorom J-2X, kakvih je Saturn V. imao pet u drugom stupnju. Vratili su ih u uporabu iz vremena prije shuttlea.

Jedna umjesto dvije?
Let Aresa I.-X. trebao bi trajati samo 120 sekundi. Raketa bi nad Atlantikom dosegnula visinu od 40 km, aktiviralo bi se odvajanje prvoga od drugoga stupnja, a prvostupanjski bi se motor za novu uporabu padobranom spustio u ocean. Gornji dio, koji samo oblikom i težinom podsjeća na pravu raketu, zapravo je maketa kojom se iskušava statika i aerodinamičnost rakete.

Zanimljivo je da se Obamina administracija protivi konceptu dviju raketa, ali lansiranje samo jedne velike je vrlo skupo. Ne uspije li pokus noćas, možda će netko u Obaminu timu uskliknuti: “Imao sam pravo!”, ali to će zapravo biti nazadak Constellationa ma što se potom bude odlučilo o njegovu daljnjem razvoju. Do prvoga uspjeha američki će se astronauti voziti u sojuzima ili još neiskušanom privatnom raketom Falcon 9 i kapsulom Dragon.
   Vijesti

 Počelo suđenje genocidnom četniku i ratnom zločincu Karadžiću - 26.listoapd 2009
  DANAS, četrnaest godina nakon najvećeg ratnog zločina u Europi od Drugog svjetskog rata, konačno je počelo suđenje njegovom idejnom arhitektu, bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, koji se godinama skrivao pod identitetom dr. Dragana Dabića.

Suđenje je počelo u devet sati no Radovan Karadžić nije se pojavio na sudu. Unatoč tome što se Karadžić nije pojavio sudsko je Vijeće utvrdilo da suđenje može početi te da će sutra u 14.15 sati započeti iznošenje uvodnih riječi i čitanje optužnice. Dodali su da su pažljivo razmotrili Karadžićev zahtjev za odgodu početka suđenja jer nije spreman. Sudac je naložio da se Karadžić sutra mora pojaviti pred sudom te omogućiti nesmetan rad suda.

Psihijatrijska karijera

Kad se pogleda unazad, Karadžić je vjerojatno najmorbidniji lik iz duge serije zločinaca i psihopata koji su vodili Srbiju za vrijeme ratova koji su označili krvavi kraj bivše Jugoslavije. Karadžić nije kao i Slobodan Milošević težio prema osvajanju apsolutne moći, nije kao Vojislav Šešelj namjeravao služiti kao vođa modernog SS-a, niti je kao Ratko Mladić bio vojnik čija je jedina želja bila osveta za "zločinima" koje su "Turci" proveli nad općim srpstvom.

Karadžićevi motivi zapravo su neshvatljivi bilo kome osim njemu samom i upravo zato je tako teško razjasniti što je tog čovjeka motiviralo da postane jednim od najcrnjih likova koje će ovi prostori pamtiti još dugo vremena.

Rođen je 1945. godine u selu Petnjici blizu grada Šavnika u Crnoj Gori. Otac Vuko je tijekom II svjetskog rata bio član četničkog pokreta, kroz veći dio Radovanovog djetinjstva Vuko je bio u zatvoru. Nakon osnovne i srednje škole, Karadžić se 1960. godine preselio u Sarajevo, gdje je upisao medicinski fakultet. Tijekom prakse bio je u Danskoj i New Yorku, gdje se dodatno izučavao za psihijatra.

Nakon kratkog izleta vratio se u Sarajevo, gdje je počeo raditi kao psihijatar. U to vrijeme izdavao je lažne potvrde kako bi si nadopunio džeparac, a zajedno s Momčilom Krajišnikom proveo je 11 mjeseci u pritvoru zbog pronevjere. Istodobno je bio član stranke Zelenih i govorio protiv nacionalizma.

Političko-zločinački put

1989. je na nagovor Dobrice Ćosića formirao Srpsku demokratsku stranku, koju je stvaranjem Republike Srpske poveo na put de facto odcjepljenja od BiH, na sličan način na koji je to Milošević učinio sa Srbijom u bivšoj Jugoslaviji. No, dok je za Srbe tražio autonomiju, isto nije dopuštao drugim narodima u regiji, rekavši im da vode svoj narod prema uništenju.

Nacionalne trzavice u BiH dovele su do najgoreg, najdužeg, najkrvavijeg rata u bivšoj državi, i rata koji je ostavio najtrajnije posljedice. Dva događaja koji se posebno ističu su opsada i bombardiranje Sarajeva, te srebrenički genocid. Već 1995. godine ITCY ga je optužio za genocid, a Karadžić je, shvativši da neće moći mirno završiti svoju političku karijeru, odlučio pobjeći.

Bijeg i hvatanje

Slijedilo je desetljeće u kojemu je Karadžić bio i ostao ključni bjegunac s haškog suda, zbog čijeg bijega je, čak i nakon Miloševićevog pada, Srbiji zapriječen pristup Europskoj uniji. Mašta je genocidnog psihijatra smještala na tromeđu BiH, Hrvatske i Srbije, zamišljajući ga u mističnim selima i šumama u kojima živi svoje srpstvo.

Stvarnost se pokazala drukčijom. Karadžić je uhićen 21. srpnja 2008. godine, usred Beograda. Tamo je godinama živio kao dr. Dragan Dabić, čudotvorni iscjelitelj koji ne samo da je ljudima uzimao novce za magično liječenje, nego je čak pohodio seminare i pisao pseudoznanstvene članke o "tihovanju i meditaciji". Sakrio se pred nosom svima, pustivši dugu sijedu kosu i bradu, te tako uspio godinama izbjeći suočavanju s pravdom.

Izgubio mitsku auru

Kad je nakon dovođenja u haški pritvor napustio lik dr. Dabića i pojavio se obrijan i ošišan, više nije izgledao kao opasni čovjek u srednjim godinama, nego kao ispijeni starac kojeg bi se teško moglo priznati kao mističnog junaka. Ipak, krenuo je putem Miloševića i Šešelja, pokušavajući što je više moguće opstruirati svoje sušenje. Zadnji potez koji je povukao bila je odluka da se na suđenju neće pojaviti.

Brojni analitičari upozorili su kako tužiteljstvo ne bi smjelo ponoviti grešku koju je učinilo s Miloševićem i dopustiti Karadžiću da zavlači proces, nego da bi sve njegove ispade jednostavno trebalo ignorirati. Koliko će tužiteljstvo biti uspješno u tome, ostaje za vidjeti. Ono što je sigurno je da je Karadžić izgubio svoju mitsku auru još prije godinu dana, kad se otkrilo da vrijeme u egzilu nije proveo kao neuhvatljivi junak, nego kao sijedi vrač.
   Vijesti

 Ratni profiteri žene se dvaput - 26.listoapd 2009
  Kerum, Čermak i Zagorec prije rata su imali skromne poslove. Onda su se obogatili i zamijenili ženu sportskim modelom u kožnoj minici

Prije nekoliko godina pojavio se bio običaj da firme iz glavnoga grada dolaze u dolinu Zrmanje na team buildinge, izlete na kojima se od službenika očekuje da ujedine socijalna znanja i vještine, kako bi preživjeli u divljini, razvili duh zajedništva, našli koji su među njima vođe i ratnici, a koji su slabići i gubitnici koje bez milosti treba ostaviti ispred pećine da ih zvijeri rastrgaju. Korporacijski psiholozi dosjetili su se ovoga darvinističkog eksperimenta da bi selektirali kadrove, prepoznali i razdvojili trule i zdrave jabuke u svojim uredima.

Ne znam je li od ovoga igdje bilo znatnije koristi, nikad me nitko nije zvao na team building, a i da jest, ne bih se odazvao. Doživljavam se individualcem i otpadnikom i ne čeznem se dokazivati ni u kakvim društvenim grupama. Ako već čitava firma ide u prirodu, radije bih da to bude jedan od onih staromodnih sindikalnih izleta, gdje se jede janjetina, pije graševina u rinfuzi, uz harmoniku pjevaju narodne i starogradske, a u sitnu uru gole žene pretrčavaju hotelske hodnike.

Kod team buildinga na Zrmanji, u surovom kršu koji se još nije ohladio od okrutnog međunacionalnog sukoba, tek jedna stvar mi je bila vrijedna zanimanja - obračun u paint ballu, kad se zaposlenici podijele u dvije vojske i krene ratna igra s puškama napunjenima kuglicama boje. Lokalnom stanovništvu mora da je bilo vrlo bizarno promatrati zagrebačke šminkere u Timberlandovim gojzericama i Gapovim majicama, kako vrebaju šćućureni u grmlju, pognuti pretrčavaju brisane prostore i kotrljajući se po tlu nesmiljeno pucaju jedni na druge. Sve su to, u jednakoj scenografiji, i oni sami činili prije nekoliko godina, ali s pravim oružjem. U njihovom team buildingu nisu se borili art direktori protiv human resource managera, nego Islam Grčki protiv Islama Latinskog, a kada bi te pogodilo, ostao bi ležati.



Ovaj neobični susret zbilje i zajebancije, prave i lažne smrti došao mi je u sjećanje prije dva dana u Benkovcu, gdje sam gostovao na jednom predavanju Centra za mirovne studije, ljevičarskih aktivista što s mnogo poleta i malo para vrijedno obilaze ove nesretne krajeve, pokušavajući ugasiti mržnju koja nesmanjenim sjajem i žestinom još plamti u srcima. Mnogi u Benkovcu skrbno čuvaju tu vatru, pogrešno je nazivajući domoljubljem, i oni su uglavnom beznadni, ali u gradskoj knjižnici upoznao sam i petnaestak bistrih i pristojnih srednjoškolaca za čije se duše vrijedi potruditi. Zbog njih mi je drago da sam došao.

“Već zbog sebe, zbog vlastitog spasenja, trebali biste prestati mrziti”, rekao sam im. “Život će vam biti lakši ako se očistite od toga gnoja. Napokon, što ste vi imali od toga da ste se zakrvili sa svojim susjedima? Unuci Franje Tuđmana vozili su trkaće automobile i širili bankarski biznis, a jedinac Slobodana Miloševića otvorio je diskoteku u Požarevcu. Nijedan od njih nije ni poginuo ni bio ranjen, nisu čak ni ratovali, nego su pametno investirali u mržnju Hrvata i Srba i iz cijelog sranja izašli bogatiji, dok ste vi ovdje izgubili kuće, štale, sjenike, automobile i traktore, ako ste uopće imali sreće da sačuvate živu glavu na ramenima. Što bi se još trebalo dogoditi da shvatite da su vas zajebali?”

Dok sam govorio, jedna je žena iz zadnjeg reda čitavo vrijeme nešto ogorčeno dovikivala, ali poznajući mjesto i okolnosti, rekao bih da sam dobro prošao.

Nakon predavanja sam iz sumorne krševite provincije došao u blistavo osvijetljeni glavni grad, kupio večernje izdanje novina i sjeo u Bogovićevoj. Društvene kronike naslađuju se slučajem splitskog veletrgovca koji je ostavio ženu zbog mnogo mlađe ljubavnice, a tu je i čitava tema tko je sve u otmjenom svijetu bogatih i moćnih, koje mali čovjek gleda s divljenjem i zavišću, učinio jednaku stvar, polovnog karavana, da tako kažemo, zamijenio nabrijanim sportskim modelom u kožnoj minici.

Gledajući njihove portrete, odjednom mi padne na pamet prekrasna podudarnost. Tu je, pod jedan, Željko Kerum, jednom davno vozač kamiona u građevinskom poduzeću. Obogatio se u ratu, nepotvrđeni trač kaže da je prvi ozbiljniji novac stekao prodajući brašno, ulje i rižu iz humanitarne pomoći. Gledam, dalje, Ivana Čermaka. On je prije rata bio vodoinstalater, a onda mu se čudesno posrećilo s naftom. I on, sa smiješnim cigaršpicom u zubima, razdragano grli svoju drugu, reprezentativniju gospođu. Naposljetku, na trećoj fotografiji, sa ženom stoji general Vladimir Zagorec. I njemu je ona druga. Umjesto one koju je imao prije rata, kao skromni geometar, našao je zgodniju i obrazovaniju, koja više priliči bračnoj postelji međunarodnog trgovca oružjem i poduzetnika što zajedno s Kaptolom gradi trgovačke centre.

Shvaćate o čemu vam govorim? Tri obiteljske sreće - tri ratna profitera. Evo, zbog ovoga smo se borili. Zbog ovoga se mrznulo u skloništima. Zbog ovoga su gorila sela i oduševljeno se vikalo: “Obadva! Obadva! Oba su pala!” Zbog ovoga se još uvijek divlje mrzi hrvatska i srpska sirotinja u benkovačkim selima. Dobro, priznajem, ne samo zbog ovoga, ali kada pogledate saldo ratovanja, realno odmjerite dobitke i gubitke, zbrojite što ste imali prije rata, a što imate danas, mnogo nam više ne preostaje. U najkraćem, nesretnici su izginuli i izgubili sve što su imali, da bi se pametnjakovići obogatili na humanitarnoj pomoći, oružju, nafti i cigaretama i, nakon svega, sebi našli mlađeg komada. Pa recite da se to nije isplatilo. Izgubili smo, istina, bosansku Posavinu, ali zato neki danas imaju mnogo veseliji seksualni život.

Sada vam možda zvučim cinično i okrutno, može vam se učiniti da sam bešćutan prema desecima tisuća ratnih žrtava, poginulih, ranjenih, udovica i siročadi, ali gospodari rata, uvjeravam vas, za njih su imali mnogo manje poštovanja i ljudske sućuti. Ljudi što su ginuli i kuće što su gorile za njih nisu bili ni pravi ljudi ni prave kuće. Bio je to samo biznis, dvije velike korporacije namjerile su se jedna na drugu. Cijela ona krvava strahota bila je upravo kao neki team building.
   Vijesti

  Stara nova vijestHoteli Koločep braniteljima - 26.listoapd 2009
  Suvlasnik ‘Hotela Koločep’ darovao je braniteljima određeni broj dionica, a član Upravnog vijeća Fonda general Đuro Dečak ističe odlučnost branitelja da hoteli ostanu hrvatsko vlasništvo

Unatoč poslovnim teškoćama i opasnosti da “Hoteli Koločep” d.d., na istoimenom otoku pokraj Dubrovnika, postanu većinsko strano vlasništvo britanskog poduzetnika Arthura McQuade Hugesa, ima naznaka da će možda najvrjedniji hoteli na hrvatskom Jadranu ipak ostati domaće vlasništvo.

Naime, novi je suvlasnik “Hotela Koločep” d.d. postao Fond hrvatskih branitelja.

Član Upravnog vijeća Fonda general Đuro Dečak ističe odlučnost branitelja da hoteli ostanu hrvatsko vlasništvo.

- Želimo spriječiti da vrlo vrijedna državna imovina prijeđe u ruke neodgovornih stranaca. Fond hrvatskih branitelja bi trebao (sa)čuvati tu imovinu te stvoriti radna mjesta za branitelje i njihove obitelji. Zbog tih smo se razloga rado odazvali na poziv suvlasnika koločepskih hotela Željka Markote, koji nam je darovao određeni broj dionica.

Prema mojim saznanjima, otok Koločep je jedan od deset najljepših otoka na svijetu te ću i stoga osobno dodatno učiniti sve što mogu da se izbjegne javašluk i šteta za državnu imovinu.

Već sam organizirao više sastanaka s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, a slijedi i sastanak s vodstvom HFP-a te definiranje sljedećih poteza.

Branitelji u cijelosti podržavaju hvalevrijednu poslovnu ideju utemeljenja neprofitne ustanove “Otok znanja”, pa je i to razlog što želimo da vrijedni hoteli i imovina ostanu vlasništvo domicilnog puka, “u dahu” je rekao general Đuro Dečak i dodao da je uz Koločep povezan i emotivno jer je svojedobno, kao dijete, tu ljetovao.

Podsjetimo, Davor Lauc i Siniša Grgić kao dva od tri suvlasnika “Otoka znanja”, kojemu je HFP 2005. godine vrlo povoljno, za samo 22 milijuna kuna, prodao hotele na Koločepu, nepotrebno su se i svjesno, uz lihvarske kamate od 15 i 22 posto, zaduživali kod Hugesa.

Na kraju su Hugesu prodali većinski dio svog suvlasništva, ali i unatoč tome, zbog nemogućnosti otplate dva milijuna kuna za jednu ratu glavnice i tri rate kamata na kredit PBZ-u, Lauc i Grgić traže da se dug reprogramira.

To je nužno i zbog loše poslovne politike dvaju partnera koji su i prije aktualne recesije iz uprave tvrtke izbacili trećeg partnera i suvlasnika Markotu, tako da krivnju za dubioze snose upravo oni.

Markota: Zajednički interes
Potvrđujem da sam kao direktor tvrtke “Multimedijalni programi”, koja je suosnivač “Otoka znanja”, sklopio “Memorandum o razumijevanju i suradnji” s braniteljskom udrugom UDVDR. Oni su postali vlasnici simboličnog broja dionica hotela na Koločepu, a memorandumom smo utvrdili zajednički interes prema projektu “Otok znanja” sukladno najvišim etičkim standardima i u sklopu suradnje s HFP-om te drugim institucijama. Osobno sam i dalje ustrajan da se hoteli vrate u vlasništvo RH te ostvari razvoj Kalamote na način da se omogući kvalitetan život i prosperitet sadašnjim i budućim stanovnicima otoka bez nepotrebnih “dobročinitelja” iz svijeta, izjavio je kao “partner bez prava odlučivanja” Željko Markota.




   Vijesti

 Hrvat na čelu Formule 1: Gregurek će upravljati sa 4 milijarde eura - 24.listoapd 2009
  ZAGREB - Zrinko Zizi Gregurek, glavni tajnik Hrvatskog auto karting saveza, od danas je na samom čelu svjetskoga automobilističkog sporta.

Na godišnjoj skupštini FIA-e, jučer održanoj u Parizu, na kojoj se odlučivalo o nasljedniku kontroverznog Maxa Mosleyja, Zagrepčanin je imao jednu od najvažnijih uloga. Sljedeće četiri godine bit će desna ruka Jeana Todta.

Omanjeg Francuza, bivšeg čuvenog šefa Ferarrijeve momčadi Formule 1 i nešto nepoznatijeg relijaša, delegati iz 132 države izabrali su za nasljednika čeličnog Engleza, koji je bio na vrhu najbrojnije i vjerojatno najbogatije svjetske asocijacije. Posljednjih 16 godina u svijetu automobilizma, a posebice u Formuli 1 pamtit će se po čeličnoj ruci Maxa Mosleyja.

Uglađeni biznismen, kojeg su često povezivali i s engleskim naci-pokretom, upravljao je FIA-om i sportom uz pomoć Bernieja Ecclesonea.

Njih dvojica bila su protagonisti i kontrolori svega onoga što se događalo u najgledanijem i najunosnijem sportu na svijetu. No, FIA nije samo Formula 1. Iza nje se skrivaju unosni poslovi, od udruženja koje okuplja 100 milijuna članova, preko agencije koja daje zvjezdice za sigurnost vozila, NCAP test, pa sve do ekološki osviještenih poslova pod nazivom Make Cars Green.

Zizi Gregurek bio je niz godina vrlo važna karika u hrvatskom sportu, ali i u FIA-i. Njegova se karijera uvelike povezivala ne samo s njegovim sposobnostima nego i s odličnim vezama sa Slavicom Ecclesone i njenim suprugom. Godinama je bio jedan od dva hrvatska člana Skupštine FIA-e, a ostat će upamćen i kao jedan od najboljih sudaca s automobilističkih pista.
Glasačka mašinerija

Zrinko Zizi Gregurek je na listi Jeana Todta i ubuduće će mu biti desna ruka u upravljanju World Motor Sport Councilom. FIA-in odjel, prema nekim procjenama, godišnje okrene i više od 4,5 milijardi eura.

Zizi Gregurek bit će jedan od najznačajnijih Todtovih pomoćnika i sasvim izvjesno Hrvat s jednom od najutjecajnijih svjetskih dužnosti.

U gradu svjetlosti ugasilo se stolovanje Maxa Mosleyja, koji je sagradio carstva pojedincima, masama priuštio zabavu bez presedana, a i nerazvijenima udijelio važne uloge. Jean Todt pobjedu u velikoj mjeri zahvaljuje i glasačkoj mašineriji regije iz koje je stigao Zizi Gregurek.

Na skupštini u Parizu glasovao je, osim Zrinka Gregureka, i Ivo Bikić, predsjednik HAK-a, no ne zna se za koga. Jean Todt je osvojio na kraju 135 glasova, a finskom relijašu, koji je 1981.

Escortom RS osvojio naslov svjetskog prvaka, i ovu je organizaciju namjeravao okrenuti naglavačke, pripalo je samo 49 glasova. (Igor Stažić)
   Vijesti

 Drama u Varaždinu: 'Ranjeni smo trčali pod kišom metaka i gelera' - 24.listoapd 2009
  Zuber i još dvojica ranjeni su u divljanju dr. Davorina Zveri koji je u petak gotovo sedam sati u svojoj kući na Ribić Bregu kod Ivanca zatočene držao staru i bolesnu majku, suprugu i dvogodišnju kćer.

Zver je bez ikakva upozorenja počeo s verande bacati bombe na nas. Policajac Krašek vrlo se brzo snašao, povikao je neka se sklonimo u garažu. Rogina, Kusterbanj i dvojica policajaca odbačeni su iza olupina u dio dvorišta, a Bosak, Krašek i ja našli smo se u garaži. Razbjesnjeli psi su lajali.

Odjednom smo začuli otključavanje garaže u koju se moglo ući i iz obiteljske kuće, a po nama se sasula rafalna paljba. Izbjegavali smo metke, a Krašek je uzvratio paljbom. Kad je sve ispucao, onako ranjeni požurili smo van i potrčali u dvorište. Preskočili smo žičanu ogradu visoku 1,5 metara, pa smo se i mi našli iza olupina gdje smo zatekli jednog policajca. Preskočili smo još neke ograde i dospjeli u susjedno dvorište – ispričao je vjerojatno najdramatičnije trenutke u svom životu Dragoslav Zuber, poznati varaždinski odvjetnik.

Lanci s lokotima
Zuber i još dvojica ranjeni su u divljanju dr. Davorina Zveri koji je u petak gotovo sedam sati u svojoj kući na Ribić Bregu kod Ivanca zatočene držao staru i bolesnu majku, suprugu i dvogodišnju kćer. Na ekipu koja je došla k njemu zbog duga zaplijeniti trojicu engleskih buldoga bacao je bombe i pucao.

Zuber je tamo stigao kao odvjetnik Ukrajinca Gyorgya Fante koji u Mađarskoj ima veliku farmu engleskih buldoga, a prije nekoliko godina Zveri je dao tri psa da se međusobno pare s njegovima i imaju potomstvo. Prije tri tjedna Zuber i Fanta bili su kod Zveri zbog tih pasa sa sudskim ovrhovoditeljem Roginom. Kako tada nisu ništa riješili jer je u dvorištu bio agresivan pas, u petak je Zuber ponovno došao s veterinarima Nenadom Bosakom i Ivanom Krtanjekom, bravarom Kuserbanjom i trojicom policajaca.

– Već na ulaznim kolnim vratima bili su debeli lanci s lokotom. Zvali smo, no nitko nije došao otvoriti, pa je sudski ovrhovoditelj naredio da se prerežu lanci. Ušli smo u dvorište i dozivali ukućane. Nitko se nije pojavljivao. Krenuli smo do vrata u dvorištu u kojem borave psi, no i tu smo morali prerezati lance i skinuti lokot, a potom otvoriti i velika željezna garažna vrata. Ušli smo i u jednom kavezu sa 12 pasa moj je klijent prepoznao svoju kuju Maggie. Imao je skener kojim je očitao mikročip, pa mu je sudski ovrhovoditelj dopustio da uzme psa. Neposredno prije toga veterinar Krtanjek otišao je do veterinarske stanice po skener ne zajući da ga je ponio i moj klijent koji je u međuvremenu svog psa odveo u auto. Mi ostali u dvorištu smo tražili druge klijentove pse kada je sve počelo – priča Zuber.

Geleri u tijelu
On ima šest gelera u tijelu, a jedan je umalo bio smrtonosan jer ga je pogodio blizu arterije.

– Bilo je strašno. Znali smo da je Zver sklon nasilju i od susjeda smo čuli da često puca i na svoje pse, a još za trajanja parnice zapisničarku je ugrizao jedan od njegovih pasa. Nismo mislili da je toliko morbidan. Zašto je tako reagirao, pa nismo došli oteti njegovo?! – pita se Zuber.

Ozlijeđeni Bosak kaže da se dobro osjeća, no slomio je rebro dok je bježao. Ranjeni policajac pušten je kući već u petak nakon što mu je ozljeda sanirana.

Iako je Zver tijekom dana trebao biti sproveden istražnom sucu zbog pokušaja teškog ubojstva, općeopasne radnje i nedopuštenog držanja oružja, on je u večernjim satima završio u bolnici.
   Vijesti

 Novinarka u Saudijskoj Arabiji osuđena na 60 udaraca bičem - 24.listoapd 2009
  Sud u Rijadu u Saudijskoj Arabiji novinarku je osudio na 60 udaraca bičem zbog njenog sudjelovanja u jednoj provokativnoj emisiji emitirane na jednoj libanonskoj televiziji.

Rozana al-Yami sudjelovala je u emisiji u kojoj se jedan saudijski muškarac hvalio svojim ispunjenim seksualnim životom.

Al-Yami je izjavila da je njena kazna, kazna za sve novinare. Rekli su da je televizija ilegalna, no samo nekoliko tjedana ranije na televiziji je gostovao jedan saudijski ministar - dodala je novinarka.

Novinarka se najvjerojatnije neće žaliti na odluku suda jer se boji još veće kazne.

Ovo nije prva presuda koja je donesena nakon jedne emisije emitirane na toj televiziji (LBC). Prije nekoliko tjedana Mazen Abdul Jawad je osuđen na pet godina zatvora i tisuću udaraca bičem zbog javnog priznavanja svog promiskuitetnog ponašanja.
   Vijesti

 Zimsko računanje vremena: promjena važenja tarifa za struju, u noći stajanje vlakova - 23.listoapd 2009
 

ZAGREB, 23. listopada 2009. - S početkom zimskog računanja vremena, u nedjelju, 25. listopada, mijenjaju se i razdoblja važenja dnevnih tarifnih stavova za električnu energiju, a vlakovi na HŽ-ovim prugama bit će tijekom noći sa subote na nedjelju zaustavljeni na jedan sat.

Prema Uredbi o računanju vremena u 2009. godini, ljetno računanje vremena završava u nedjelju, 25. listopada, u 3 sata i to pomicanjem za jedan sat unatrag - vrijeme u 3 sata računa se kao 2 sata.

Iz Hrvatske elektroprivrede podsjećaju da se s početkom zimskog računanja vremena mijenjaju i razdoblja važenja dnevnih tarifnih stavova za električnu energiju.

Tako će se od nedjelje, 25. listopada, električna energija prema višoj tarifi obračunavati u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi, od 21 do 7 sati.

Iz Hrvatskih su željeznica pak izvijestili kako će zbog prilagodbe na zimsko računanje vremena u nedjelju, 25. listopada, na HŽ-ovim prugama na jedan sat biti zaustavljeni vlakovi koji voze noću i to na kolodvorima koji su određeni u Pregledu čekanja vlakova.

Riječ je o vlakovima Beograd-Villach i obrnuto koji će čekati u Strizivojni Vrpolje, o vlakovima Zagreb-Split i obrnuto koji će čekati u Gospiću te o vlaku Osijek-Koprivnica-Zagreb koji će čekati u Suhopolju.

S početkom zimskog računanja vremena povezana je i odredba članka 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojoj u razdoblju zimskog računanja vremena na motornim vozilima i za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Naime, u razdoblju zimskog računanja upaljena svjetla na vozilima obvezna su i za vrijeme vožnje danju, a vozačima koji zaborave na to prijeti novčana kazna od 300 kuna.

(H)
   urednik

 Ministar obrane Vukelić imao srčani udar, ugrađena mu dva stenta - 21.listoapd 2009
  AKTUALNI ministar obrane Branko Vukelić doživio je noćas srčani udar, a prema dostupnima informacijama prva liječnička pomoć pružena mu je u Općoj bolnici u Karlovcu. Nakon što su ga zbrinuli u karlovačkoj bolnici i pripremili za put, jutros je doveden u bolnicu Sestara Milosrdnica u Zagrebu.

U bolnici i u MORH-u su nam potvrdili vijesti, dodajući kako će Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ministra Darka Milinovića oko 11 sati izdati službeno priopćenje o zdravstvenom stanju ministra Vukelića. Već ranije ministar zdravstva kazao je kako je Vukelić u Vinogradskoj već operiran.

Oko 11.30 iz Ministarstva zdravstva stiglo je priopćenje u kojemu se kaže kako je Vukelić u šest sati prebačen u KB Sestara Milosrdnica. Dijagnosticiran mu je infarkt miokarda, te se pristupilo kateterizaciji srca i postavljena su 2 stenta. Nakon obavljenog operativnog zahvata stanje mu je stabilno.
   Vijesti

 Grad Knin predstavljen na ovogodišnjem EKO ETNO sajmu -Veliki uspjeh proizvođača meda i mednih proizvoda i napitaka s područja Grada Knina - 20.listoapd 2009
  Na ovogodišnjem EKO ETNO sajmu grad Knin predstavljala je zadruga Tkanica – organiziranom modnom revijom u suradnji s Petrinim pletinjama iz Zagreba.
Gospodin Miljenko Čavlina (poljoprivredni obrt „Prominka“) sudionik izložbenog prostora Šibensko-kninske županije na ovogodišnjem EKO-ETNO sajmu održanom u zagrebačkoj ARENI od 14. do 18. listopada, osvojio tri vrijedna priznanja. Čavlina je osvojio Priznanje za najatraktivniji eko etno proizvod sajma (medni liker PROMINKA), zlatno priznanje za medni liker, Srebrno priznanje za medni liker gorkoga okusa.
Miljenko Čavlina svojim dugogodišnjim marljivim radom na području pčelarstva i mednih pripravaka i napitaka, te stalnim napretkom i ulaganjem u inovacije, posebice stalnim i zanimljivim nastupima na izložbama i sajmovima, to je zaslužio.

EKO ETNO HRVATSKA EUROPA TOUR - 7 MEĐUNAROPDNI SAJAM PROIZVODA I USLUGA RURALNIH PODRUČJA mjesto je promicanja istinskih vrijednosti eko i etno proizvoda i usluga, starih zanata, tradicijskih jela i pića, folklora, suvenira i izložaka ruralnih područja.
Eko-etno je potvrdio status jednog od najatraktivnijih domaćih sajmova te je zabilježio i znatan porast broja izlagača kojih je ove godine čak 665 u odnosu na prošlu godinu kada je na sajmu nastupilo 583 izlagača. Sajam je osim zabave nudio mnoštvo stručnih i edukacijskih sadržaja koje su organizirali vodeći hrvatski proizvođači, gospodarstvenici, ali predstavnici ministarstava i Hrvatske obrtničke komore. Posjetiteljima su se svakodnevno nudile projekcije eko filmova, predstavljanje Vinogradarskog i vinskog atlasa Hrvatske, modne revije etno odjeće, nastupi KUD-ova, wellness&spa program, eko-etno tržnica s tradicionalnim gastro proizvodima sela, kulinarske radionice, te neizostavne degustacije najfinijih delikatesa i autohtonih pića ruralnih krajeva Hrvatske.


   Vijesti

 „Zeleni cvijet“ gradu Kninu - 20.listoapd 2009
  U organizaciji turističke zajednice Šibensko-kninske županije u Solarisu je održana svečana dodjela priznanja u akciji „Plavi cvijet“ 2009. Priznanja dobitnicima uručili su župan Goran Pauk i direktor Ureda TZ Šibensko-kninske županije Šime Vlašić. Ovogodišnji pobjednik u konkurenciji najuređenijih turističkih gradova su Vodice, zatim Šibenik i Skradin. Priznanje za najuređeniju turističku općinu ponijela je Općina Primošten, zatim Pirovac i Rogoznica. U kategoriji malih turističkih mjesta prva nagrada pripala je Jezerima, druga Srimi, a treća Betini. Nagrada „Plavi cvijet“ dodijeljena je i u osam kategorija za pojedinačne elemente turističke ponude. Najboljim parkom u turističkom mjestu proglašen je park don Ive Šarića u Primoštenu. Najuređenija javna plaža je Bijela plaža u Solarisu. Nagradu za najuređeniju benzinsku crpku ponijela je benzinska postaja Crobenz u Vrpolju, dok je nagrada za najkvalitetniji poštanski ured pripala Novoj pošti u Šibeniku. Najljepše uređena okućnica privatne kuće je ona obitelji Pekas na Jadriji. Najbolji turističko-informativni centar je info centar NP „Krka“ u Skradinu. Najkvalitetnijom turističkom ponudom ili zanimljivošću ocijenjen je Akvarijum i muzej pomorske tradicije u Vodicama, a najboljim suvenirom katedrala u boci travarice šibenskog Vinoploda d.o.o. Posebno priznanje za postignuti napredak malih otočnih mjesta dobilo je mjesto Šepurine na otoku Prviću.

Prvi puta Šibensko-kninska županija imala je svog kandidata za nagradu „Zeleni cvijet“, koja se dodjeljuje za najuređenija mjesta kontinentalne Hrvatske i pripala je Gradu Kninu.


   Vijesti

 Imoćani čuvaju uspomenu: U Kamenmostu otkriven Tuđman od 3 metra - 19.listoapd 2009
  Miroslav Tuđman pred kipom svojeg oca pozvao je na hrvatsko zajedništvo

Blagdan svetoga Luke, zaštitnika župe Podbablje i dan te imotske općine, svečano je u nedjelju proslavljen u Kamenmostu.

U propovijedi na svetoj misi, provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja, fra Željko Tolić, istaknuo je da moramo biti jedno biće i da samo tako možemo izići iz ove krize. Nemojmo se dijeliti, budimo jedno srce, jedna Hrvatska - istaknuo je Tolić.

Poslije svete mise, u okružju zgrade Poglavarstva općine Podbablje, Gordana Turić, majka poginulog hrvatskog branitelja, otkrila je spomenik dr. Franji Tuđmanu, tri metra visok brončani kip, rad akademskog kipara Ivana Kujundžića.

Povjesničar i kandidat za predsjednika RH, prof. Josip Jurčević, istaknuo je nemjerljivu ulogu Franje Tuđmana u stvaranju hrvatske države.

Drugi predsjednički kandidat, dr. Miroslav Tuđman, istaknuo je da je za vrijeme pokojnog predsjednika vladalo zajedništvo i domoljublje.

- Danas smo zemlja sa 40 milijardi eura duga, peta zemlja po zaduženju u svijetu, četvrta po iseljavanju, naši generali su po zatvorima, vrijednosti Domovinskog rata blijede. Jedini nam je put vraćanje na one vrijednosti koje je tako brižno gajio pokojni predsjednik. Zahvaljujem stanovništvu Imotske krajine, jer nije zaboravilo ulogu i lik Franju Tuđmana - istaknuo je Miroslav Tuđman.

- Hvala Vam, prvi hrvatski predsjedniče, na svemu što ste učinili za neovisnu hrvatsku državu. Poslije Vaše smrti, gospodine predsjedniče, štošta nije bilo dobro - kazala je Gordana Turić.

   Vijesti

 Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - 19.listoapd 2009
  Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 453
Dana 14. listopada 2009. prihvaćena je primjena hitnog postupka (63 glasova "za", 36 "protiv").

Dokument prijedloga: http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=14777 (pdf)
   urednik

 Međunarodna karijera: Ivo Sanader u Upravi zaklade Louise Blouin - 17.listoapd 2009
  Sanader je na Summitu kreativnog razvoja gostovao 25. rujna u New Yorku i bio je to prvi njegov javni nastup nakon što je početkom srpnja podnio ostavku u Banskim dvorima

Ivo SanaderIvo SanaderBivši premijer Ivo Sanader još uvijek se ne vraća na hrvatsku političku scenu ali ni u utrku za Pantovčak kako su mnogi, čak i u njegovom HDZ-u, spekulirali, nadali se ili strahovali zadnjih nekoliko tjedana. Sanader, kao što piše Večernji list, ostaje aktivan na međunarodnoj političkoj sceni jer je prije nekoliko dana prihvatio poziv Louise Blouin da postane punopravnim članom uprave njezine Zaklade koja od 2006. godine organizira Globalni summit kreativnog vodstva u New Yorku. Tu su vijest za ove dnevne novine u New Yorku potvrdili Ivo Sanader i vodstvo Zaklade Louise Blouin.

"Istina je da sam prihvatio ponudu. Održao sam u New Yorku nekoliko kvalitetnih sastanala s gospođom Blouin i čast mi je da ću promicati rad njezine Zaklade u Europi. Jasno je da takvom aktivnošću pomažem i Hrvatskoj", poručio je Sanader koji se nakon desetak dana provedenih u Sjedinjenim Američkim Državama danas vratio u Zagreb.

Ambicioznu kanadsku bogatašicu i humanitarnu djelatnicu Louise Blouin uvrštavaju među tridesetak najbogatijih žena svijeta jer je, između ostalog, vlasnica multimilijunskog londonskog umjetničkog instituta, a Shimon Peres, Bill Clinton, Henry Kissinger samo su neka od zvučnih imena njezinih prijatelja kojima se sada pridružio i Ivo Sanader.

Sanader je na Summitu kreativnog razvoja gostovao 25. rujna u New Yorku i bio je to prvi njegov javni nastup nakon što je početkom srpnja podnio ostavku u Banskim dvorima. Na pitanje da komentira aktualne političke događaje u Hrvatskoj, Sanader je odgovorio da je desetak dana bio izvan zemlje i koncentrirao se na brojne susrete u New Yorku s političarima, bivšim dužnosnicima i poslovnim ljudima te se prije izjava mora informirati o svemu što se kod kuće događalo, donosi Večernji list.
   Vijesti

 Sanadera zaposlila kanadska milijunašica Louise Blouin - 17.listoapd 2009
  Bivši će hrvatski premijer savjetovati Louise Blouin, a formalno će biti zaposlen kao član upravnog odbora zaklade koja organizira Globalni summit

Ivo Sanader i Louise Blouin; foto: Vlada RHIvo Sanader i Louise Blouin; foto: Vlada RHBivši hrvatski premijer Ivo Sanader dobio je posao i to prvi nakon 1991. koji nije vezan uz državnu službu. Sanaderova nova poslodavka je kanadska milijunašica Louise Blouin, vlasnica istoimene izdavačke kompanije, čiji je nedavno bio gost na Globalnom summitu kreativnog vodstva u New Yorku.

Bivši će hrvatski premijer savjetovati Louise Blouin, a formalno će biti zaposlen kao član upravnog odbora zaklade koja organizira Globalni summit.

Louise Blouin vrlo je utjecajna u svjetskim političkim i umjetničkim krugovima. Iako je Kanađanka, britanski The Sunday Times uvrstio ju je na listu najbogatijih Britanaca jer je u Londonu osnovala umjetnički institut. Njeno bogatstvo list je svojevremeno procijenio na 260 milijuna funti, svrstavši ju na 192. mjesto najbogatijih Britanaca.

Stoga je za vjerovati da Sanader na svom novom radnom mjestu neće biti potplaćen. Kad se tome doda njegova premijerska plaća od 23 tisuće kuna, koju će primati do siječnja i još polovicu tog iznosa narednih šest mjeseci, obitelj Sanader zasigurno neće imati egzistencijalnih problema.
   Vijesti

 Bivši logoraši: Otkazan posjet srpskim koncetracijskim logorima je politička odluka najviših tijela Srbije - 17.listoapd 2009
  Udruge su jučer izvijestile da im je srbijanska strana otkazala za danas zakazan posjet mjestima nekadašnjih logora u Srbiji jer im ne može jamčiti sigurnost

Predsjednik Udruge pravnika Vukovar '91 Zoran ŠangutPredsjednik Udruge pravnika Vukovar '91 Zoran Šangut . Bivši logoraši koji su danas namjeravali posjetiti mjesta nekadašnjih koncentracijskih logora Stajićevo i Begejci, na kojima su nakon pada Vukovara bili zatočeni i mučeni, ocijenili su danas u Zagrebu da je to što su srbijanske vlasti iznenada otkazale već dogovoreni posjet, politički odgovor Srbije.

Predsjednik Udruge pravnika Vukovar '91 Zoran Šangut rekao je na konferenciji za novinare da ne zna zašto je Srbija poslala takvu poruku, ali da je to prije svega politički odgovor i da takva poruka nije mogla biti donesena bez najviših institucija Republike Srbije, uključujući i predsjednika Borisa Tadića.

Podsjetio je da su jučer od srbijanske strane preko hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova dobili negativan odgovor vezan uz njihov posjet te da su oni to protumačili kako tamo nisu dobrodošli.

Udruga pravnika Vukovar '91 i Udruga branitelja logoraša Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije najavili su da će zbog otkazivanja posjeta tražiti razgovor s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem.

Udruge su jučer izvijestile da im je srbijanska strana otkazala za danas zakazan posjet mjestima nekadašnjih logora u Srbiji jer im ne može jamčiti sigurnost.

Mjesta nekadašnjih logora udruge su planirale posjetiti još 3. listopada ali su na zamolbu srbijanske strane taj posjet odgodili za dva tjedna. Na tim mjestima namjeravale su postaviti spomen-ploče, odati počast braniteljima i civilima koji su bili žrtve mučenja i potaknuti obje države da procesuiraju odgovorne.

Šangut je kazao da oni neće odustati od tih ciljeva i kako je njihov motiv sada još veći da se tamo postave spomen-ploče.

Ilija Ačkar iz Udruge branitelja logoraša ocijenio je da je Srbija otkazivanjem njihova posjeta mjestima nekadašnjih logora pokazala da je umiješana u ta zbivanja i da to ne može prihvatiti.

Pero Kovačević iz Udruge pravnika Vukovar '91 kazao je da su njihove aktivnosti koje su poduzimali kako bi se procesuiralo sve ratne zločine dobile konačne rezultate te da su u četvrtak dobili odgovor od Državnog odvjetništva RH da će ratni zločini počinjeni u Srbiji i Crnoj Gori ući u fazu procesuiranja.

Istrage se vode protiv generala Aleksandra Vasiljevića, zapovjednika vojne kontraobavještajne službe JNA (KOS) , koji je nadzirao logore, Đure Živanovića, zapovjednika logora Stajićevo i Begejci te zapovjednika logora u Dalju Emila Tajse.
   Vijesti

 Svečana prisega sedmog naraštaja kadeta Časničke škole HVU - 17.listoapd 2009
  Svečana prisega 7. naraštaja kadeta OSRHKnin, 17. listopad 2009., Na kninskoj tvrđavi održana je svečana prisega sedmog naraštaja kadeta Časničke škole Hrvatskog vojnog učilišta „Petar Zrinski". Nazočnima se obratio ravnatelj HVU-a „Petar Zrinski" general bojnik Mirko Šundov, zapovjednik Časničke škole pukovnik Ivan Magić, te ostali predstavnici OS RH i MORH-a.

Nakon svečanosti polaganja prisege te prigodnih obraćanja, nastupio je Orkestar OS RH i Klapa HRM-a „Sveti Juraj" s prigodnim programom.

Video:

Knin:Svečana prisega sedmog naraštaja kadeta Časničke škole HVU


IZVOR/braniteljski-portal.hr
   Vijesti

 Bogati Hrvati iz Njemačke poručuju: KERUMA ZA PREMIJERA - 17.listoapd 2009
  Mnogi se pitaju hoće li Željko Kerum nakon osnivanja svoje Hrvatske građanske stranke i jačanja političke moći na domaćoj političkoj sceni sada krenuti u osvajanje dijaspore, moćnog hrvatskog iseljeništva koje je još uvijek velik neiskorišteni ekonomski i politički potencijal.

Nesporno je da posljednjih dvadeset godina dijasporom, a računa se da u svijetu živi približno isto Hrvata kao i u domovini, suvereno vlada HDZ preko svojih ogranaka, koji naveliko lobiraju za interese svoje zagrebačke središnjice, a da Hrvatska od toga nema velike koristi.

Činjenice govore da hrvatski iseljenici godišnje u domovinu donesu nekoliko milijardi eura, te kako bi Hrvatska s njima mogla napraviti irsko čudo, kada bi svoju dijasporu znala ekonomski angažirati za svoj gospodarski napredak.
On je totalno uspio

U svijetu počevši od Njemačke, Austrije, Nizozemske pa do Amerike, Australije i Kanade živi mnoštvo izuzetno uspješnih hrvatskih poslovnih ljudi koji još uvijek nisu dobili pravu priliku da se uključe u domovinsko gospodarstvo zbog velikih birokratskih zavrzlama i nejasnih zakonskih regulativa, koje nedovoljno štite strane investitore i njihov kapital.

Njihovo iskustvo dijeli i Ante Šimunović, jedan od poslovno najuspješnijih i najbogatijih Hrvata u Njemačkoj, koji i u ove recesijske dane ulaže pozamašna sredstva u njemačko gospodarstvo, izgradnjom 70 elitnih vila na otoku Poel, čija se investicija mjeri u milijunima eura. Nijemci pred Antom, rođenim Klobučaninom, skidaju kapu, a u Hrvatsku ga nitko ne zove. Iako je taj novac mogao bez problema investirati u Hrvatsku, u razvoj našeg turizma, Ante se zbog sigurnosti ulaganja ipak odlučio za Njemačku.

O izboru Keruma za gradonačelnika Splita i njegovim političkim ambicijama ovaj uspješan poslovni čovjek govori u superlativima:

Ante Šimunović
- Kerum ima velike šanse da osvoji dijasporu svojom strankom jer za to ima potporu iseljenika koji se sada osjećaju odsječeni od matice zemlje. Ja se osobno tako osjećam, ne tražim da nas netko u domovini voli, ali smatram da nam treba dati ono što nam pripada na osnovi projekata koje bismo željeli realizirati u domovini. Keruma sam upoznao prije tri godine i o njemu mogu kazati samo sve najbolje.

To je čovjek koji je u gospodarstvu totalno uspio i takvima treba omogućiti političko napredovanje. Vjerujem da Kerumu nije više stalo da radi na svojem boljitku, već imam osjećaj da se zalaže za ekonomski prosperitet svoje zemlje i naroda. Vrijeme je da u našu politiku dođu novi ljudi koji su u životu nešto stvorili i da takvi koji imaju poslovnog duha preuzmu vođenje naših gradova, regija, pa i države.

Kerum ovog trenutka zajedno sa svojom strankom ima velikih izgleda za politički napredak, kako u domovini, tako i u iseljeništvu, jer postoji velik prostor za ekonomski napredak i razvoj naše zemlje - ističe Šimunović i nastavlja:

- Konkretno, Kerum može vrlo lako osvojiti iseljeništvo sa svojom poslovnom platformom, jer našim je ljudima u svijetu dosta praznih obećanja. I tu je Kerumova prednost što može reći: Idemo ljudi napraviti nešto korisno da se vi i vaša djeca možete sretno i kvalitetno vratiti u Hrvatsku, a naposljetku da i Hrvatska od toga ima koristi, one ekonomske, a ne samo lažno emocionalne, sanjarenje o vječnom povratku kao što je to do sada bio slučaj.

Problemi koje ima naša dijaspora, nisu to nikakvi veliki problemi, ali je činjenica da ih do sada nije htio a ni želio riješiti niti jedan naš političar pa zbog toga mnogi naši ljudi, posebice mladi, i dalje uzimaju njemačko državljanstvo nad čime bi se naveliko trebali zamisliti, kako olako gubimo svoje građane, bogate i pametne. Jer danas je stvaranje mozgova ekonomski skupa stvar. Ja sam Hrvat, ali se osjećam kao stranac u svojoj zemlji i to je ono što vjerujem da Željko Kerum može promijeniti.
Miron Mioč
Važno je osjetiti napredak

Na pitanje dokle se Kerum može politički vinuti, Ante Šimunović bez oklijevanja odgovara:

- Sve je moguće, vjerujem da može ići do mjesta premijera ili predsjednika države. Važno je da ljudi osjete napredak - kaže Šimunović koji je splitskom gradonačelniku spreman pomoći na iseljeničkoj političkoj sceni.

Slično razmišlja i Miron Mioč, hrvatski biznismen koji je želio svoj kapital investirati u hrvatski turizam, ali je zajedno sa svojim poslovnim partnerima naišao na zatvorena vrata, pa sada ogorčen kaže:

- Kerumova stranka ima velike šanse da se etablira među iseljeništvom, umornom od političara i stranaka koje mlate praznu slamu. Ovakav izbor nezavisnih kandidata poput Keruma pokazao se kao poštena stvar, jer tko dobije glasove kao što ih je dobio Kerum, taj je izabran po volji naroda, a ne da ga postavlja partija. On je dokazao svoje sposobnosti i zadobio simpatije poslovnih ljudi u dijaspori.

Kada sam želio ulagati u domovinu, nailazio sam na zatvorena vrata, da bi se hrvatske tvrtke kasnije prodavale rođacima i prijateljima u bescjenje, a ne hrvatskim biznismenima iz iseljeništva koji su ih htjeli kupiti po tržišnim cijenama. Osobno mogu kazati da sam spreman pristupiti Kerumovoj stranci u Njemačkoj i ponuditi zanimljiv program.

Imamo puno poslovnih ljudi koji su proteklih godina bili onemogućeni da investiraju pod realnim uvjetima u domovinsko gospodrastvo i to je Željkova prednost, koju on treba iskoristiti. Ipak pitanje je, hoće li iz domovine dopustiti da njegova stranka, odnosno ogranci zažive ovdje, izvan granica domovine, jer je i do sada bilo pokušaja osnivanja ogranaka nekih stranaka, ali oni su brzo ugašeni zbog raznih emisara i interesnih političkih skupina koje manipuliraju iseljeništvom. A prazne riječi i pljuvačka su najlakša obrana, jer ništa ne koštaju - zaključuje Mioč.

Zoran paškov
Irsko čudo na hrvatski način

I potencijalni predsjednički kandidat iz dijaspore Filip Šundov ne krije potporu splitskom poduzetniku:

- Kerum izvan granica ima veliku potporu iseljenika, naših biznismena s kojima u budućnosti može ostvariti pravo irsko čudo, znači vratiti te ljude u Hrvatsku na dobrobit našega gospodarstva i na dobrobit poslovnjaka koji će ulagati kod kuće. Hrvatska građanska stranka, koja će uskoro dobiti i svoj njemački ogranak, mogla bi postati zanimljiva i Hrvatima u svijetu, posebice u Njemačkoj gdje ih živi oko 350.000, koji su do sada podupirali HDZ. Činjenica je da velik broj iseljenika stiže iz južne Hrvatske, te da su vezani za Split i Dalmaciju, pa će Kerumova politika prema Dalmaciji igrati značajnu ulogu u njihovom političkom opredjeljenju i potpori njegovoj stranci.
   Vijesti

 Zločesti Pahor ipak neće čistiti kopačke slovenskim nogometašima, ali likuje što Hrvati nisu prošli - 16.listoapd 2009
  SLOVENSKI premijer Borut Pahor osobno je prisustvovao gostovanju nogometne reprezentacije svoje zemlje kod San Marina u posljednjoj utakmici treće skupine europskih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Slovenija je rutinski odradila gostovanje kod autsajdera i očekivano pobijedila s 3:0. No, za izravni plasman na svjetsku smotru, Sloveniji je trebao barem jedan bod Poljaka koji su u Chorzowu ugostili vodeću Slovačku. Nije se dogodilo.

Slovačka je u utakmici koja se igrala po gustom snijegu pobijedila s 1:0, i to zahvaljujući autogolu poljskog braniča Seweryna Gancarczyka već u trećoj minuti. Umjesto da nakon slovačkog nabacivanja izbije loptu izvan terena, Gancarczyk se zbog snijega poskliznuo i zabio je iza leđa Jerzyja Dudeka.

No, treba reći da su Poljaci, iako im utakmica nije značila baš ništa u smislu plasmana na Svjetsko prvenstvo, odigrali maksimalno borbeno, te su žestoko navaljivali na gol Slovačke do posljednjeg sučevog zvižduka, ali doista nisu imali sreće, pa će Slovenija Mundijal pokušati izboriti u dodatnim kvalifikacijama…

"Što bi Hrvati dali da poput nas imaju drugu šansu..."

Pahor, koji je nakon subotnje pobjede u gostima kod Slovačke 2:0, reprezentativcima obećao ''da će im osobno očistiti kopačke ako se plasiraju na Mundijal'', letio je u zrakoplovu zajedno sa slovenskim reprezentativcima. Između ostaloga, rekao je i kakva je bila atmosfera…

"Bili smo razočarani, vjerojatno kao i većina slovenske javnosti. Ali, što bi dali naši hrvatski prijatelji kada bi imali drugu šansu. Dali bi sve, ali oni nemaju tu šansu. Mi je imamo, imamo drugu priliku koju ćemo i iskoristiti!"
   Vijesti

 Nakon 2010. nema novih branitelja - 16.listoapd 2009
  Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor nedavno je najavila skoro donošenje izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja, kojima bi se vremenski ograničilo zaprimanje novih zahtjeva za priznavanje statusa hrvatskih branitelja.

U Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti smatraju da su svi oni koji su sudjelovali u Domovinskom ratu imali sasvim dovoljno vremena za reguliranje statusa hrvatskog branitelja. Iako o konkretnim rokovima ne govore, pretpostavlja se da bi iduća godina mogla biti zadnja godina stjecanja statusa hrvatskog branitelja.
‘Podvucimo crtu!’

- Postupak izmjena i dopuna Zakona o pravima hrvatskih branitelja je u tijeku i javnost će o svim prijedlozima biti upoznata nakon okončanja tog postupka, uključujući i eventualne rokove stupanja na snagu izmjena i dopuna - poručili su nam iz Kabineta ministra branitelja Tomislava Ivića.

Ministarstvo branitelja nedavno je izišlo s podatkom da je samo u proteklih četiri godine 10 tisuća osoba zatražilo priznavanje braniteljskog statusa, što navodi na zaključak da bi Hrvatska do kraja godine mogla premašiti brojku od pola milijuna branitelja. Trenutačno je u Jedinstvenom registru hrvatskih branitelja više od 499 tisuća branitelja.

Da ima i onih koji do danas nisu regulirali svoj braniteljski status, 13 godina nakon završetka Domovinskoga rata, teško je povjerovati i Zvonku Milasu, predsjedniku Udruge hrvatskih branitelja-dragovoljaca Domovinskoga rata.

- Svatko tko je prošao kroz neku postrojbu je evidentiran. Možda je i bilo nekih nejasnoća i nesređenih evidencija iz 1991., ali ne vjerujem da bi nakon gotovo 20 godina još uvijek bilo onih koji taj status nisu “sredili” - kaže Milas.

I Đuro Dečak, umirovljeni general i predsjednik Udruge hrvatskih veterana Domovinskoga rata, podržava najavu premijerke Kosor da jednom zauvijek podvuče crtu na broj branitelja.

- Ne znam da postoji iti jedna zemlja u svijetu da je toliko dugo nakon rata priznavala ratni status svojim braniteljima - ističe Đuro Dečak.

Dečak upozorava kako stalno pojavljivanje novih branitelja ruši koncepciju Fonda hrvatskih branitelja.

- Svaki put kada netko ostvari braniteljski status, u Fondu hrvatskih branitelja moramo korigirati izračun broja udjela, a to onda ima posljedicu i na konačni izračun dividende - kaže Dečak.
   Vijesti

 Ratni stres: u Hrvatskoj umiru četiri branitelja dnevno - 16.listoapd 2009
  Bivše bojovnike u najboljim godinama kose srčani i moždani udari

Oko 4000 bojovnika umrlo je od početka 2005. do danas, ali smatra se da je broj i veći jer resorno ministarstvo raspolaže samo podacima obitelji koje su tražile pokop uz vojne počasti
piše Snježana Dukić

Od početka 2008. godine do danas od posljedica bolesti umrlo je čak 2512 hrvatskih branitelja. Podaci pokazuju da dnevno u Hrvatskoj umiru najmanje četiri hrvatska branitelja, čija je prosječna životna dob između 50 i 60 godina.

Ostaje, međutim, otvoreno pitanje je li taj broj i veći, jer Ministarstvo hrvatskih branitelja raspolaže samo podacima o smrti onih ratnika čije su obitelji obavijestile Ministarstvo o njihovoj smrti. S obzirom na to da je prosječna životna dob u Hrvatskoj između 68 i 70 godina, nije teško zaključiti da su branitelji populacija koja umire – mlada!

− Najčešći su uzroci smrti u populaciji hrvatskih branitelja srčani i moždani udar te razni oblici karcinoma. Poznato je da je stres jedan od ključnih čimbenika za nastanak krvožilnih bolest, međutim, presudnu ulogu za nastanak tih bolesti u braniteljskoj populaciji ima kumulativni, ratni stres − objašnjava dr. Mladen Lončar iz Ministarstva hrvatskih branitelja.
Sistematski pregledi

Iako napominje da spomenute bolesti nisu izravna posljedica rata, ističe da su ratni stresovi pogodovali ranijem nastanku bolest, ali i njezinu ubrzanom razvoju.

− To je jedan od razloga zašto hrvatski branitelji umiru ranije nego ostala populacija, u kojoj su srčani i moždani udari vezani uz kasniju životnu dob − kaže dr. Lončar.

Iz tih je razloga predsjednik Udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak prije nekoliko godina za članove svoje udruge, ali i sve one koji su prošli strahote zatočeništva u logorima, osigurao preko Udruge liječnika dragovoljaca Domovinskoga rata redovite sistematske preglede, koji su se pokazali prijeko potrebnima.

− Samo u posljednjih nekoliko godina umrlo je više od 300 bivših logoraša. Rat nas i danas nemilo “odnosi” − kaže Rehak i nastavlja:

− Sistematski pregledi spasili su mnoge živote. Mnogi su bolest otkrili na vrijeme i počeli liječenje. Na to da teške bolesti kao posljedica ratnih stresova još uvijek pogađaju ne samo branitelje, nego i njihove obitelji, u puno većem postotku nego obitelji koje nisu osjetile rat - upozorava i Zvonko Milas, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata.
   Vijesti

 NOVA PRAVILA Za ratnu mirovinu uvjet 100 dana na bojišnici - 16.listoapd 2009
  Prema prijedlogu izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja što ga je Vlada u petak odaslala u Sabor, više se neće moći steći status branitelja dok će priskrbljivanje braniteljske mirovine biti otežano.

Prijedlog je Vlade da branitelj za stjecanje najniže mirovine, osim starosnog uvjeta od 65 godina, mora dokazati staž dulji od sto dana na ratištima i pripadnost borbenom sektoru. To znači kako na braniteljske mirovine više neće moći računati sudionici Domovinskog rata u neborbenom sektoru kojih ima oko 18 tisuća.

Status hrvatskog ratnog vojnog invalida i dalje će se moći dokazati, a neslužbene procjene iz Ministarstva govore kako nema više od jedan posto branitelja koji mogu steći status HRVI-ja a da to već nisu učinili.

Ovako sročen zakonski prijedlog otvara mogućnost da u budućnosti status branitelja stekne ratni vojni invalid sa jednim danom boravka na ratištu, dok ratnik bez stečene invalidnosti i braniteljskog statusa sa 99 dana na ratištu gubi pravo na mirovinu i članstvo u Fondu hrvatskih branitelja, odnosno na dionice u njemu.

Ministar branitelja Tomislav Ivić upozorio je kako neće biti retroaktivne primjene novina u Zakonu o braniteljima, ali će, otkrio je, izmjene biti primijenjene na postupke dokazivanje statusa hrvatskih branitelja koji su u tijeku, a njih je iznimno mali broj.

Činjenice govore da se u registru hrvatskih branitelja nalazi 498 tisuća imena, te da braniteljske mirovine već uživa oko pedeset tisuća.

Neslužbene su procjene Ministarstva branitelja da bi bez braniteljskih mirovina moglo ostati stotinjak tisuća sudionika Domovinskog rata koji još nisu otišli u mirovinu a imaju staž na ratištima kraći od stotinu dana. Dosada se u braniteljsku mirovinu moglo otići sa navršenih 65 godina i jednim danom boravka na ratištu.
   Vijesti

 Dragovoljci: Besplatno zdravstveno za 500.000 branitelja i bolnica u Kninu - 16.listoapd 2009
  Detalj iz američke veteranske bolnice Walter Reed - Hrvatska nema slične ustanove

Udruga ‘‘Prvi hrvatski redarstvenik’’ - podružnica šibensko-kninska i Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata - podružnica Knin, pokrenule su inicijativu za uvođenje besplatne zdravstvene zaštite i osnivanje veteranske bolnice za dragovoljce Domovinskog rata.

Svoj prijedlog uputili su resornim ministarstvima, ali bez konkretnog odgovora. Ministarstvo branitelja uputilo ih je na Ministarstvo zdravstva, oni na HZZO, MUP im nije ni odgovorio, a MORH podržava inicijativu udruga, premda dodaje da je rješenje ovog pitanja u nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
Ratni stres

- Takvi nas odgovori nisu iznenadili, budući da su branitelji prepušteni samima sebi, dokazujući je li njihova bolest nastala kao posljedica sudjelovanja u ratu - ističe Tomislav Čolak, predsjednik Udruge ‘‘Prvi hrvatski redarstvenik’’.

Od 2005. godine umrlo je oko četiri tisuće branitelja, najčešće od karcinoma, moždanog i srčanog udara, kao posljedica ratnog stresa. Uglavnom su to ljudi stari između 50 i 60 godina, pa i mlađi. Bolesti mogu izazvati ne samo zdravstvene već i velike financijske probleme zbog nabave skupih lijekova koji nisu na popisu HZZO-a, tvrde branitelji.

- Od pola milijuna branitelja u RH, samo 60 tisuća ratnih vojnih invalida ima pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu. Običan branitelj, dragovoljac koji je prošao sva ratišta, nema nikakva prava veća od ostalih građana, ukoliko nije ranjen ili obolio od PTSP-a - upozorili su Čolak i Joško Ćaćić iz ‘‘Prvog hrvatskog redarstvenika’’, te Ante Anić Kremić, čelnik Udruge hrvatskih dragovoljaca.

Branitelji će predložiti da se uvedu godišnji sistematski pregledi za hrvatske branitelje, kako bi se prevenirale bolesti, a također smatraju da bi se u kninskoj Općoj bolnici ‘‘Hrvatski ponos’’, zbog njezinih neiskorištenih kapaciteta, mogla otvoriti veteranska bolnica za južni dio RH.

Potporu za svoju inicijativu kninske udruge će zatražiti od dr. Vesne Bosanac, predsjednice Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca, i Ante Kotromanovića, predsjednika saborskog Odbora za ratne veterane.

- Žalosno je da Hrvatska nema niti jednu zdravstvenu ustanovu za branitelje, koji imaju specifične zdravstvene probleme. Došlo je vrijeme da se posvetimo rješavanju problema branitelja, kako bi dočekali primjerenu starost u državi koju su stvorili - poručili su kninski branitelji.

živana juras/epeha

Kosor bez podrške

Čelnici kninskih braniteljskih udruga kritizirali su izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja, koje će još više birokratizirati rješavanje problematike branitelja.

- Vrijeđa nas kad predsjednica Vlade i ministar branitelja kažu da imaju potporu braniteljskih udruga u ovim izmjenama Zakona. Koje su to udruge, kad se zna da je braniteljska scena razbijena. Nas nitko nije pitao za mišljenje - naglašava Čolak.
   Vijesti

 Andrija Hebrang (otac i sin) - 16.listoapd 2009
  Andrija Hebrang (Baćevac pokraj Virovitice, 22. listopada[1] 1899. - Beograd, 11. lipnja 1949.), hrvatski političar i državnik.

Bio je član KPJ od 1919., a zbog političke djelatnosti vlasti ga progone te osuđuju na 12 godina robije, koje izdržava u Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi. Početkom 1941. godine izlazi iz zatvora, a u lipnju postaje član Operativnog rukovodstva za Hrvatsku. Potkraj veljače 1942. pao je u Zagrebu u ruke ustaške policije. Na partizansku inicijativu je razmijenjen u rujnu 1942. te preuzima dužnost političkog sekretara CK KPH. U središtu njegove političke aktivnosti bilo je osnivanje ZAVNOH-a. U svojim nastupima isticao je ZAVNOH kao izraz hrvatske suverenosti i tijelo nadležno za donošenje svih odluka koje se odnose na Hrvatsku. U listopadu 1944. smijenjen je s položaja sekretara CK KPH te se posvetio pitanjima gospodarstva i industrije, zalažući se za prosperitet Hrvatske.

Bio je osnovao Telegrafsku agenciju Hrvatske, hrvatsku novinsku agenciju. No, istu je kasnije ukinuo Tito jer da "Jugoslavija već ima TANJUG, pa joj ne treba još jedna" [2].

Zahlađenjem odnosa sa Sovjetskim Savezom Hebrang je zajedno sa Sretenom Žujovićem osumnjičen da održava tajne kontakte sa sovjetskom ambasadom, odnosno da je staljinist. U svibnju 1948. je isključen iz KPJ i uhićen pod optužbom da je surađivao s ustašama i Gestapom u zarobljeništvu te "sabotirao" gospodarsku politiku FNRJ; i Rusi su za to navodno znali, ali ga nisu izdali nego ucjenili da bude njihov agent. Povodom uhićenja sovjetski veleposlanik je prosvjedovao i tražio da njihovi predstavnici budu nazočni prilikom ispitivanja, no zahtjevi su odbijeni. Hebrang nije priznao krivicu niti se odrekao Informbiroa te je završio u zatvoru gdje je navodno ubijen, a vlasti su smrt prikazale kao samoubojstvo (u službenom izviješću je navedeno da je nađen obješen o radijator u zatvoru Glavnjači, dok svjedoci i dokumenti govore da je u tom zatvoru grijanje bilo samo na kruto gorivo, dakle radijatora i pripadajućih cijevi nije bilo)[3]. Žujović je 1952. oslobođen i priklonio se Titu dok u vezi Hebrangovog slučaja postoje mnoge nejasnoće. Odlukom Sabora RH 1992. godine politički je rehabilitiran i proglašen žrtvom "komunističkoga sustava".

Andrija Hebrang (sin)
Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Andrija Hebrang (sin)

Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Sadržaj
[sakrij]

* 1 Profesionalna karijera
* 2 Politička karijera
o 2.1 Politička karijera u doba Franje Tuđmana (1990.-1998.)
o 2.2 Angažman u HIP-u (2000.-2001.)
o 2.3 Povratak u HDZ i priključenje Sanaderu
o 2.4 Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a 2008.
* 3 Otac Andrija Hebrang
* 4 Osobni podaci

Profesionalna karijera

Diplomirao, magistrirao i doktorirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirao je radiologiju i opću kliničku onkologiju. Od 1985. redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Politička karijera

Od 1990. godine, kao član Hrvatske demokratske zajednice obnaša niz visokih političkih dužnosti.
Politička karijera u doba Franje Tuđmana (1990.-1998.)

Od samog stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata bio je ministar zdravstva u Vladi Republike Hrvatske 1990.-1992., pa opet od 1993.-1998. Godine 1993.-1994. obnaša dužnost koordinatora Saniteta oružanih snaga Republike Hrvatske.

U Hrvatskom saboru bio je zastupnik 1993., pa 1995.

Nakon smrti ministra obrane Gojka Šuška 1998. bio je četiri mjeseca ministar obrane, no zbog mimoilaženja sa svojim pomoćnicima podnosi ostavku i privremeno se povlači iz političkog života. Tada se istodobno povlači s dužnosti predsjednika liječničkog konzilija Predsjednika Republike Franje Tuđmana, kojem je bio na čelu od 1996.
Angažman u HIP-u (2000.-2001.)

Godine 2001. osniva zajedno sa sinom pokojnog predsjednika Tuđmana Miroslavom Tuđmanom udrugu Hrvatski istinski preporod (HIP) i na izborima za Skupštinu Grada Zagreba u svibnju 2001. biva izabran za gradskog zastupnika.
Povratak u HDZ i priključenje Sanaderu

Na nagovor predsjednika HDZ-a Ive Sanadera vraća se u stranku, te na 7. Općem Saboru HDZ-a bude izabran za potpredsjednika stranke. Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na parlamentarnim izborima 2003. obnaša u Sanaderovoj Vladi dužnost potpredsjednika i ministra zdravstva i socijalne skrbi, ali 2005. godine daje ostavku na dužnosti u Vladi zbog zdravstvenih razloga, te se vraća kao zastupnik u Hrvatskom saboru.
Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a 2008.

Nakon ponovne pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima 2007. izabran je za zastupnika, te na konstituirajućem šestom sazivu Hrvatskog sabora 11. siječnja 2008. postaje predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.
Otac Andrija Hebrang

Otac mu je bio Andrija Hebrang, visoki partijski dužnosnik koji je nakon sukoba s Titom uhićen, a potom pod nejasnim okolnostima umro u zatvoru.
Osobni podaci

Oženjen je i otac je troje djece.
   Vijesti

 Predstavljena knjiga S. Šešelja "Približene daljine Duhovne Hrvatske" - 16.listoapd 2009
  ZAGREB, 15. listopada 2009. (Hina) - Knjiga Stjepana Šešelja "Približene daljine Duhovne Hrvatske" predstavljena je večeras na tribini Hrvatsko slovo uživo u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu.

O knjizi su govorili urednik Vinko Grubišić, književni kritičar Zdravko Gavran i autor.

"Šešeljevi tekstovi su prikazi književne atmosfere u Hrvatskoj i posebno među Hrvatima izvan domovine," rekao je Grubišić dodavši kako je riječ o prikazima knjiga i ljudi, susretima s književnicima, slikarima, političarima odnosno domoljubima koji desetljećima bijahu otpisani i odbačeni.

Podsjetio je kako se autor uputio prema bliskim daljinama Duhovne Hrvatske još u vrijeme kad je Jugoslavija bila u agoniji. "Putujući po trima kontinentima i raznim zemljama susretao je mnoge ljude, slušao različita mišljenja i sugestije koji su zapisani u ovoj knjizi," rekao je.

Ocijenio je kako se Šešelj uglavnom bavio kulturnim aspektima približavanja i stvaranja povjerenja između domovinske i iseljene Hrvatske. "Njegova knjiga nas zorno upućuje u mnogo toga što će mnogi željeti doznati, a što bi neki radije da se nikad nije dogodilo," napomenuo je Grubišić.

Gavran smatra kako knjiga svjedoči o kontinuitetu Šešeljevih nastojanja i pokušaja da se ožive odnosi između domovine i Hrvata izvan Republike Hrvatske. "Knjiga je svojevrsni uvid u politički razvoj događaja," rekao je dodavši kako su posebno vrijedni tekstovi o književnosti, likovnoj umjetnosti i kulturi općenito.

Knjigu "Približene daljine Duhovne Hrvatske" (303 str.) podijeljena je u četiri dijela, a objavila ju je Hrvatska kulturna zaklada - Hrvatsko slovo. Pogovor knjizi napisao je urednik Vinko Grubišić, a na kraju knjige objavljeno je kazalo imena.

Stjepan Šešelj (1947.) je suvremeni hrvatski književnik. Piše pjesme, drame, prozu te književne i likovne prikaze. Objavio je više knjiga, među kojima i knjigu "Hrvatska jest".

   Vijesti

 SAD: Božinović razgovarao o suradnji u NATO-u i ukidanju viza za Hrvatsku - 16.listoapd 2009
  WASHINGTON,16. listopada 2009.(Hina) - Državni tajnik za politička pitanja MVPEI-a Davor Božinović u četvrtak je u Washingtonu s dužnosnicima američkog Pentagona i ministarstva domovinske sigurnosti razgovarao o suradnji SAD-a i Hrvatske unutar NATO-a, te o napretku u procesu ukidanja američkih viza za hrvatske građane.

Božinović se u Pentagonu sastao s Josephom McMillanom, glavnim zamjenikom pomoćnika ministra obrane za međunarodna sigurnosna pitanja.

Na sastanku je razmotren niz pitanja vezanih za NATO, od novog strateškog koncepta Saveza, do stanja u Afganistanu, rekao je Božinović, dodajući kako je u razgovoru o novoj strategiji SAD-a u Afganistanu istakao da "Hrvatska veoma cijeni pristup predsjednika Baracka Obame, koji se želi usredotočiti ne samo ne vojno rješenje, već i na civilni doprinos".

Misija u Afganistanu "danas jedan od najvećih izazova za sigurnost i stabilnost u svjetskim razmjerima", kazao je Božinović, ističući kako SAD "priznaje hrvatski doprinos" misiji ISAF-a u Afganistanu.

Novi strateški koncept NATO-a trebao bi više naglasiti ulogu NATO-a kao političke organizacije, uz razmatranje ne samo vojnih, već sve više i političkih pitanja, kazao je.

Izaslanstvo Pentagona, na čelu s Božinovićevim sugovornikom Josephom McMillanom, u prosincu će posjetiti Hrvatsku.

Na sastanku s političkim pomoćnikom ministrice za domovinsku sigurnost Davidom Heymanom, po Božinovićevim riječima, razgovaralo se o "zajedničkim naporima da Hrvatska što prije ispuni uvjete za ukidanje američkih viza".

Na sastanku je dogovoren niz posjeta na visokoj razini povezanih s programom ukidanja viza, a dogovoreno je i potpisivanje sporazuma o suradnji u spriječavanju kriminala, na kojem se temelji razmjena kriminalističkih podataka.

Na sastanku je rečeno kako je Hrvatska na dobrome putu te da intenzivno jača sigurnosnu suradnju s SAD-om, uz procjenu da je među zemljama koje bi najprije mogle ispuniti uvjete za ukidanje američkih viza, kazao je Božinović.

Hrvatski državni tajnik je tijekom dvodnevnog posjeta SAD-u održao niz sastanaka s američkim dužnosnicima, a susreo se i sa kongresnicima i senatorima hrvatskog podrijetla.

U četvrtak se na Capitol Hillu sastao s demokratskim senatorom s Aljaske Markom Begichem, koji je hrvatskog podrijetla.

"Razgovarali smo o bilateralnim pitanjima, uključujući i program ukidanja viza za Hrvatsku, koji senator Begich snažno podržava", izjavio je nakon sastanka Božinović, dodajući da se razgovaralo i o mogućnostima gospodarske suradnje Aljaske i Hrvatske, te kako je hrvatsko izaslanstvo pozvalo Begicha u posjet domovini.
   Vijesti

 Gotovo četiri posto odraslih u svijetu puši marihuanu - 16.listoapd 2009
  PARIZ, 16. listopada 2009. (Hina/AFP) - Gotovo četiri posto odraslih u svijetu konzumira marihuanu usprkos neželjenim učincima koje ta droga može imati na zdravlje, piše u članku u britanskom medicinskom časopisu The Lancet koji će biti objavljen u subotu.

Autori navode podatke ureda UN-a za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) procjenjujući da je 2006. u svijetu bilo 166 milijuna uživatelja marihuane u dobi od 15 do 64 godine, odnosno 3,9 posto svjetske populacije te dobne skupine.

Marihuanu najviše koriste mladi iz bogatih zemalja sa Sjedinjenim Državama na čelu, slijede Australija i Novi Zeland, ali se čini da se problem širi i na svjetskoj razini.

Australski sveučilišni profesori Wayne Hall i Louisa Degenhardt autori su članka u Lancetu u kojem nude cjelovit pogled na problem konzumacije marihuane.

Kad se radi o problemu javnog zdravlja, konzumacija marihuane je "vjerojatno skromna" u usporedbi s alkoholom, pušenjem ili drugim ilegalnim drogama. No, kanabis također nosi svoje opasnosti: mijenja dišne funkcija kao u slučaju duhana, donosi opasnost od prometne nesreće, izaziva tjeskobne krize ili psihotična epizoda kod osoba s predispozicijama, ovisnost, pišu autori.

Otprilike devet posto ljudi koji su pušili marihuanu postaju ovisnici i dnevni korisnici, tvrde autori. Za usporedbu, opasnost od ovisnosti nikotinom iznosi 32 posto, 23 posto kad se radi o heroinu, 17 posto u slučaju kokaina te 15 posto za alkohol.

Kao i kod duhana, dim marihuane sadrži različite otrove, ponekad i više koncentracije. Kašalj i bronhitis su uobičajeni kod redovitih pušača. Isto tako pušenje duhana i/ili marihuane tijekom trudnoće može pridonijeti smanjenju težine novorođenčadi.
   Vijesti

 Ljubljana: prikupljen novac za razminiranje u Karlovačkoj županiji - 16.listoapd 2009
  KARLOVAC, 16. listopada 2009. (Hina) - U akciji "Noć tisuću večara" za Hrvatsku u organizaciji Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) i Američke gospodarske komore u Sloveniji (AmCham) sinoć je na humanitarnom balu u Ljubljani prikupljeno 72 tisuće eura za razminiranje naselja Rosići u Karlovačkoj županiji, priopćeno je jutros iz ITF-a sa sjedištem u Ljubljani.

Na večeri je bilo oko 200 gostiju, uglavnom iz slovenskog diplomatskog zbora i gospodarstva, a među uzvanicima su bili i slovenski ministar za razvoj i europske poslove Mitja Gaspari, predsjednik AmCham Slovenija Tomaž Lovše, direktor ITF-a Goran Gačnik te župan Karlovačke županije Ivan Vučić i gradonačelnik Karlovaca Damir Jelić.

Prikupljenih 72 tisuće eura je u ime svoje vlade američko Veleposlanstvo u Ljubljani udvostručilo.

"Noć tisuću večara" se od 2001. održava u više od 50 zemalja širom svijeta pod okriljem programa "Adopt-A-Minefield" Ujedinjenih naroda.

ITF provodi program razminiranja u jugoistočnoj Europi, a od 1998., od kada ga je osnovala slovenska vlada, uz pomoć donacija je u Hrvatskoj razminirano 26 milijuna četvornih metara minama zagađenog područja.

   Vijesti

 Blokiran račun Pevecu - 15.listoapd 2009
  Iskusni menadžeri kažu da Pevec nije svjestan težine problema i da treba napraviti radikalne rezove

ZAGREB - Branko Jordanić, Željko Čović, Dubravko Baotić, Damir Horvat, Petar Ivanović, Vladimir Šelebaj, Edin Mujić... Lista potencijalnih kandidata koji bi trebali preuzeti čelno mjesto u novoj Upravi Pevec grupe i izvući tvrtku iz gubitaka svakim je danom sve duža i sve zanimljivija.

Nespreman za rezove

Zdravko Pevec očajnički traži čovjeka koji bi pristao preuzeti trenutno najnezahvalniji menadžerski posao u Hrvatskoj. Novu tročlanu Upravu s dva je člana lako popunio. Jedan je njegov sin Danijel, a drugi Marinko Benić, kadar revizorske kuće KPMG, zadužen za financije. Međutim, tko je prvi, čelni čovjek, koji će tvrtku spasiti?

Branko Jordanić ime je dobro poznato i menadžerskim krugovima i javnosti. Karijeru je stvorio kao šef zagrebačke tržišne inspekcije, a učvrstio je mjestom glavnog državnog inspektora. Vlada ga je razriješila dužnosti u ožujku 2004., nakon optužbi da je bespravno dogradio obiteljsku kuću na Krku. Danas je savjetnik Uprave u Eurolineu.

Jordanić potvrđuje da je razgovarao s Pevecom, no odbija mogućnost da preuzme mjesto predsjednika Uprave. Kaže da je dao Pevecu nekoliko savjeta, primjerice da se riješi lokacija i poslova koji ne nose profit, no Pevec nije spreman na tako radikalan potez.

Željko Čović, bivši predsjednik Uprave Plive, na pitanje ide li u Pevec Grupu, samo je odgovorio: Sigurno ne! Nije porekao da je pozvan, ali vodi za njega zanimljiviji i izazovniji projekt - gradnju tvornice generičkih lijekova u Popovači investitora Luke Rajića.

Na listi Pevecovih želja visoko je mjesto zauzeo i Petar Ivanović, koji je bio generalni direktor Slavije u socijalizmu, prvi direktor Mercatora u Hrvatskoj, potpredsjednik Heruca, a sada je savjetnik u modnoj kući Estare Culto.

Ivanović također indirektno priznaje da mu je ponuđen taj posao, no odbio ga je.

Čuvanje vlastite imovine

Pevecov lov na novog direktora počeo je pregovorima s Damirom Firštom, bivšim hrvatskim pa regionalnim direktorom u multinacionalnom trgovačkom lancu Metro, danas savjetnikom.

Firšt je taj posao odbio pa se Pevecova pažnja preusmjerila na Dragu Munjizu, bivšeg direktora Konzuma, sada predsjednika Uprave Gastro grupe.

Nedavno je kao kandidat ‘izronio’ i Vladimir Šelebaj, televizijski producent i suprug TV voditeljice Dijane Čuljak Šelebaj, no njegov ulazak među kandidate u poslovnim krugovima smatraju usputnim.

Svi iskusni menadžeri odbijaju Pevecovu ponudu jer, neslužbeno kažu, sam vlasnik nije svjestan težine problema i ne shvaća da treba napraviti uistinu radikalne rezove.

U sindromu tipičnog samoniklog hrvatskog poduzetnika ne želi se odreći ‘vlastite imovine, koju je sam stvarao’, a pri tome ne shvaća da on te imovine više, u stvari, nema, nego da je samo čuva za vjerovnike.

Šuker blokirao Peveca
Ministarstvo financija, danas je blokiralo račun trgovačkog lanca Pevec, i to navodno zbog poreznog duga od 150 milijuna kuna.

Službeno očitovanje o tome danas nije bilo moguće dobiti u Pevec grupi. Neslužbeno je iz izvora bliskog Zdravku i Višnji Pevec ta informacija demantirana.

Pevec je u jučerašnjem intervjuu Jutarnjem listu izjavio da račun kompanije dosad nije bio blokiran te da tvrtka još funkcionira i iz smanjenog prometa isplaćuje plaće radnicima.
   Vijesti

 Kad onaj tko mrzi Hrvatsku komentira onda to izgleda ovako:Budak: Da, imali smo građanski rat! Banac:Ne, to je bila agresija - 15.listoapd 2009
  Švicarci su u obrazloženju zabrane Thompsonova nastupa i ulaska u njihovu zemlju za rat u Hrvatskoj upotrijebili termin “građanski”, što je u Hrvatskoj gotovo blasfemija

ZAGREB - Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova odgovorili su na napade kako nisu trebali upućivati prosvjednu notu Švicarskoj zato što je ta zemlja kontroverznom pjevaču narodne glazbe Thompsonu zabranila ulazak na svoj teritorij, rekavši kako su reagirali na povijesnu netočnost u švicarskom obrazloženju odluke. Švicarci su definirajući Domovinski rat, uporabili termin “građanski rat”, što je u Hrvatskoj gotovo blasfemija.

Srbija inicirala rat

- Kod nas se Domovinskom ratu još uvijek pristupa emotivno i subjektivno - kaže povjesničar Hrvoje Klasić. Sve se još svodi, dodaje, na dokazivanje tko je žrtva, a tko krivac.

- No, mislim da je ispravno reći da je na djelu bila agresija s elementima građanskog rata - ističe Klasić.
Hrvoje Klasić:

Međunarodna agresija s elementima građanskog rata

- Rat je istodobno počeo i kao građanski i kao međunarodna agresija - izjavio je povjesničar Neven Budak.

Ako gledamo striktnu znanstvenu definiciju, a na to se uglavnom oslanjaju strani izvori, građanski rat definira se kao “rat između građana jedne zemlje”, a to je u tom trenutku bila Jugoslavija, bez obzira na to što je rat vođen samo na teritoriju Hrvatske i BiH, smatra Budak te napominje da se ne može izbjeći ni činjenica agresije Srbije, i prije međunarodnog priznanja Hrvatske i nakon njega.

Povjesničar Ivo Banac, pak, smatra da se o građanskom ratu uopće ne može govoriti jer su prema Ustavu SFRJ republike bile definirane kao države, a Srbija je inicirala rat.

Pobuna građana Hrvatske

Osim toga, drži Banac, definicija građanskog rata bi se koristila samo u slučaju da su ratovali Hrvati protiv Hrvata.

- Srbi iz Hrvatske jesu bili njeni građani, ali su se oni odmah odrekli te pripadnosti. Izmislilu su svoje “krajinsko” državljanstvo, te su bili instrumentalizirani od strane srbijanskog režima koji je pokrenuo i vodio rat u Hrvatskoj.

Budak, pak kaže kako bez obzira na činjenicu da su se Srbi iz Hrvatske pobunuli protiv neovisne Hrvatske, oni ipak njeni građani, pa se taj sukob zato može podvesti i pod terminologiju o građanskom ratu.
Ivo Banac:

Isključivo agresija od strane Srbije koja je inicirala rat

Na žalost, kod nas cijelu stvar komplicira, kaže Banac, činjenica da u Hrvatskoj ratno stanje i agresija nikad nisu bili proglašeni. Upravo ta činjenica, dodaje Banac, stvara zabunu, ali neosporna je činjenica da je Hrvatsku napala Srbija. Stoga se, nastavlja Banac, ne može govoriti o građanskom ratu, nego isključivo o agresiji.

- Mi govorimo o ‘srpskoj pobuni u Hrvatskoj’. Ako to prihvaćamo, onda su se pobunili ‘građani Hrvatske’ i onda se de iure radi o sukobu građana iste zemlje - kaže neznalica Klasić.

- Domovinski rat je kombinacija građanskog rata i agresije i ne vidim ništa sporno u tome - zaključio je Budak pokazujući pri tom svu svoju mržnju prema tom što je došlo do raspada njemu drake Yuge.
   Vijesti

 Jugonostalgičar Štulić: Svirao bih u Hrvatskoj, ali ja ne sviram na okupiranim teritorijima - 15.listoapd 2009
  BRANIMIR ŠTULIĆ progovorio je za medije, i to ekskluzivno za časopis "Nin". Novinar ga je posjetio u Nizozemskoj, gdje boravi već dugo vremena. Štulić živi u malom mjestu nadomak Utrechta već 25 godina. Kao klinac kaže, htio je biti velik kao Beatlesi, okružen veličinom, te se čitav njegov život temelji na traženju boljih od sebe.

"Nisam ničiji"

Svjestan je, otkriva da je jedan od najznačajnijih ljudi u glazbi, kad govorimo o prostorima bivše Jugoslavije, te je napravio najviše što čovjek po tom pitanju može, a s druge strane, kaže, što je dalje, to je zanimljiviji. Poslije toliko godina šutnje o njemu, u Hrvatskoj su ponovno zainteresirani za njega. Štulić je svjestan kaže, da se dugo vremena o njemu šutilo, mnogi su kaže muljali, lagali, zataškavali, a sad ga svojataju. "Nisam ničiji" kaže legenda.

"..ja ne sviram na okupiranim teritorijima."

Na pitanje pod kojim bi uvjetima svirao, odgovorio je: "... da je ta zemlja slobodna i da je slobodna kao što je nekad bila. Ona je sada okupirana, a ja ne sviram na okupiranim teritorijima." Nažalost brojnih obožavatelja, čini se da Johnny ipak neće nastupati, to je na samo sebi svojstven način i potvrdio. Na kraju krajeva, kada bi veliki Johnny i nastupio, onda to više ne bi bio on. Utopio bi se u masi izvođača koji koriste ideale za zaradu, a dio mase Štulić nikada nije bio.
   Vijesti

 Bivši narkoman?Maradona se obračunao s novinarima: Možete mi ga popušiti pa onda nastaviti pušiti - 15.listoapd 2009
  "OVU pobjedu i plasman na Svjetsko prvenstvo posvećujem svim Argentincima osim novinarima", izjavio je Diego Maradona na press-konferenciji vulgarno se obrušivši na pripadnike sedme sile.

"Možete mi ga popušiti i onda nastaviti pušiti! Posvećujem ovu pobjedu cijeloj Argentini, mojoj obitelji također. No, postoji skupina ljudi koji ne zaslužuju posvetu jer su me tretirali poput zadnjeg smeća", izgubio je kontrolu izbornik nakon što je njegova momčad osigurala plasman na SP 1-0 gostujućom pobjedom protiv Urugvaja u Montevideu.

"Želim zahvaliti svojim nogometašima za uspjeh. Igrali su poput muškaraca i trenerski su me uskrsnuli. Bili smo oprezni u ovoj utakmici jer smo morali paziti i na dvoboj Ekvadora i Čilea. Pobijedili smo veliku momčad i ostvarili cilj."

Maradona se također osvrnuo na medijske špekulacije o tome da pojedine njegove igrače zanima samo novac, te na navode o raznoraznim svađama unutar reprezentacije: "Mnogi su igrači, između ostalog, zaradili gomilu novca zato jer su davali koliko god su mogli u dresu argentinske reprezentacije. Zahvaljujući njihovim naporima zasluženo smo se plasirali na Svjetsko prvenstvo."

"Osim toga, novine su izmislile moju navodnu svađu s Carlosom Bilardom (Maradonin pomoćnik i izbornik-svjetski prvak s Argentinom 1986. godine, op. a.). Obično ne čitam novine i ne slušam sportske programe na radiju. No, čine to moje kćeri, koje mi prenose sve što se o meni piše i govori. Ponavljam još jednom svima koji su bili protiv mene: jest ćete svoje riječi sve dok ih ne pojedete!"

"Vrlo sam ponosan na moje igrače. Napravili su da se osjećam kao pravi trener jer sve što smo izdogovarali u svlačionici oni su sproveli u djelo na travnjaku."
   Vijesti

 Kovačević: bit će istraženi ratni zločini u srbijanskim logorima - 15.listoapd 2009
  ZAGREB, 15. listopada 2009. (Hina) - Član Udruge pravnika Vukovar 1991. Pero Kovačević danas je, nakon prezentacije Državnog odvjetništva RH (DORH) o istragama za ratne zločine u logorima u Srbiji, Crnoj Gori i okupiranim dijelovima Hrvatske, rekao kako sadašnja razina tih istraga jamči da će pitanje tih logora do kraja biti istraženo te da više neće biti stvar udruga, nego državnih tijela.

Kovačević je izrazio zadovoljstvo što se prelazi na razinu "zapovjedne odgovornosti". Istaknuo je da su na osječkom županijskom sudu pokrenute istrage protiv general majora bivše JNA i načelnika uprave sigurnosti SSNO-a bivše Jugoslavije Aleksandra Vasiljevića, zapovjednika koncentracijskih logora u Begejcima i Stajićevu u Srbiji Đure Živanovića te general majora bivše JNA i zapovjednika 51. motorizirane brigade JNA Enesa Tase za ratni zločin u Dalju, Aljmašu i Erdutu. Dodao je kako će ti dokazi, nakon istrage, biti predani Srbiji ne bude li spremna izručiti osumnjičenike.

Predsjednik Udruge pravnika Vukovar 1991. Zoran Šangut najavio je da će u subotu, 17. listopada, na mjestu logora u Stajićevu kod Zrenjanina ta udruge i Udruga branitelja logoraša Domovinskog rata grada Zagreba i Zagrebačke županije postaviti spomen-ploču. Istaknuo je da će u Srbiju otići četiri autobusa hrvatskih branitelja, bivših logoraša i članova obitelji zatočenih i nestalih. Unatoč prosvjedima protiv postavljanja te spomen-ploče srbijanska policija jamči im sigurnost.

Upitan koliko je u Stajićevu stradalo civila i branitelja, Šangut je kazao da je to teško reći, ali da je on osobno svjedok četiriju ubojstava. Dodavši kako to trebaju istražiti hrvatsko i srbijansko državno odvjetništvo, ocijenio je kako je najvažnije da svima koji su organizirali i počinili ratne zločine u logorima u Srbiji bude suđeno i izrečena primjerena kazna.

Ti logori su najveći dokaz da je Srbija bila umiješana u agresiju na Hrvatsku, a hrvatski nacionalni interes je da se procesuiraju zločini počinjeni u tim logorima, kazao je Šangut.

Predsjednik Udruge branitelja logoraša Domovinskog rata grada Zagreba i Zagrebačke županije Ilija Ačkar rekao je da će nakon razgovora u DORH-u mirnije spavati, ali će "mirno spavati tek kad bude pritvorena osoba koja je pred njegovim očima ubila pojedine ljude". Izrazio je nadu da će jednog dana doći "na naplatu" žrtva svih branitelja i civila koji su ubijeni u tim logorima.

   Vijesti

 Predsjednik Mesić o Rončeviću i nogometu - 15.listoapd 2009
  ZAGREB, 15. listopada 2009. (Hina) - Predsjednik Stjepan Mesić danas je nakon obilaska kumrovečke bivše Političke škole i Spomen-doma u razgovoru s novinarima rekao da nema nikakve zagonetke u kamionskoj aferi, ocijenio je da nogometni navijači čine nerede jer nisu snosili posljedice neodgovorna ponašanja i vrijeđanja te da toga nema u drugim državama.

Glede današnje odluke o skidanju imuniteta saborskom zastupniku i bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću, Mesić je rekao da "tu nema nikakve enigme".

"U Ministarstvu obrane raspisan je natječaj za nabavu kamiona. Onda je taj isti natječaj poništen s obrazloženjem da ministarstvo nema novca. Onda je prihvaćena ponuda druge tvrtke, skuplja 10 milijuna kuna i sve je plaćeno predujmom. To smo i ja i mediji ponavljali, ali nas nisu htjeli saslušati", rekao je Mesić. To je izjavio na zamolbu novinara da komentira današnje odlučivanje saborskoga mandatno-imunitetnog povjerenstva o zahtjevu za skidanje zastupničkog imuniteta Berislavu Rončeviću kako bi se protiv njega mogao pokrenuti kazneni postupak, odnosno podignuti optužnica zbog nezakonitosti u nabavi vojnih kamiona 2004.

Upitan da komentira neodlazak na Svjetsko nogometno prvenstvo u JAR, Mesić je ocijenio da je "u našemu nogometu kriza kao i na drugim područjima u zemlji".

Za sve češće nerede navijača na utakmicama rekao je da nema posljedica za takvo ponašanje te da toga nema u drugim državama.

"Nema odgovornosti pa neki navijači misle da mogu činiti što žele jer za to ne snose nikakve posljedice, pa se tako može vrijeđati na nacionalnoj, vjerskoj i na drugoj osnovi. Toga nema u drugim državama", odgovorio je Mesić.

O štrajku radnika keramičkih pločica KIO-a iz njegove rodne Orahovice Mesić je rekao kako su se jučer banke i ministarstva dogovorile da opstane taj jedini proizvođač pločica u Hrvatskoj. Za njega sam, dodao je, i emotivno vezan jer se ulagalo u KIO dok je on bio predsjednik orahovičke općine.

   Vijesti

  Bill Gates sa 120 milijuna dolara pomaže afričku poljoprivredu - 15.listoapd 2009
  WASHINGTON, 15. listopada 2009. (Hina/AFP) - Utemeljitelj Microsofta, američki filantrop Bill Gates u četvrtak će najaviti 120 milijuna dolara pomoći za sigurnost hrane u Africi te Indiji, objavila je jedna afrička organizacija.

Bill Gates će inicijativu osobno objaviti na simpoziju Svjetska nagrada za hranu u Des Moinesu (američka država Iowa), koja će se održati u uoči Svjetskog dana hrane 16. listopada.

Gatesova zaklada financirat će projekte za poljoprivredni razvoj u ukupnom iznosu od 120 miljuna dolara kako bi se pronašlo dugoročno rješenje za sigurnost hrane, objavila je organizacija Savez za zelenu revoluciju Afrike (AGRA).

Kao jedna od korisnica pomoći AGRA će dobiti 15 milijuna dolara za razvoj poljoprivrede u pet afričkih zemalja: Etiopiji, Gani, Maliju, Mozambiku i Tanzaniji.

UN je u najnovijem izvješću predstavljenom u povodu Svjetskog dana hrane objavio da je broj gladnih nadmašio milijardu ljudi, što je najviša brojka u zadnjih 40 godina.

Zaklada Billa Gatesa, najbogatijeg čovjeka na svijetu, ima proračun od 3,8 milijardi dolara samo za 2009. godinu.

"Za razliku od drugih, afrički poljoprivrednici, a to su uglavnom žene, ne primaju baš nikakvu potporu svoje vlade", podsjetio je Kofi Annan, predsjednik Vijeća AGRA-e i bivši glavni tajnik UN-a.

Drugi projekti koje će financirati Gatesova zaklada odnose se na Keniju, Malavi, Zambiju, Ugandu te Indiju.
   Vijesti

 Slana kod Petrinje: predstavljen nacionalni program protuminskog djelovanja - 15.listoapd 2009
  SLANA kod PETRINJE, 15. listopada 2009. (Hina) Na radilištu razminiranja u Slani kod Petrinje danas je Hrvatski centar za razminiranje (HCR) javno predstavio Nacionalni program protuminskog djelovanja - Izlaznu strategiju, koji je u rujnu prihvatio Hrvatski sabor i po kojem će Hrvatska biti razminirana i minski problem riješen do 2019. te da će taj posao odsad do tada stajati oko 4,6 milijarde kuna.

U petrinjskim naseljima Slani i Glinskoj Poljani, na granici s područjem grada Gline, razminiraju se 583 tisuće četvornih metara minski sumnjiva prostora uz glavnu cestu kroz ta naselja i poljoprivredna zemljišta, a taj posao vrijedan je tri milijuna kuna. Do sada su pirotehničari ondje pronašli i uništili 50 protuoklopnih i 20 protupješačkih mina.

Ravnatelj HCR-a Oto Jungwirth napomenuo je da na tim predjelima treba razminirati još 70-ak tisuća četvornih metara, a nakon toga će, planirano je, idući tjedan početi razminiranje oko crkve svete Katarine u Slani.

Ravnatelj Jungwirth je, predstavljajući nacionalni program protuminskog djelovanja-izlaznu strategiju, napomenuo da je u Hrvatskoj 954,5 četvornih kilometara minski sumnjiva prostora na području 111 općina i gradova te 12 županija. Naveo je da su minski najonečišćenije, po veličini minski sumnjiva prostora, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Vukovarsko-srijemska, Zadarska i Požeško-slavonska županija.

Kako je rečeno na konferenciji za novinare u Slani, u minski sumnjivu prostoru najviše sudjeluju šume s 557,8 četvornih kilometara ili s 58,4 posto, poljoprivredna zemlja s 269,2 četvorna kilometra ili 28,2 posto, makija i krš sa 109,7 četvornih kilometara ili 11,5 posto, okućnice naseljenih kuća 4,7 četvornih kilometara ili 0,5 posto, infrastrukturni objekti s 0,2 četvorna kilometra ili 0,02 posto te ostali prostori s 12,9 četvornih kilometara ili 1,4 posto.

HCR je do sada na minski sumnjivu prostoru pronašao 103.419 mina, od kojih su 34.073 protuoklopne i 69.346 protupješačkih mina. Kako je istaknuto, gotovo 50 posto postavljenih mina, odnosno 51.452 mine, nalaze se na minski sumnjivim prostorima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

Od 1998., kad je osnovan i ustrojen HCR, do 2008. u 211 minskih izgreda, po podatcima HCR-a, stradalo je 289 osoba, od kojih 106 smrtno, a 120 je teško ozlijeđeno.

Radilište u Slani i Glinskoj Poljani posjetio je i petrinjski gradonačelnik Željko Nenadić, koji je zahvalio HCR-u na izvrsnoj suradnji, a HCR-u je u ime mještana zahvalila mještanka Višnja Jerman.

   Vijesti

  Predsjednica Vlade čestitala Sandri Šarić - 15.listoapd 2009
  ZAGREB, 15. listopada 2009. (Hina) - Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor uputila je danas čestitku Sandri Šarić, u povodu osvajanja brončanog odličja, na Svjetskom prvenstvu u taekwondou, u Kopenhagenu.

"Ponosna sam na Vaš trud i zalaganje koje je ponovo urodilo uspjehom, brončanom medaljom na Svjetskom prvenstvu u taekwondou. U ime Vlade Republike Hrvatske i moje osobno, čestitam Vam od srca, znajući da je ovaj rezultat samo jedan u nizu postignuća koji se još nalaze pred Vama", stoji u čestici predsjednice Vlade RH
   Vijesti

 Novo samoubojstvo u francuskom Telecomu, 25. u 19 mjeseci - 15.listoapd 2009
  PARIZ, 15. listopada 2009. (Hina/AFP) - Zaposlenik France Telecoma počinio je samoubojstvo u četvrtak, 25. po redu u 19 mjeseci u kompaniji izloženoj kritikama da je visoku stopu samoubojstava izazvala pritiscima na zaposlenike i neprihvatljivim radnim uvjetima.

U četvrtak se u svome domu objesio 48-godišnji inženjer iz Lanniona u pokrajini Bretagne, koji je mjesec dana bio na bolovanju, objavio je poslodavac.

U utorak se u Marseilleu na jugu Francuske pokušao objesiti i 54-godišnji zaposlenik Telecoma, koji je također bio na bolovanju, no u zadnjem trenutku spasili su ga vatrogasci.

Prije današnjeg, posljednje samoubojstvo krajem rujna počinio je 51-godišnji zaposlenik Telecoma koji se bacio s vijadukta kod Annecyja.

Reagirajući na val samoubojstava, grupa je smijenila drugog čovjeka u hijerarhiji. Louis-Pierre Wenes, koji je od 2006. bio zadužen za preobrazbu grupe morao je odstupiti, a na njegovo je mjesto doveden Stephane Richard, bivši predstojnik kabineta ministrice gospodarstva.

   Vijesti

 Kosor: napravit ću sve da Ovčara ne završi u privatnim rukama - 14.listoapd 2009
  ZAGREB,14. listopada 2009. (Hina) - Premijerka Jadranka Kosor izjavila je danas kako će napraviti sve da spomen-područje Ovčara u privatizaciji Vupika ne dođe u privatne ruke.

"To se ne može dogoditi. Dala sam nalog da se vidi o čemu se radi, jer sam o tome saznala kad i javnost. Za mene je to potpuno neshvatljivo", komentirala je Kosor novinarima u Saboru medijska izvješća o tome da je Ovčara u vlasništvu Vupika, koji je u procesu privatizacije.

"Bez obzira tko će na natječaju ostvariti uvjete za kupovinu, sasvim sigurno treba učiniti sve, i to ću apsolutno i poduzeti, da se Ovčara, odnosno to područje, izuzme", dodala je Kosor.

Na pitanje kako se osjeća nakon prvih 100 dana na čelu vlade, kazala je kako se osjeća radno, kao i svaki drugi dan, ali da ima sve manje vremena.

"Radimo na konačnoj verziji proračuna, što je iznimno težak posao, jer su limiti koji su postavljeni ministarstvima manji od prošlogodišnjih", kazala je.

Podsjetila je da će danas biti predstavljeno izvješće Europske komisije. "Mislim da možemo biti zadovoljni, da trebamo uložiti još napora, ali vjerojatno je riječ o posljednjem izvješću, jer ćemo mi taj posao sigurno završiti do sredine iduće godine", ocijenila je Kosor.

Odbacila je tvrdnje da politika usporava obračun s korupcijom. "To nije točno, to se vidi cijelo vrijeme, vlada apsolutno podupire sva neovisna tijela koja rade na istragama, otkrivanju i eventualnom procesuiranju svih koji su za nešto odgovorni, bez obzira kako se zovu", poručila je Kosor.

Još jednom je kazala kako zasad ne planira rekonstrukciju vlade. "Uvijek se u medijima, u životu svih vlada, govori o tome tko dolazi a tko odlazi. Ako bude potrebe za promjenom bilo koga, to će se dogoditi, ali sada je naš prvi posao izrada proračuna za 2010. Na tome radimo i tu imam potporu svih ministara, koji se iznimno trude završiti taj posao".

Na pitanje je li točno da razmišlja o smjeni potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, Kosor je kazala kako se "nikom ništa ne klima".

"Nikom se ništa ne klima. Svi rade svoj posao, a ministar Polančec radi izuzetno težak posao raspetljavanja sudbine brodogradilišta i u tome ima moju potporu", poručila je premijerka.
   Vijesti

 Josipa Rimac:Cilj nam je vratiti poloprivredne i sročarske djelatnosti na seoska područja koja pripadaju gradu Kninu - 14.listoapd 2009
  Kninska gradska vlast uporno izbjegava razgovore o problemima sela, kojih je napretek, od loših i zapuštenih putova, loše vodoopskrbe, zapuštenih starih bunara, nepostojanja javne rasvjete - kazao je Đuro Rusić, vijećnik DPS-a u Gradskom vijeću Knina.

On smatra da su sela koja pripadaju gradu Kninu u daleko gorem položaju od naselja na području susjednih općina. Rusić tvrdi da okolne siromašne općine bar nešto izdvajaju za osiguranje minimalnih uvjeta života u svojim selima, dok je grad Knin svoja sela totalno zanemario. Vijećnik procjenjuje kako se vrlo malo zemlje obrađuje, svega oko pet posto.

- Otkad je uveden smjer Stočarstvo krša na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu, u Plavnom je broj stoke smanjen za pedeset posto - kazuje Rusić.

On predlaže da se više gradskog novca usmjeri ka novostvorenom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj kako bi i selo krenulo naprijed.

- Ne bih se složila da ne mislimo na razvoj sela, s obzirom da smo pravili mostove u Komaliću i Strmici, asfaltirali ceste u Žagroviću i Golubiću, a u završnoj je fazi rješavanje vodoopskrbe za naselje Ljubač. Grad i te kako vodi računa o svojim selima - ističe gradonačelnica Knina Josipa Rimac.

Ona podsjeća kako gradske vlasti u suradnji s Veleučilištem pokušavaju stvoriti preduvjete za razvoj poljoprivrede i stočarstva, te oživljavanja sela na kninskom području.

- Osnovali smo tvrtku Matica, koja je 49 posto u vlasništvu Grada, te 51 posto u vlasništvu Veleučilišta. Matica besplatno izrađuje projekte i aplicira ih na natječaje u resornim ministarstvima i predpristupnim fondovima, imamo stručne ljude na Veleučilištu, no o stanovnicima ovog kraja ovisi žele li se baviti poljoprivredom - kaže Rimac.

Istaknula je da je prema Matici aplicirano 11 projekta iz poljoprivrede i stočarstva, za koje je devet zadrugara i obiteljskih gospodarstava dobilo sredstva, a među njima je samo dvoje s područja grada Knina. Ostali su s područja susjednih općina.

- Naš je cilj kroz Veleučilište i stručni studij poljoprivrede krša-biljna proizvodnja i stočarstvo, vratiti poljoprivredu na ovo područje, jer smo se uvijek hranili i živjeli u ovim krajevima upravo od te djelatnosti – kaže kninska gradonačelnica.
   Vijesti

 Sarajevo sinoć zabijelio snijeg, a na Zavižanu ga palo čak 28 centimetara - 13.listoapd 2009
  HLADNA fronta, koja je jučer pogodila cijelu Europu i nakon dugog, toplog ljeta te isto takvog početka jeseni prešla u zimsko razdoblje, glavnom gradu Bosne i Hercegovine donijela je i prvi snijeg.

> Nevrijeme iznenadilo turiste: Lučka kapetanija i policija cijeli dan spašavali jedriličare!

> Nakon ljetnog vremena došla zima: Na Platku pao snijeg

BiH meteorolozi iz BiH kažu da je ove godine snijeg u glavnom gradu Bosne i Hercegovine malo zakasnio. Prema najavama meteorologa ovaj tjedan bi mnogim europskim područjima mogao donijeti snježni pokrivač. I u Hrvatskoj su se jučer vrhovi planina zabijelili.

Pao i prvi snijeg

Ova ciklona koja je pogodila Hrvatsku i ostatak Europe dobila je ime Stjepan. Kod nas je donijela snijeg u Gorskom kotaru te oluju u Dalmaciji. Naviše snijega u Hrvatskoj je zabilježeno na Zavižanu gdje ga je palo 28 centimetara.
   Vijesti

 Po uzoru na Knin:Spomenik pobjedi u Zadru - 13.listoapd 2009
  Monolit je trokutaste osnove i ‘izrasta’ iz kamene obale, u obliku špica, i mora, ‘životnih simbola ovog prostora’ čime ‘jasno ukazuje na neuništivu snagu ovog naroda’, navodi Silađin u tekstu obrazloženju svoga rada.

Zagrebački arhitekt Branko Silađin, autor Muzeja antičkog stakla na Muraju, pobjednik je natječaja Grada Zadra za idejno rješenje spomenika pobjedi u Domovinskom ratu. Druga nagrada pripala je akademskom kiparu Nevenu Biliću iz Splita, a treću nagradu dobili su arhitekti Ivan Kujundžić, Matija Huzjak i Zvonimir Bušić iz Zadra.

Sedmeročlani Ocjenjivački sud na čelu sa zadarskim arhitektom Antom Uglešićem predložio je i otkup za tri kiparska rada Miroslava Sabolića, Peruška Bogdanića i Igora Rufa.

Pobjednički rad Branka Silađina predviđa podizanje monolita visokog 15 metara od visoko poliranog čelika na samoj obali u dnu uvale Jazine. Monolit je trokutaste osnove i “izrasta” iz kamene obale, u obliku špica, i mora, “životnih simbola ovog prostora” čime “jasno ukazuje na neuništivu snagu ovog naroda, a svojim hvatanjem svake zrake svjetla simbolizira isto tako neuništivi optimizam i život”, navodi Silađin u tekstu obrazloženju svoga rada.

U kamenom podnožju nalazi se uklesan natpis “Domovini” što daje “dostojanstven spomen i počast svima koji su dali živote i onima koji su stvarali ovu našu domovinu”.

Silađinov rad daje i prijedlog rješenja okoliša, odnosno obalnog i hortikulturnog uređenja dna uvale Jazine koje se uređuje u zelenu šetnicu oivičenu kamenim klupama. Time sada neuređena obala postaje novi urbani prostor grada primjeren za prigodne svečanosti, ali i atraktivno sastajalište s vizurom na grad, navodi Silađin.
350 tisuća kuna za nagrade

Na natječaj raspisan u svibnji, a završen 25. kolovoza, pristigla su 33 rada. Samo žiriranje trajalo je jedan dan, a obavljeno je prošlog petka. Ukupan fond nagrada iznosio je 350 tisuća kuna.

Prva nagrada iznosila je 120 tisuća kuna, druga 80, a treća 60 tisuća kuna, dok su otkupljeni radovi dobili po 30 tisuća kuna.

Ocjenjivački sud je radio u sastavu: Ante Uglešić, Miljenko Domijan, Nikola Jakšić, Vladimir Marković, Radovan Dunatov i Ive Vestić, dok je akademika Ivana Kožarića zbog bolesti zamijenio kipar Kuzma Kovačić.


Autor Biškupićeve vikendice

Osim Muzeja antičkog stakla, koji je zadarska javnost doživjela kao kolosalni promašaj i prostornu devastaciju, Silađin je zajedno s Nikolom Bašićem autor rasvjete zadarskog mosta.

Za Grad Samobor je prošle godine izradio slično idejno rješenje za spomen-obilježje poginulim braniteljima koje čini devet monolita od kamena, visokih četiri metra, na čijem je vrhu kapa od kromiranog željeza.

Kao selektor za arhitekturu, upravo je Bašićeve Morske orgulje izabrao za predstavljanje Hrvatske na venecijanskom Biennaleu 2008. Autor je idejnog rješenja za hrvatski paviljon na EXPO-u u Šangaju 2010., ali i vikendice ministra kulture Bože Biškupića u Sutivanu na Braču.
   Vijesti

 Bodulska utjeha: Prvić otkriva svoje potencijale - 13.listoapd 2009
  Projekt uređenja vidikovaca na otoku Prviću, koje je inicirala gradska uprava Vodica, s 50 tisuća kuna nepovratnih sredstava, poduprlo je Ministarstvo turizma.

Riječ je o projektu kojemu je krajnji cilj promocija otočnog turizma, obnova i uređenje zapuštenih maslinika, vinograda i površina pod aromatskim biljem, revitalizacija prvićkih mjesta i povratak kvalitetnijeg života u ruralni prostor. Naravno, uz očuvanje i obnovu izvornog ambijenta i tradicijskog naslijeđa.

- Te će promjene, uvjereni smo, pridonijeti produljenju turističke sezone i popularizaciji otoka Prvića kao tražene turističke destinacije - kaže gradonačelnica Vodica Branka Juričev-Martinčev te dodaje kako je inicijativa o uređenju vidikovaca proizišla iz akcija čišćenja putova.

Kada smo počeli uređivati prvićke poljske i protupožarne putove, nismo ni slutili koliko će to traga ostaviti na izgled dotada zapuštenih starih maslinika i vinograda te ponovno buđenje zanimanja za branje nadaleko poznate trave za liker Vlahovac, kao svojedobno najvrjedniji proizvod zadarske tvornice alkoholnih pića Maraska. Uređenje putova, uz pozitivan učinak na poljoprivredu, rezultiralo je i uočavanjem rekreacijskih potencijala otoka.

- Savršene mountain bike staze pružaju se duž cijeloga otoka, pružajući neopisiv užitak boravka u prirodi i pogleda na obližnji arhipelag. Rekreativci i zahtjevni sportaši, biciklisti, trkači ili pješaci će na putovima koji povezuju brojne prvićke vidikovce naći baš ono što traže. Uz već poznati Burtiž, regatu starim tradicionalnim brodicama na latinsko idro, ovi putovi stvaraju novu turističku ponudu gostima - zaključuje gradonačelnica.
   Vijesti

 SLOVENIJA U TRANSU Pahor obećao igračima očistiti kopačke ukoliko izbore SP - 13.listoapd 2009
  Ako se uspijete plasirati na Svjetsko prvenstvo 2010. u Južnoafričkoj Republici, svakom od vas pojedinačno očistit ću - kopačke! Ovu i te kako za političara neobičnu izjavu javno je dao slovenski premijer Borut Pahor nakon pobjede Slovenije nad Slovačkom (2:0) u kvalifikacijskoj utakmici odigranoj u Bratislavi.

Odmah, nakon odsviranog kraja dvoboja koji je pratio s tamošnjih tribina, Pahor je pohitao u svlačionicu nogometaša gdje je, čestitajući im njihovu treću po redu pobjedu, ponudio takvi, nesvakidašnji čin.

Najprije je medijima rečeno da će se slovenski premijer namazati s crnom bojom, što su potvrdili i neki igrači gledajući u televizijske kamere, no to je poslije negirano, i sve je ostalo “samo” na čišćenju kopački igračima. Ipak, slovenski reprezentativci koje čeka još zadnja utakmica sa San Marinom za definitivni ulazak na SP, prihvatili su i taj ispravak.

Njima tako preostaje da dođu do bodova koji ih vode u Južnu Afriku, a Borutu Pahoru da ispuni obećanje, jer sad to svi od njega očekuju.
- Držat ćemo ga za danu riječ, jer mi ćemo svoje odraditi kako treba... - rekao je igrač Marko Šuler.
   Vijesti

  Valpovo: u kontejneru pronađeno devet ručnih bombi - 13.listoapd 2009
  OSIJEK,13. listopada 2009.(Hina) - Policijska uprava osječko-baranjska izvijestila je danas kako je 51-godišnja Valpovčanka pronašla devet ručnih bombi u kontejneru u valpovačkoj ulici Vijenac Hrvatskih branitelja.

Ručne bombe uklonio je policijski djelatnik Protueksplozijskog odsjeka PU osječko-baranjske.

Policija podsjeća kako je na snazi Zakon o oružju koji građanima omogućuje dragovoljnu predaju minsko-eksplozivnih sredstava, oružja i streljiva bez kaznene ili prekršajne odgovornosti.

Osječko-baranjska PU zato poziva građane da ne odbacuju opasna minsko-eksplozivna sredstva po kanalima, poljima, kontejnerima ili divljim odlagalištima otpada jer time čine kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine.
   Vijesti

 Kosor o zapošljavanju u Polančecovu ministarstvu: Dosta mi je ljudi koji rade mimo odluka Vlade - 12.listoapd 2009
  ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor komentirala je danas nova zapošljavanja u državnoj službi mimo odluke Vlade koja je zbog recesije odlučila da nema novih zapošljavanja.

Naime, prije pet dana u Narodnim novinama je izašao natječaj Ministarstva gospodarstva za prijem u državnu službu sedam vježbenika i stručnih suradnika na neodređeno vrijeme u Upravi za međunarodnu suradnju u području rada i socijalne sigurnosti.

- To je izravno kršenje Vladine odluke. Tražila sam u razgovoru sa potpredsjednikom Vlade i ministrom Damirom Polančecom da se taj natječaj poništi i da vidim tko je za to odgovoran. Dosta mi je ljudi koji samostalno rade mimo odluka Vlade i ignoriraju proceduru. Nedopustivo je da je natječaj raspisan mimo Vlade - rekla je Kosor.

Na upit novinara je li Polančec znao za natječaj u njegovom ministarstvu, Kosor je rekla da nije znao, ali da to sada nije važno, važno je da se poštuju odluke Vlade.
   Vijesti

 Na HTV-u istražuju je li bilo namještanja u kvizu znaja - 12.listoapd 2009
  Hebrang: Tražim kaznu za novinarku HTV-a, Vidošević je znao pitanja

ZAGREB - Ivan Jabuka i Kristina Validžić morali su se svojim šefovima pismeno očitovati o okolnostima nastajanja priloga u HTV-ovoj emisiji Dossier.hr, u sklopu kojeg je Nadan Vidošević briljirao svojim znanjem iz hrvatske povijesti u odnosu na Andriju Hebranga.

Informativni program HTV-a je, potvrđuje Janos Romer, odlučio ispitati slučaj koji će ustanoviti je li Hebrang neznalica ili je rezultat doista bio namješten u Vidoševićevu korist.

Podsjetimo, predsjednički kandidat HDZ-a Andrija Hebrang zatražio je jučer od redakcije HTV-ove emisije hitnu istragu i kaznu za autore priloga. HDZ-ov kandidat nije znao kada je počeo I. svjetski rat niti kada slavimo Dan pobjede.


- Drugi kandidatat Vidošević očito je imao sva pitanja što se vidi u emitiranom prilogu i odgovore je čitao s papira - poručili su u nedjelju iz Hebrangovog stožera.

Urednik Dossier.hr-a Ivan Jabuka odbacio je jučer bilo kakve insinuacije da je bilo namještanja, a danas su priopćenjem vezanim uz kviz reagirali i iz Vidoševićeva stožera.

- Nadan Vidošević nije čitao odgovore ni s kakvog papira, on je odgovore jednostavno znao. Odbijamo krajnje uvredljivo podcjenjivanje gospodina Vidoševića da nije u stanju znati podatke, nego da na jednostavna pitanja iz opće političke kulture mora odgovarati sa šalabahtera. Predsjednički kandidat Nadan Vidošević nije posjedovao pitanja unaprijed, kako mu neki insinuiraju, nego je bio u istoj poziciji kao i svi ostali predsjednički kandidati. U konačnici, riječ je o pitanjima koje bi svaki političar ili predsjednički kandidat trebao znati - poručili su iz Vidoševićeva stožera. (Kl. R., D. A.)

   Vijesti

 PODSJETIMO SE-BBC NEWS / EUROPEC-omputers help Croat ex-soldiers - 12.listoapd 2009
  By Nick Hawton
BBC News, Knin, Croatia

Croatian war vets "We all became animals during the war. I saw things I really don't want to talk about now," Ante tells me, looking into the distance, his words slow and thoughtful.

"Like many others, I suffered psychological problems after the war ended.

"I couldn't find peace of mind or concentrate on anything. I wouldn't even speak to my family and locked myself in a room."

Ante Slavic, a former Croatian soldier from the mountain town of Knin, has largely recovered from the post-traumatic stress he suffered. But his recovery has not been down to medicines or psychological counselling.

It is a result of a pioneering project set up and run by war veterans themselves.

Self-help

Knin and the surrounding region saw fierce fighting between Croat and Serb forces during the war in the early 1990s.

The bullet holes have still not been plastered over on the walls in the town. These days high unemployment and a poor economy are people's main concerns.

Ante Slavic "We wanted to do something for ourselves," says Boris Kraljic, who was one of the initiators of the war veterans' project.

"We set up this centre and began offering computer courses to former soldiers.

"The courses meet European standards. And then we also included the families as well. It brought some people out of the depression they had sunk into."

Around 800 former soldiers have gone through the centre. Some of the veterans now train other former soldiers.

They have set up their own wireless network and are continually looking to upgrade the technology at their disposal.

"The next stage is to try to find employment for our people. These people now have the skills and knowledge. The real challenge is to now help find them jobs," says Boris.

"This project is hugely important. It's a fantastic way of developing an information society. But also it is dealing in the best possible way with some of the issues that this country has had and the consequences of war," says Miroslav Kovacic, state secretary with the Croatian government.

Corporate aid

Multinational companies have also got involved.

Knin panorama

IBM's general manager for Croatia, Ivan Vidakovic, says he was impressed by the determination of those who ran the course.

"They took their destiny in their hands. Some of them are now starting their own businesses and we want to help by providing skills and support."

The centre has now become a focal point for the local community. One of the rooms is now set aside to teach children foreign languages.

"We would like to offer our experiences and ideas to other war veterans organisations around the world," says Mladen Milosevic, president of the war veterans' association.

"We think we have a lot to offer."

Ante has made such a recovery that he is now one of the main organisers at the centre.

"I feel a lot better in myself," says Ante with a smile. "Look what we've achieved in the past three years. We may soon set up our own internet radio and TV stations. Who knows what the future holds?"

   Vijesti

 Knin: jedanaest stanova za jedanaest specijalista - 12.listoapd 2009
  Nedostatak kadrova prisutan je u Kninu, kao i u cijeloj Hrvatskoj. Brojni liječnici iz Zagreba i drugih hrvatskih gradova dolazili su u Knin privremeno raditi prvih godina nakon oslobođenja grada, dok se bolnica nije kadrovski ekipirala. Najveći je dio liječnika u Knin stigao iz BiH, pa su u Zvonimirovu gradu poput drugih doseljenih Hrvata riješili svoje stambeno pitanje.
specjalizanti kninske bolnice

− U bolnici su zaposleni liječnici iz Knina, a dosta ih je iz Šibenika, Splita i drugih susjednih gradova, pa zbog male udaljenosti oni uglavnom putuju na posao i ne žive u Kninu − doznajemo od ravnatelja bolnice dr. Olivera Ojdanića.

Liječnici iz većih gradova u Hrvatskoj nisu dosad pokazivali veliki interes da bi živjeli i radili u Kninu, no moguće je da se situacija promijeni zahvaljujući specijalizacijama koje je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ove godine odobrilo kninskoj bolnici.

Na natječaj za 11 liječnika specijalizanata prijavilo se više od 30 liječnika iz cijele Hrvatske, od Šibenika, Sinja, Splita, Rijeke i Zagreba. Riječ je o mladim liječnicima koji su nakon svojeg usavršavanja odlučili ostati raditi i živjeti u Kninu.

Grad Knin će svim specijalizantima koji odluče ondje ostati trajno osigurati stambeni smještaj, te im dodijeliti stanove u zgradi koju ove godine počinje graditi Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva na prostoru bivše vojarne “Senjak” u Novom centru Knin.

Nova zgrada imat će 80 stanova, a u njoj će stambeno pitanje moći riješiti i drugi kadrovi koji su potrebni gradu.

Jedanaest mladih liječnika koji su već potpisali ugovore o specijalizaciji nisu kraj ulaganja u kadrove u kninskoj bolnici. Ministarstvo zdravstva je, naime, odobrilo kninskoj bolnici još 10 specijalizacija, pa se očekuje novi natječaj i potpisivanje ugovora sa specijalizantima.

Problemi nedostatka zdravstvenih kadrova prisutni su i u Domu zdravlja, gdje se već godinama čeka osnivanje stalnog tima hitne medicinske pomoći, koja je zasad organizirana dežurstvima liječnika iz ambulanti primarne zdravstvene zaštite.

Za organiziranje hitne medicinske pomoći u Kninu potrebno je pet liječnika, kojih u ovom trenutku nema.

Bolnica s pet odjela

Kninska se bolnica prije godinu dana službeno odvojila od šibenske te postala samostalna Opća bolnica “Hrvatski ponos”, s mjesečnim limitom od 2,8 milijuna kuna. U bolnici i dalje funkcioniraju četiri temeljna odjela – Kirurgija, Interni odjel, Pedijatrija i Ginekologija s porodništvom, te Odjel za produženo liječenje.
   Vijesti

 Studentski dom u Kninu još čeka natječaj iz Ministarstva - 12.listoapd 2009
  Kompletna dokumentacija je spremna, pribavljena je građevinska dozvola i samo se još čeka da Ministarstvo regionalnog razvoja objavi natječaj za početak radova – kaže dekan dr. Marko Jelić

Ako su u kninskom Veleučilištu “Marko Marulić” još ovog proljeća očekivali raspisivanje javnog natječaja za izgradnju studentskog doma u Kninu, projekt je još uvijek na čekanju. Kompletna dokumentacija je spremna, pribavljena je građevinska dozvola, ugovor je pripremljen i samo se još čeka da Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva objavi natječaj za početak radova – kazao nam je dekan Veleučilišta dr. sc. Marko Jelić.

U Gradu Kninu odbacuju nagađanja da je projekt studentskog doma odgođen zbog štednje u državnom proračunu.
- Studentski dom financirat će se sredstvima Europske investicijske banke iz programa EIB 2, koja su već osigurana i trebaju se realizirati u ovoj godini – potvrdila nam je gradonačelnica Knina Josipa Rimac.

STUDENTSKI_DOM1-170909.1
Bivša vojna zgrada u Krešimirovoj ulici u Kninu adaptirat će se u Studentski dom
Ona napominje da je za cijelo područje Hrvatske iz programa EIB 2 odobreno više od 80 projekata, pa kninski studentski dom mora čekati da dođe na red. U Gradu ističu kako nema nikakve sumnje da će do kraja ove godine Ministarstvo regionalnog razvoja raspisati natječaj za izgradnju doma, odnosno adaptaciju dviju bivših vojnih zgrada u Krešimirovoj ulici, koje je posljednjih godina Crveni križ koristio kao svoje skladište. Ukupni troškovi za izgradnju studentskog doma kreću se oko 25 milijuna kuna, od čega je 17 milijuna kuna planirano za građevinski dio radova. Ostali dio troškova odnosi se na opremanje doma.

- Još treba riješiti problem tko će financirati opremanje doma, no taj će se dio posla lakše provesti, samo da građevinski radovi napokon krenu - ističe gradonačelnica.

U planu je bilo da novac za opremanje doma osigura Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, prije negoli su u ovom Ministarstvu krenuli sa stezanjem kaiša. Kninski studentski dom osigurat će smještaj za oko 100 studenata iz drugih gradova koji studiraju na Veleučilištu u Kninu. U zgradi koja se nalazi uz cestu, u Krešimirovoj ulici blizu Veleučilišta, uredit će se pet apartmana za gostujuće profesore i predavače, knjižnica i još neki drugi sadržaji potrebni studentima. Predviđeno je i uređenje studentske menze, a studenti se za sada hrane u restoranu obližnjeg Doma HV-a “Kralj Zvonimir”.
   Vijesti

 Država znanja: u Vodicama i srednja škola - 12.listoapd 2009
  Županijska skupština prihavatila je osnivanje još jedne skrednjoškolske ustanove, 13. u županiji. Usvajanjem nove mreže srednjih škola vijećnici su, uz postojeće srednjoškolske centre u Šibeniku, Drnišu i Kninu, podržali otvaranje srednje škole u Vodicama.

Tu inicijativu pokrenuo je Grad Vodice, a Županija ju je ocijenila utemeljenom i opravdanom jer je sukladna obrazovnim potrebama i interesima stanovništva.

- Uz osnovnu školu i veleučilišni studij upravnog prava, to je bila karika u obrazovnom lancu koja je nedostajala Vodicama. U promišljanju koji bi srednjoškolski smjerovi bili najprimjereniji i najbliži Vodicama, uzela se u obzir upravo činjenica o postojanju studija upravnog prava, ali su sagledane i potrebe i želje za obrazovanim kadrom izuzetno razvijenog turističkog središta. Stoga je zaključeno da bi najsvrhovitijim bilo otvaranje gimnazijskog programa te strukovnih programa upravnog prava, ekonomije i turizma - pojasnila je Branka Juričev-Martinčev, gradonačelnica Vodica.

Vodička srednja škola trebala bi, inače, primiti prvu generaciju srednjoškolaca već iduće školske godine. Prostor za rad bi bio osiguran unutar zgrade Osnovne škole “Vodice”, i to u poslijepodnevnoj smjeni kada je cijelo jedno krilo škole prazno.

- Računamo, naravno, na učenike iz Vodica, ali polaznici ove srednje škole bit će i iz okolnih općina i kojima njezino otvaranje znatno skraćuje putovanje i troškove prijevoza, što nije mala stavka u obiteljskom budžetu. U ovisnosti o tome koliko će biti zainteresiranih polaznika, odlučit će se hoće li se odmah krenuti s četiri smjera ili će se u realizaciju zacrtanog plana ići postupno - kazala je gradonačelnica.

marina jurković
Nova zgrada već u planu

Funkcioniranje srednjoškolskog obrazovanja u učionicama Osnovne škole privremeno je rješenje. U svom urbanističkom planu grad Vodice je osigurao lokaciju za izgradnju nove zgrade srednje škole. Na zemljištu u vlasništvu grada, ukupne površine od 3400 četvornih metara, planom je predviđena gradnja zgrade bruto površine od oko dvije tisuće četvornih metara za potrebe 400 učenika. Vrijednost izgradnjE srednjoškolske zgrade u Vodicama već sada je procijenjena na 15 milijuna kuna.
   Vijesti

 Vinkovci: iz službe udaljena dvojica policajaca - 12.listoapd 2009
  VINKOVCI,12. listopada 2009.(Hina) - Na temelju rješenja načelnika Policijske uprave vukovarsko-srijemske Josipa Grčanca, iz službe su, zbog teške povrede službene dužnosti, udaljena dvojica policijskih službenika te Policijske uprave, priopćila je danas vukovarsko-srijemska policija.

U kratkom priopćenju navodi se kako je "u suradnji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog krimanaliteta (USKOK), u tijeku poduzimanje niz dokaznih radnji s ciljem razrješenja slučaja".

Odluku o udaljavanju iz službe dvojice policijskih službenika, rođenih 1979. i 1974. godine, načelnik Josip Grčanac donio je u petak.

Glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Krunoslav Žgela izjavio je danas Hini kako je riječ o povredi službene dužnosti "koja se nije nedavno dogodila već je ranijeg datuma", ne želeći iznositi detalje slučaja.
   Vijesti

 Predsjednica Vlade s predsjednikom francuskog Senata - 12.listoapd 2009
  ZAGREB, 12. listopada 2009. (Hina) - Predsjednica hrvatska vlade Jadranka Kosor sastala se u ponedjeljak u Banskim dvorima s predsjednikom Senata Francuske Republike Gerardom Larcherom, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću.

Zahvalivši na potpori i prijateljstvu koje Francuska pruža tijekom hrvatskih pristupnih pregovora, posebice na iznimnom angažmanu tijekom francuskog predsjedanja Europskom unijom, Kosor je istaknula i zadovoljstvo parlamentarnom suradnjom. Dodala je kako je Hrvatska u proteklom razdoblju intenzivno radila i na ispunjavanju svih preostalih obveza iz pregovaračkog procesa i naglasila da je Hrvatska svjesna izazova koji se još pred njom nalaze.

Larcher je dao punu potporu ulasku Hrvatske u Europsku uniju te je posebno pohvalio aktivnosti hrvatske vlade i premijerke Kosor u deblokadi pristupnih pregovora. Također, izrazio je spremnost i želju za daljnjim jačanjem gospodarske suradnje kao i suradnje u području kulture, obrazovanja i sveučilišta. Vlada Republike Hrvatske će poticati učenje francuskog jezika a uskoro se očekuje i gradnja francuske škole u Zagrebu.

Na kraju susreta, Kosor je ponovila je da je otvoren poziv predsjedniku Francuske Republike Nicolasu Sarkozyju i premijeru Francoisu Fillonu da posjete Hrvatsku, stoji u priopćenju.

(Hina) xpp/xkga ynab
   Vijesti

  Kosor i Jandroković primili zamjenika talijanskog ministra - 12.listoapd 2009
  ZAGREB, 12. listopada 2009. (Hina) - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor sastala se u ponedjeljak u Banskim dvorima sa zamjenikom talijanskoga ministra gospodarskog razvoja Adolfom Ursom i s njime razgovarala o jačanju gospodarske i suradnje u području znanosti, kulture i obrazovanja, a talijanskog dužnosnika primio je i šef hrvatske diplomacije Gordan Jandroković.

Premijerka Kosor zahvalila je na talijanskoj potpori Hrvatskoj u poslovima vezanima uz ulazak u Europsku uniju, priopćeno je iz hrvatske vlade. Nakon deblokade Hrvatska je na početku velikog posla završetka pregovora, kaže se u priopćenju.

Zamjenik talijanskoga ministra gospodarskog razvoja kazao je da cijeni napore koje hrvatska vlada čini na području vanjske politike naglasivši da talijanska vlada daje punu potporu ulasku Hrvatske u EU.

Izraženo je zadovoljstvo zbog povećanja broja talijanskih turista u odnosu na prošlu godinu.

Na sastanku je zaključeno da je Gospodarski forum koji se održava u ponedjeljak još jedna potvrda obostranog interesa za daljnje jačanje gospodarske suradnje i da je to prilika za upoznavanje s mogućnostima za nove poslove i područja koja se nude ulagačima kao i za uspostavu kontakata među tvrtkama.

I ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u ponedjeljak u Zagrebu sa zamjenikom ministra gospodarskog razvitka Italije Adolfom Ursom.

Sugovornici su izrazili zadovoljstvo dobrosusjedskim i partnerskim odnosima između dviju zemalja. Ministar Jandroković zahvalio je Italiji na snažnoj potpori tijekom aktualnih pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, a Ursa je obavijestio i o znatnom napretku u tim pristupnim pregovorima, naglasivši da se Hrvatska nalazi u završnoj fazi te izrazio uvjerenje u njihovo zaključenje u prvoj polovici 2010. godine, kaže se u priopćenju MVPEI-ja.
   Vijesti

  Splitski MedILS dobio 60 tisuća eura za organizaciju dva znanstvena skupa - 12.listoapd 2009
  ZAGREB, 12. listopada 2009. (Hina) - Mediteranski institut za istraživanje života (MedILS) iz Splita dobio je od Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) 60 tisuća eura za organizaciju dva znanstvena skupa u idućoj godini, priopćeno je danas iz MedILS-a.

U tom institutu ističu da je riječ o značajnim sredstvima koja su izborena u jakoj konkurenciji drugih znanstvenih konferencija iz Europske unije, te da ih je dodijelila krovna znanstvena organizacija koja okuplja oko 1200 vodećih znanstvenika iz područja molekularne biologije.

Prvi skup je eksperimentalne prirode i na njemu će 20 studenata i 12 profesora zajedno raditi eksperimente tijekom tjedan dana. Skup će se održati u Splitu od 29. srpnja do 4. kolovoza iduće godine, na temu korištenja metoda biokemije, molekularne biologije i bioinformatike u istraživanju ubikvitina i SUMO molekula, a na skupu će sudjelovati i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2004. Aaaron Ciechanover.

Na drugom skupu, koji će se održati u Splitu od 1. do 5. rujna iduće godine, sudjelovat će 120 sudionika i 30 predavača, a tema konferencije bit će uloga ubikvitina u popravku oštećenja genoma te poremećajima koji dovode do tumora i razvojnih anomalija kod ljudi, stoji u priopćenju.

   Vijesti

 Nogomet - Ladić vjeruje u pobjedu - 12.listoapd 2009
  SVETI MARTIN NA MURI, 12. listopada 2009. (Hina) - Trener hrvatske nogometne U-21 reprezentacije Dražen Ladić pred sutrašnju kvalifikacijsku utakmicu protiv Srbije nema gotovo nikakve dvojbe kada je u pitanju sastav naše momčadi i na travnjak će najvjerojatnije istrčati isti sastav kao protiv Norveške - rekao je u Svetom Martinu na Muri, na posljednjoj konferenciji za novinare pred utakmicu, Ladić.

Tako će sutra, u 17:30 sati u Varaždinu zaigrati slijedeći sastav: Kelava, Tomečak, Jozinović, Maloča, Barbarić, Badelj, Jajalo, Oremuš, Perišić, Školnik i Kramarić.

Izbornik je optimističan pred utakmicu i najavljuje pobjedu odnosno pohod na sva tri boda.

"Iako je reprezentacija Srbije favorit na papiru tvrdim da individualno nismo ništa slabiji od njih. I jedni i drugi napravili smo kiks na startu kvalifikacija gdje je sada u laganoj prednosti reprezentacija Slovačke. Međutim, mislim da će se pitanje pobjednika skupine rješavati ravnopravno između ove tri reprezentacije," kazao je Ladić.

Izbornik mlade hrvatske reprezentacije rekao je kako se u koncepciji igre neće posvećivati posebna pažnja niti jednom igraču srpske reprezentacije budući da su oni prvenstveno jaki kao kolektiv.

Mlada hrvatska reprezentacija se trenutačno nalazi na začelju skupine 7 kvalifikacija za Europsko U21 prvenstvo sa tri boda iz dva nastupa. U vodstvu je Slovačka sa sedam bodova iz tri susreta, na drugom mjestu je Srbija sa šest bodova iz tri utakmice, Norveška je treća sa četiri boda iz četiri nastupa, a ispred Hrvatske je i Cipar koji je u četiri kola osvojio tri boda.

   Vijesti

 Gorbačov: izbjegao sam treći svjetski rat - 12.listoapd 2009
  ZAGREB, 12. listopada 2009. (Hina) - Odlukom da ne intervenira u demokratske procese u istočnoj Europi Moskva je 1989. izbjegla treći svjetski rat, rekao je za francuski list "Le Figaro" Mihail Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza koji današnjem ruskom vrhu zamjera netransparentno trošenje naftnih prihoda i toleriranje korupcije.

U intervjuu za Le Figaro koji u ponedjeljak donosi poseban prilog o padu Berlinskog zida, Gorbačov je rekao da nije nimalo oklijevao uvesti vjerske i demokratske slobode u zemlju i da je pad Zida rezultat dugog procesa kojemu su prethodile velike promjene u SSSR-u, središnjoj te istočnoj Europi, kao i bolji odnosi sa Zapadom, osobito sa Sjedinjenim Državama.

Na sastanku s liderima zemalja Varšavskog pakta 1985. godine, Gorbačov im je rekao da je svaki od njih odgovoran za politiku u svojoj zemlji.

"Dakle, obećao sam im da mi nećemo intervenirati i nikada to nismo napravili. Da smo to učinili, vjerojatno ne bih bio ovdje, s vama...", rekao je Gorbačov. Na pitanje što se moglo dogoditi da se Moskva upustila u intervencije, odgovorio je: "Mogli smo imati Treći svjetski rat".

Europa je tada bila puna nuklearnog oružja i s oko dva milijuna vojnika s obiju strana Željezne zavjese, podsjetio je čovjek koji kaže da je vjerovao u očuvanje SSSR-a.

Za raspad SSR-a optužio je neprijatelje Perestrojke koji su izveli državni udar jer njega nisu mogli legalno ukloniti s vlasti.

Današnje rusko vodstvo, predsjednik Dmitrij Medvedev i premijer Vladimir Putin netransparentno troše petrodolare. "Velik dio tog novca je spiskan je i nije iskorišten za modernizaciju zemlje. Trebali su davno prije raditi na poboljšanju gospodarskog stanja, da moderniziraju Rusiju i demokratiziraju je", drži Gorbačov. Smatra da treba što prije dokončati korupciju kako bi se izgradio nov sustav, nov model razvoja.

Zadnji predsjednik Sovjetskog Saveza danas vodi nevladinu organizaciju za zaštitu okoliša "Zeleni križ" i želi vjerovati da će svijet donijeti dobre odluke u borbi protiv globalnog zatopljenja na skorašnjoj konferenciji u Kopenhagenu.

Također je izrazio uvjerenost da će Rusija znati iskoristiti šansu koju joj pruža novi čovjek u Bijeloj kući Barack Obama.
   Vijesti

 Egipatski predsjednik Hosni Mubarak krajem tjedna u Hrvatskoj - 12.listoapd 2009
  ZAGREB, 12. listopada 2009. (Hina) - Egipatski predsjednik Mohamed Hosni Mubarak boravit će u petak i subotu na poziv hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića u službenom posjetu Hrvatskoj, priopćeno je iz ureda predsjednika.

Svrha posjeta egipatskog predsjednika je jačanje bilateralnih odnosa na svim područjima, a osobito poticanje investicija, trgovine i suradnje među tvrtkama dviju zemalja.

Dvojica će predsjednika razgovarati i o regionalnim i globalnim pitanjima važnima objema zemljama, osobito o gospodarskoj krizi i stanju na Bliskome istoku.

Osim sa svojim domaćinom predsjednikom Mesićem, egipatski će se predsjednik susresti i s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor.

Mesić se s Hosnijem Mubarakom sastao ovoga ljeta u Šarm el-Šeiku na summitu Pokreta nesvrstanih.
   Vijesti

 Završila sudska istraga Pukanićeva i Franjićeva ubojstva - 12.listoapd 2009
  ZAGREB, 12. listopada 2009. (Hina) - Jednogodišnja istraga protiv šestorice osumnjičenih za ubojstvo suvlasnika i novinara tjednika "Nacional" Ive Pukanića i njegova suradnika Nike Franjića završila je na zagrebačkom županijskom sudu, a spis će biti upućen USKOK-u najvjerojatnije do kraja ovog tjedna.

Glasnogovornik suda Krešimir Devčić potvrdio je danas za Hinu da je istražna sutkinja Erna Dražančić u proteklih godinu dana provela sve dokazne radnje i završila istragu.

"Spis se završava i zaključuje i najvjerojatnije će do kraja ovog tjedna biti proslijeđen USKOK-u", kazao je Devčić.

Budući da je istraga bila tajna, o pojedinostima nije želio govoriti, no kazao je kako je u proteklih godinu dana "saslušan veći broj svjedoka, obavljeno više prepoznavanja te pretraga automobila i stanova, provjereni brojni telefoni te provedena brojna vještačenja". Dodao je da potkraj listopada istječe maksimalni pritvorski rok u kojem se osumnjičenici mogu držati iza rešetaka bez podizanja optužnice.

Kad od suda dobije spis, u USKOK-u moraju odlučiti hoće li podignuti optužnicu protiv Roberta i Luke Matanića, Amira Mafalanija, Slobodana Đurovića, Željka Milovanovića, koji je u pritvoru u Beogradu, te bjegunca Bojana Gudurića za kojim je raspisana međunarodna tjeralica i nagrada od 100.000 kuna.

Uz njih, za isti zločin su osumnjičeni Milenko Kuzmanović i Sreten Jocić, poznatiji kao Joca Amsterdam, no protiv njih se vodi odvojeni postupak u Srbiji.

Jocića se tereti da je preko svog kuma Slobodana Đurovića naredio i naručio Pukanićevo ubojstvo. Bratiće Matanić i Mafalanija tereti se da su bili dio zločinačke organizacije koja je nekoliko mjeseci pratila žrtvu te da su nabavili eksploziv i drugo oružje potrebno za atentat, a Milovanovića i Gudurića da su bili izravni počinitelji ubojstva.

Milovanović je dovezao skuter s eksplozivom u dvorište "Nacionala", a Gudurić je motrio dvorište i daljinski aktivirao eksploziv u trenutku kad se Pukanić približio skuteru.

Odvjetništvo vjeruje da su Matanići i ostali sve radili po nalogu Jocićeva kuma Đurovića, a za to im je navodno isplaćeno 1,5 milijuna eura.

Jednogodišnja zagrebačka istraga pokrenuta je kad su osumnjičenici uhvaćeni u policijskoj akciji nazvanoj "Balkan ekspres". Istraga je proglašena tajnom, pa je ostalo nepoznato tko je sve svjedočio i koje su istražne radnje provedene. No mediji su nedavno objavili da USKOK ima krunskog svjedoka, odnosno osobu koja je sudjelovala u pripremi ubojstva, ali se nagodila s odvjetništvom te odlučila svjedočiti protiv ostalih osumnjičenika.

Hrvatski i srbijanski tisak nagađa da se optužbe protiv osumnjičenih temelje upravo na iskazu tog svjedoka pokajnika.
   Vijesti

 Nevrijeme na riječkom području, prvi snijeg u Gorskom kotaru - 12.listoapd 2009
  RIJEKA,12. listopada 2009.(Hina) - Nevrijeme s obilnom kišom i vjetrom zahvatilo je danas u prijepodnevnim satima Rijeku i njenu okolicu zbog čega su, po do sad dostupnim podacima oštećena dva automobila, a naglo sniženje temperature zraka donijelo je i prve snježne oborine u Gorskome kotaru.

Najviše štete današnje je nevrijeme napravilo na opatijskom području gdje su vatrogasci intervenirali 18 puta. Na tom su području oštećeni automobili zbog pada grana sa stabala. Na liburnijskoj rivijeri na više mjesta je bio otežan promet zbog otpalih grana. Uz gradsku javnu vatrogasnu postrojbu u raščišćavanje posljedica nevremena uključene su i dobrovoljne vatrogasne postrojbe.

U višim dijelovima Gorskoga kotara pao je prvi snijeg i susnježica ali se brzo topio pa nije stvarao probleme u prometu.

   Vijesti

 Kosor: oglas za zapošljavanje izravno krši vladinu odluku - 12.listoapd 2009
  ZAGREB,12. listopada 2009.(Hina) - Premijerka Jadranka Kosor ocijenila je danas kako objava natječaja za zapošljavanje u Ministarstvu gospodarstva predstavlja izravno kršenje vladine odluke, zbog čega je zatražila da se natječaj poništi i da se točno utvrdi tko je odgovoran za taj propust.

Ministarstvo je, naime, u Narodnim novinama nedavno objavilo natječaj za zapošljavanje novih vježbenika i savjetnika, unatoč vladinoj odluci iz srpnja, kojom su zabranjena nova zapošljavanja u državne službe prije donošenja državnog proračuna za 2010.

"To je izravno kršenje vladine odluke i ja sam u razgovoru s potpredsjednikom Polančecom zatražila da se taj natječaj poništi i da vidimo tko je odgovoran za raspisivanje natječaja, koje se objašnjava nekim kašnjenjem", rekla je Kosor novinarima u vladi.

Kazala je kako se događa da neki ljudi u vladi i ministarstvima rade samostalno, ignorirajući ministre. "Došlo je vrijeme da tu napravimo reda", dodala je Kosor.

Podsjetila je da je vlada objavila kako se veto na zapošljavanje neće odnositi na poslove vezane uz pregovore s EU.

Naglasila je, međutim, da o svakom takvom projektu mora biti obaviještena premijerka i ministri, koji se moraju dogovoriti da će stati iza takve političke odluke.

"Nedopustivo je da se natječaji raspisuju a da o tome nitko ne zna ništa", istaknula je Kosor, koja tvrdi da o zapošljavanju ništa nije znao ni ministar Damir Polančec.

"Vlada ne donosi odluke koje će sama kršiti i koje bilo koji član vlade i ministarstva koji je u sustavu vladinih odluka ne poštuje. To se ne može tolerirati", poručila je Kosor.
   Vijesti

  Mesić o izvješću Europske komisije: korupcija počinje preko javnih nabava - 12.listoapd 2009
  ZAGREB, 12. listopada 2009. (Hina) - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u ponedjeljak, komentirajući izvješće o napretku Europske komisije u kojem se upozorava na korupciju u Hrvatskoj, da korupcija kod nas počinje preko javnih nabava i da to pitanje treba sistemski riješiti.

Sve aktualne afere su više-manje vezane uz javnu nabavu i dok god se to sistemski ne bude riješilo, imat ćemo iste igrače i iste afere, rekao je Mesić novinarima prigodom posjeta Pan papirnoj industriji.

Ima korupcije i u zemljama etablirane demokracije i vladavine prava, ali tamo oni koji se bave korupcijom bivaju izvedeni pred lice pravde, a ne kao kod nas, gdje se može pomisliti kako je pravda spora, ali često nije i dostižna, ocijenio je Mesić.

Na novinarski upit da Europa pritom "upire prstom u hrvatske političare", Mesić je ponovio kako je prvenstveno riječ o sustavu jer je staro pravilo da "prilika čini lopova".

Ako sustav nekome ne omogućava korumpiranost, onda ova zemlja ni neće biti korumpirana, zaključio je.

U nacrtu izvješća o napretku, koje će Europska komisija službeno objaviti u srijedu, stoji da se Hrvatska približava završnoj fazi pregovora, koji bi se trebali završiti tijekom sljedeće godine, a najviše napora tražit će se u borbi protiv korupcije.

Hrvatska je postigla napredak u gotovo svim poglavljima, a od izazova koji stoje pred Hrvatskom Komisija navodi da će se morati ubrzati reforme u pravosuđu i temeljnim pravima, posebice u pogledu neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, manjinskih prava, uključujući povratak izbjeglica i suđenja za ratne zločine.

U području borbe protiv korupcije Komisija bilježi da je poboljšan zakonski okvir za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali unatoč tim pomacima smatra da je korupcija vrlo raširena, da je premali broj presuda i da politika utječe na istrage u slučajevima korupcije na visokoj razini.
   Vijesti

 Stožer Andrije Hebranga: Vidošević je znao pitanja - 12.listoapd 2009
  IZ STOŽERA predsjedničkog kandidata Andrije Hebranga tvrde kako je HDZ-ov kandidat "bio žrtva smišljenog scenarija s namjerom da ga se zbuni, a pogoduje drugom kandidatu".

U svome reagiranju su izrazili snažan protest protiv organizacije intervjua u HRT-ovoj emisiji Dossier HR koja se emitirala 8. listopada, a u kojoj je ispalo kako kandidat koji ide na domoljubni sentiment ne zna kada su državni praznici.

Hebrang se zbunio jer je shvatio da se radi o namještaljci

"Prije snimanja članica Stožera dobila je pet pitanja, odnosno tema, o kojima će se razgovarati, što smo prihvatili.

Nakon tih pitanja novinarka je nastavila s postavljanjem pitanja o temama izvan dogovora, što je kandidata dovelo u zabunu jer je shvatio da se radi o namještaljci", stoji u reagiranju Stožera predsjedničkog kandidata HDZ-a te se nastavlja kako je očito da je Nadan Vidošević imao prava pitanja, jer je odgovore čitao s papira.
Hebrang: Sad će ispasti da Vidošević bolje od mene zna kad je priznata Hrvatska!

Iz Stožera se ljute zbog toga što je tako ispalo "da datum Oluje zna bolje Vidošević, koji ju je prespavao u krevetu, nego Hebrang, koji je u njoj sudjelovao na ličkoj bojišnici". Ističu i kako je ispalo da je Vidošević bolje znao dan priznanja "na koji je bančio", dok ga je njihov kandidat "dočekao u zamračenju osječke bojišnice gdje je bio izaslanik Vlade".

Od redakcije emisije traže hitnu istragu te poduzimanje "odgovarajućih mjera za autore ovog neprofesionalnog i usuđujemo se reći smišljenog scenarija".
   Vijesti

 GENERAL SOPTA DEMATIRA "JUTARNJI LIST": NISAM PREGOVARAO O PREDAJI OLIVERA KNEZOVIĆA - 11.listoapd 2009
  U povodu napisa u jučerašnjemu broju zagrebačkoga dnevnika "Jutarnji list" da general Stanko Sopta pregovara o predaji Olivera Knezovića, osumnjičenoga za ubojstvo Vedrana Puljića 4. listopada u Širokome Brijegu, general ...
... Sopta obratio se priopćenjem za javnost u kojemu demantira te tvrdnje.

"Jutarnji list plasirao je o meni jednu laž, a potom su je prenijeli i drugi mediji.

Pozivajući se na izvore 'spominje se' i 'doznaje se', Jutarnji list insinuira da ja pregovaram ili da sam pregovarao o predaji Olivera Knezovića. To je apsolutna laž i izmišljotina", tvrdi general Stanko Sopta.
   Vijesti

 Hrvatska na okruglom stolu UNESCO-a "Kakvo obrazovanje trebamo za budućnost" - 10.listoapd 2009
  ZAGREB, 9. listopada 2009. (Hina) - Na okruglom stolu pod nazivom "Kakvo obrazovanje trebamo za budućnost", što se održava 9. i 10. listopada u Parizu, u okviru 35. zasjedanja Generalne skupštine UNESCO-a, hrvatski državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Dražen Vikić Topić upoznao je 70 ministara i državnih tajnika s razvojem i reformama osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Državni tajnik je pritom izvijestio kako su u Hrvatskoj postignuti zapaženi rezultati u širokom uključivanju u kvalitetno obrazovanje svih grupacija društva (inkluzivno obrazovanje), posebice Roma, nacionalnih manjina, imigranata i osoba s posebnim potrebama, kaže se u priopćenju iz Ministarstva znanosti.

Ministri su raspravljali o tome kako osigurati jednak pristup obrazovanju za sve učenike i studente, kako promicati obrazovanje za socijalnu koheziju i ekonomski rast i razvoj i kako u obrazovne procese uključiti "osjetljive" grupacija društva, primjerice djecu s posebnim potrebama.

"U 2008. godini hrvatske škole su uključivale čak 75 posto djece s posebnim potrebama, dok je u svijetu taj postotak u prosjeku 56 posto", naglasio je Vikić Topić.

Posebna je pažnja, zbog globalne ekonomske krize, posvećena mogućnostima cjeloživotnog obrazovanja kao mogućnosti za ublažavanje posljedica krize, a naglašeno je i obrazovanje za održivi razvoj što se nameće zbog izraženijih klimatskih promjena i vremenskih katastrofa. Bilo je riječi i o unaprjeđenju učenja na svim razinama obrazovanja, kao i nužnosti obrazovanja učitelja i nastavnika.

Na ministarskom okruglom stolu, što ga je otvorio generalni tajnik UNESCO-a Koichiro Matsuura, sudionici su podsjetili da je obrazovanje osnovno ljudsko pravo, kao i da svi trebaju imati jednake mogućnosti za obrazovanje, što potvrđuje članak 26. Deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima.

Kroz tri zasebna zasjedanja bilo je riječi o znanjima, vrijednostima i vještinama potrebnim za današnje društvo i društvo budućnosti, o izgradnji inkluzivnog i nepristranog obrazovnog sustava visoke kvalitete koji podržava održivi razvoj te o unapređivanju obrazovnih politika i prakse.
   Vijesti

 ALJMAŠ - Deveto hodočašće hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji - 10.listoapd 2009
  ALJMAŠ - Deveto hodočašće hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koje organizira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti zajedno s udrugama iz Domovinskog rata i u suradnji s Vojnim ordinarijatom u Republici Hrvatskoj.
Očekuje se da će na hodočašću sudjelovati oko 1.100 branitelja i članova njihovih obitelji iz cijele Hrvatske. Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić pozdravit će hodočasnike, hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji u Svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu (12 sati, Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu).
   Vijesti

 Vlada: podvlačimo crtu na broj hrvatskih branitelja - 09.listoapd 2009
 
ZAGREB,9. listopada 2009. - Hrvatska vlada danas je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kojim se, kako je rekla premijerka Jadranka Kosor, "podvlači crta", odnosno utvrđuje da više ne postoje mogućnosti ostvarivanja statusa hrvatskog branitelja budući da je od Domovinskog rata proteklo više od 13 godina.

Resorni ministar Tomislav Ivić na vladinoj je sjednici objasnio da, prema izmjenama koje su upućene u hitnu saborsku proceduru, više neće biti moguće ostvariti invalidsku mirovinu po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja ako osoba nema status hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI). Isključuje se, objasnio je, mogućnost da se postojanje bolesti dovodi u uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskome ratu. Naveo je nadalje kako je isti slučaj i sa smrću, odnosno, isključuje se mogućnost povezivanja smrti sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu jer je prošao prevelik broj godina.

Izmjene se odnose i na ostvarivanje prava na najnižu mirovinu, koja iznosi 45 posto prosječne plaće, na način da je za ostvarivanje prava nužno 100 dana sudjelovanja u Domovinskome ratu ratu (do sada je bio potreban jedan dan), a pravo na najnižu mirovinu neće imati oni iz Registra branitelja koji se nalaze u neborbenom sektoru, odnosno, kako je rekla premijerka, pravo na najnižu mirovinu odredbama novog zakona oslanja se na sudjelovanje u ratu u borbenom sektoru.

Sto dana sudjelovanja u Domovinskome ratu bit će nužno i za ostvarivanje prava na opskrbninu kao oblik socijalne pomoći najsiromašnjim hrvatskim braniteljima. Odredbe zakona primjenjivale bi se na sve započete, a nedovršene postupke, utvrđivanja statusa.

Kosor je naglasila da se tim izmjenama "podvlači crta", te da su ih podržali i koalicijski partneri i braniteljske udruge, te istaknula da će se izmjene i dopune zakona reflektirati na proračun u 2010., kao i na broj članova Fonda hrvatskih branitelja.

Vlada je Saboru uputila i konačni prijedlog zakona o zaštiti nasilja u obitelji, a premijerka je pozvala sve institucije da doslovno provode kako se više ne bi moglo dogoditi da, kako je rekla, netko u instituciji kaže da je nasilje obiteljski problem i 'neka se to riješi u obitelji'.

Posebno je istaknula da se uvodi pojam ekonomskog nasilja zbog kojeg, kako je rekla, mnoge žene trpe jer, nažalost, ne vide neku perspektivu i to ih lancima veže uz nasilnika.

Upozorila je i kako zbog toga što su "sve oči javnosti uprte u političke elite", po pitanju nasilja u obitelji "ne smijemo imati milosti ni prema kome". "Nikada figa u džepu kad se o tome govori", rekla je Kosor ponovivši da nitko ne može biti ugleda osoba, bio on ministar, zastupnik, liječnik, ako je obiteljski nasilnik. "Takva osoba zaslužuje osudu svih nas i pečat za čitav život", rekla je.

Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič naglasila je da riječ o modernom zakonu jer se njegove odredbe odnose i na izvanbračne i istospolne zajednice, kao i na žrtve nasilja u udomiteljskim obiteljima.
   urednik
Više o tome

 Gugutanje bebe probudilo Britanku iz kome - 09.listoapd 2009
  NAKON trovanja hranom koja je u sebi sadržavala bakteriju E.coli, 32-godišnja Britanka Karen Morrisroe-Clutton nalazila se u komi dok nije čula gugutanje svog 11-tjednog sina. Žena se nakon toga potpuno oporavila što je šokiralo liječnike. "Znala sam da umirem i potpuno sam se predala", kaže Karen koja supruga Paula smatra zaslužnim za njezin oporavak jer joj je upravo on pustio snimku njihovoga sina kako guguće.

"Čula sam Olliea i znala sam da me treba. Željela sam samo vidjeti njegovo lice i uhvatiti ga za ruke.", govori Karen koja se otrovala vegetarijanskim sendvičem kojega je pojela u blizini knjižnice u kojoj radi.

Žena je odvedena na intenzivno liječenja, a inducirana joj je koma kako bi se lakše moglo aparatima za dijalizu pokušati oporaviti njene bubrege. U komi je provela pet tjedana.

Za vrijeme boravka u bolnici, suprug je donosio slike dječaka te puštao video i audio snimke. Žena se probudila i rekla "Ne mogu to učiniti. Moram živjeti."

Karen danas živi normalnim životom, bubrezi su se gotovo u potpunosti oporavili. "Sad uživam u svakom trenu jer sam propustila tjedne života i odrastanja svoga sina."
   Vijesti

  Mesić i Veljanoski za zajednički nastup na trećim tržištima - 09.listoapd 2009
  ZAGREB, 9. listopada 2009. (Hina) - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je predsjednika makedonskog Sobranja Trajka Veljanoskog s kojim se suglasio da postoje objektivne mogućnosti za jačanje bilaterlnih odnosa, osobito za zajedničko nastupanje na tržištima trećih zemalja.

Kako je u petak priopćeno iz Ureda Predsjednika, dvojica sugovornika razgovarala su o ulozi makedonske, odnosno hrvatske nacionalne manjine u proširivanju bilateralnih odnosa.

Prema priopćenju, Mesić je izrazio nadu da će makedonsko-grčki spor oko imena države biti prevladan kako bi Makedonija mogla nastaviti svoj put prema euroatlantskim integracijama.

Veljanoski je naglasio zadovoljstvo Skoplja zbog obnavljanja hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om, dodajući kako je taj proces značajan ne samo za regiju, nego i za cijelu Europu, stoji u priopćenju Ureda Predsjednika.
   Vijesti

 Slučaj Ademi-Norac sredinom studenoga na Vrhovnom sudu - 09.listoapd 2009
  ZAGREB, 9. listopada 2009. (Hina) - Vrhovni sud će sredinom studenoga odlučivati o žalbama na prvostupanjsku presudu kojom je general Rahim Ademi oslobođen, a general Mirko Norac osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u Medačkom džepu 1993.

Za predmet Ademi-Norac predviđena je petodnevna javna sjednica (16.-20. studenoga) na kojoj će vijeće Vrhovnog suda preispitati žalbe obrane i tužiteljstva te cjelokupni prvostupanjski postupak koji je lani, krajem svibnja završio za Ademija oslobađajućom, a Norca osuđujućom nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda.

Na tu presudu žalila su se obojica Norčevih branitelja, Željko Olujić i Vlatko Nuić koji traže njezino ukidanje i ponavljanje suđenja.

"U žalbama smo naveli brojne pogrešno utvrđene činjenice u prvostupanjskom postupku ali i pravnu raščlambu kojom dokazujemo da je Županijski sud primijenio zakone koje nije smio primjeniti", kazao je Olujić koji je već kod objave nepravomoćne presude ocijenio da se Norcu nije moglo suditi za kazneno djelo nečinjenja jer u vrijeme zločina u Medačkom džepu hrvatsko zakonodavstvo nije poznavalo takvo kazneno djelo.

Osim obrane, na presudu se žalilo i zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo koje za Norca traži veću kaznu te ukidanje oslobađajućeg dijela presude i vraćanje na ponovno suđenje.

Sjednica vijeća Vrhovnog suda 16. listopada u 9 sati trebala bi započeti izvješćem suca izvjestitelja o predmetu, a potom bi stranke u postupku, u vremenu koje za to odredi predsjednik vijeća, trebale izložiti najvažnije dijelove žalbe, odnosno odgovore na žalbu.

Norac je putem branitelja zatražio da mu se omogući nazočnost na sjednici, no za razliku od prvostupanjskog postupka gdje je to bilo obavezno kod drugostupanjskog je to samo mogućnost o kojoj odlučuje predsjednik vijeća ili vijeće.

Nakon jednogodišnjeg postupka sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Marina Mrčele presudilo je da Ademi nije kriv za ratne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima, dok je Norca osudilo po dvije točke optužnice na po pet godina zatvora, odnosno jedinstvenu kaznu od sedam godina. Po zakonu važećem 1993. kazna je mogla iznositi najmanje pet, a najviše 20 godina zatvora.

Obojicu se teretilo po zapovjednoj odgovornosti, a ne kao neposredne izvršitelje zločina.

Po obrazloženju presude, Ademi je oslobođen po svim točkama optužnice jer je imao suženu zapovjednu odgovornost, budući je iskazima svjedoka utvrđeno da je na terenu bio još jedan zapovjednik, admiral Davorin Domazet Lošo koji je bio izaslanik načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka i koji je izdavao zapovjedi Norcu.

Norac je s druge strane osuđen jer je, po ocjeni suda, znao za zločine, ubijanje civila i ratnih zarobljenika, pljačku i palež, a to nije spriječio, niti je kaznio odgovorne, iako je imao punu zapovjednu ovlast nad 9. gardijskom brigadom i pridruženim domobranskim postrojbama.

Prema optužnici, na području Medačkog džepa od 9. rujna do 17. rujna kada su se hrvatske snage povukle i područje predale UN-ovim "mirovnjacima" ubijena su 23 srpska civila i pet zarobljenih vojnika, a uništeno 300 različitih građevina.

Norac, inače, već izdržava 12-godišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen 2003. zbog ratnog zločina nad civilima 1991. na gospićkom području. U slučaju da mu Vrhovni sud potvrdi i presudu za Medački džep moći će tražiti da mu se odredi jedinstvena zatvorska kazna za ta dva slučaja.

Sud se u tom slučaju, prema Kaznenom zakonu, mora držati pravila da jedinstvena kazna zatvora mora biti veća od svake pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije dosegnuti njihov zbroj. U slučaju Norca to bi značilo da mu kazna ne bi mogla biti manja od 12 godina na koliko je osuđen za zločine na gospićkom području, ali ni veća od 19 godina koliki je zbir dviju kazni.

Predmet Ademi-Norac prvi je slučaj koji je Haaški sud prepustio hrvatskom pravosuđu.
   Vijesti

  Zagreb: Organiziran "Ludi Pride 2009." posvećen pravima osoba s duševnim smetnjama - 09.listoapd 2009
  ZAGREB, 9. listopada 2009. (Hina) - U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama "Sjaj" organizirala je danas na zagrebačkom Cvjetnom trgu manifestaciju "Ludi Pride 2009." na temu Život u zajednici, a posvećen pravu osoba s duševnim smetnjama.

"Socijalni radnici budite naši saveznici", "Suci shvatite nas ozbiljno", "Poslovna sposobnost je pravo na život", neki su od transparenata koje su nosili aktivisti "Sjaja" dok su građanima dijelili letke, kojima su željeli potaknuti društvo da promijeni način postupanja i deinstitucionalizira osobe s duševnim smetnjama.

U Hrvatskoj duševne bolesti zauzimaju 7. mjesto po razlozima bolničkog liječenja, rekao je koordinator "Sjaja" Kristijan Grđan.

Više od 17 tisuća ljudi lišeno je poslovne sposobnosti, a osobe lišene poslovne sposobnosti ne mogu odlučivati o svojim pravima i interesima kao što su kako raspolagati svojim prihodima i imovinom, hoće li živjeti samostalno ili u domu za socijalnu skrb i slično.

U domovima socijalne skrbi za odrasle psihički bolesne osobe smješteno je više od tri tisuće osoba, a na smještaj čeka više od četiri tisuće osoba s duševnim smetnjama. Osobe smještene u ustanovama socijalne skrbi za odrasle psihički bolesne osobe tamo najčešće ostaju do kraja života.

Praksa potpunog lišavanja poslovne sposobnosti govori da država ne poduzima odgovarajuće mjere osposobljavanja osoba s duševnim smetnjama za samostalan život i rad, rekao je Grđan. Dodao je kako je program osobne asistencije namijenjen isključivo osobama s invaliditetom, dok osobe s intelektualnim poteškoćama ili duševnim smetnjama uopće ne primaju odgovarajuću podršku za samostalan život u društvenoj zajednici.

U Hrvatskoj su, prema tvrdnjama predstavnika "Sjaja", samo tri osobe s duševnim smetnjama ostvarile pravo na organizirano stanovanje, odnosno pružena im je podrška za život u društvenoj zajednici.
   Vijesti

 HRVATI NE ZNAJU SLAVITI SVOJ NAJVEĆI BLAGDAN "DAN NEOVISNOSTI" - 09.listoapd 2009
  Sramota za narod koji je životima mnogih domoljuba Hrvatskih branitelja izborio svoju Domovinu,što se tom danu nisu i ne znaju posvetiti i stvoriti svečarsku atmosferu u naciji koja je previše opterećena svim drugim doli svojim datumima koje drugi narodi slave na način kako se i treba slaviti svoja Domovina.
U Hrvatskoj se sve svodi na polaganje vijenaca i paljenje svijeća u sijećanje na poginule koji su dali svoje živote za Hrvatsku neovisnost,što se u nekim sredinama,gradovima zna i zaboraviti pa Dan Neovisnosti prođe kao i svi drugi obični dani u tjednu.

Zar su Hrvati tako prokleta Nacija koja se ne zna dobro organizirati i u svojim sredinama dok se 1.svibanj eto slavi jer je to još uvijek ostalo uvriježeno kod svih pripadnika bivše tvorevine,pa se u svim gradovima papa grah,roštilja se u svih šesnaest,pije se do ranog jutra a za Dan Hrvatske Neovisnosti se poneka grupica onih koji znaju što je to zapravo koje značenje za buduće naraštaje ima taj blagdan otiđu malo u prirodu i druže se onako kako to i priliči Danu Hrvatske Neovisnosti.
je.ž
   Vijesti

 Čestitka predsjednice Vlade u povodu Dana neovisnosti - 09.listoapd 2009
  ZAGREB, 6. listopada 2009. (Hina) - **Predsjednica hrvatske Vlade
Jadranka Kosor uputila je danas u povodu Dana neovisnosti čestitku svim
hrvatskim građankama i građanima. *

"Prije točno osamnaest godina donijeli smo jednu od najvažnijih odluka u
modernoj hrvatskoj državnosti, raskinuvši sve državnopravne veze s
bivšom Jugoslavijom.

Nažalost, svi pamtimo da su nakon toga uslijedili teški dani za
Hrvatsku. Stoga koristimo ovaj trenutak kako bismo odali počast svim
hrvatskim braniteljima, čiji je doprinos u stvaranju hrvatske države
nemjerljiv, a prisjećamo se i svih onih koji su izgubili živote u
Domovinskom ratu. Svih onih, bez kojih Hrvatska kakvu poznajemo danas ne
bi postojala. Hrvatska, koja je punopravna članica NATO-a, Hrvatska koja
je na samom pragu ulaska u Europsku uniju, Hrvatska koja je osnovni i
nezamjenjivi faktor stabilnosti i sigurnosti regije i pouzdani partner
na međunarodnoj pozornici. Hrvatska na koju smo ponosni!", navodi se u
čestitki premijerke.

"Iako je ovo slavljenička prigoda, ne želimo bježati od poteškoća s
kojima se susrećemo. Naše gospodarstvo nažalost nije prošlo neokrnjeno
globalnom krizom i recesijom. Bilo je potrebno donijeti teške odluke i
mjere u cilju saniranja posljedica krize i sprječavanja njihovog
širenja. Hrvatska Vlada ustrajat će u svojim nastojanjima i naporima
kako bi se, u konačnici, državnost Hrvatske koju smo počeli graditi
prije osamnaest godina do kraja realizirala u modernoj, europskoj,
demokratskoj zemlji gospodarskog prosperiteta i uspješnosti.

U ime Vlade Republike Hrvatske i svoje osobno čestitam vam Dan
neovisnosti," stoji na kraju čestitke premijerke Kosor.

   Vijesti

 HAZU je bezvezan kokošarski kružok - 09.listoapd 2009
 
Francuska ima četrdeset akademika, a Hrvatska četiri stotine! S manjim brojem ljudi Leonida je branio Termopile. A na čelo ove vojske učenjaka trebao bi, izgledno, uskoro stati akademik Davorin Rudolf.

Stručnjak za međunarodno pravo i sveučilišni profesor propao je kao ekspert za granični spor Hrvatske i Slovenije. Odnosi sa Slovenijom pali su na najnižu točku, razbuđena je nacionalistička histerija.

Stari tvrdoglavac insistirao je na pravnom pristupu sporu, što nikad nije riješilo neki politički problem. Naime, kako Slovenija ne prihvaća arbitražu, pravni pristup je fikcija, što je dosad shvatio svatko, osim rodoljubiva profešura iz Omiša, koji je do zadnjeg časa drvio jedno te isto...

Je li onda akadamik koji sporo kopča najbolji izbor za ravnatelja zbora od četiristo besmrtnih mudraca? Uistinu, to nije kardinalni broj recentnog sastava Akademije, nego numerus clausus, njihov maksimalni broj. Smije, naime, biti najviše 160 redovitih članova, 100 članova-suradnika (bivši akademici - kandidata) te 160 dopisnih članova, dok su počasni nevažni, jer je i njima nevažno da ih u svoj sastav bira ta u svjetskim razmjerima bezvezna, kokošarska ustanova.

No, Akademija nije postala beznačajna samo zbog inflacije časne titule, nego nadasve stoga što kao institucija trpi krizu identiteta, a vode je sasvim nepodesni ljudi, slabi iIi nikakvi učenjaci, koji ne mogu osigurati izvrsnost ni zamah pothvata koji bi se pod akademijskim okriljem mogli razvijati.

Dosadašnji predsjednik, akademik Milan Moguš gotovo nema objavljenih znanstvenih djela. Pisao je nekakve članke i priopćenja, sjedio po odborima i na konferencijama, a jedinu pravu knjigu objavio prije gotovo četrdeset godina - beznačajnu studijicu o fonologiji, kao priručnik za prvu godinu lingvističkih studija.

Mentor plagijatora

I drugi najvažniji lik u skorašnjoj povijesti ovog učenjačkog kombinata koji je izrastao na zrinjevačkoj ledini, Dalibor Brozović, bio je jezikoslovac, pa pisao članke i pamflete. Oba minorna znanstvenika, stekli su neproporcionalnu težinu zahvaljujući svom političkom angažmanu.

Moguš se predstavio kao žestok filoustaški nacionalist, a Brozović - on je suosnivač HDZ-a i protežirao je Tuđmana pa mu pomogao da na Filozofskom fakultetu u Zadru postigne doktorat na temelju teksta koji je Ankica prepisivala kompilirajući cijele pasuse iz djela akademika Ljube Bobana.

Kad je zatim Franjo, veliki zagorski učenjak koji nije znao ni jedan strani jezik, dospio na vlast, akademik Supek, oportunistički blefer (još jedan tip bez znanstvene biografije, s nula radova u stručnoj bibliografiji, ako se ne računa sumnjivi njemački diplomski rad o električnom otporu), ugurao ga je za redovitog člana, i time sebi osigurao predsjednički stolac s povišenim naslonom, u kojem ga je zatim naslijedio dotadašnji glavni tajnik, akademik Moguš.

Retrogradan i neelastičan

Rudolf je idejno zastario, ako nije i retrogradna pojava, a osim toga, pokazao se neelastičnim, nekomunikativnim, tvrdoglavim poput glavnog junaka Nuićeva zadnjeg filma - zbilja, ako nije veliki učenjak, a nije, nego teoretičar prava, taksonom, a ne analitičar, kakva od njega može biti korist za kuću koja u prizemlju ima Bašćansku ploču, a hodnicima još odjekuju koraci velikog Strossmayera, koji je zgradu od smeđeg pješčanika i dao podići kao “monumentum aere perennius”.

Tu se traži netko agilan, s vizijom i karizmom, da rastvori prozore, napravi propuh i u suradnji s Friedlanderovim bacilom provede korjenitu čistku, a prvo riješi veliku zagonetku - čemu je Akademija, zapravo, služila, pa čemu danas može poslužiti, i što bi mogla postići u budućnosti? Koja je, dakle, njena jezgrena defincija, najdublji matrix njenog operativnog sustava?

Kad je osnivao Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti 1861. godine, Strossmayer je nastupao kao bečki dvorski čovjek, malo otklonjen od vatikanske hijerarhije.

Prosvjetiteljski naum

Trebalo je stvoriti instituciju koja će civilizirati slavenski jug, prekoračivši vjerski limes i te pogranične državine približiti imperijalnom centru, u sklopu velikog leopoldinskog projekta koji je kao vojnu akciju početkom XVIII stoljeća pokrenuo genijalni grbavac Eugen Savojski.

Članstvo u Akademiji odobravao je stoga vladar, a za prvog predsjednika postavljen Hrvat dr. Rački, dok je potpredsjednikom postao Srbin jezikoslovac dr. Đuro Daničić (kojemu su nedavno u Zagrebu uzeli ulicu, pa je dali starom trešnjevačkom komunistu Andriji Žaji kojega sam jedva pronašao u fusnoti Bančeve povijesti partije).

JAZU je intelektualni nacrt Jugoslavije, države stvorene tek 65 godina kasnije, pod karađorđevićkom krunom. U toj kraljevini misija se Akademije ne mijenja, samo što se imenovanje akademika, umjesto u Beču, odobrava u Beogradu.

U NDH Akademija je ustrojena po talijanskom obrascu - okupljeni intelektualci trebali su legitimirati režim. Poslije rata većinom su zato odstranjeni zbog kolaboracije, dok Akademija poslije 1948. ulazi u svoje zlatno doba - na raspolaganju su joj znatna novčana sredstva, pokreću se veliki projekti, okuplja znanstvena elita koja se brzo uvećava s procesom industrijalizacije, “obnove i izgradnje”.

Završen je gotovo stogodišnji pothvat izrade enciklopedijskog Rječnika srpskog ili hrvatskog jezika u 23 toma, hrvatskog oksfordskog rječnika, bez kakvog nema temelja nacionalne kulture. Osnovani su brojni instituti i Akademijine znanstvene ustanove. S leksikografskim zavodom Zagreb tako postaje središte znanosti na Balkanu: Strossmayer je naposljetku zaista uspio stvoriti mali Beč s ove sumorne strane Alpa!

Prave veličine ne priznaju

U posljednjoj fazi, Akademija koja postaje HAZU, gubi osnovni smjer, a vode je ljudi koji nastoje iz klupa te ustanove istisnuti ugledne hrvatske znanstvenike, pa je lišiti jedine moguće funkcije u situaciji kad ona nema veliku povijesnu i civilizatornu zadaću: naime da očuva izvrsnost te osigura uzvišen status prvacima znanosti, dok u fluidnom društvu tranzicije traje moralna nepogoda.

Poluprimitivci koji Akademiju sada vode uspijevaju, naprotiv, isključiti sve najveće hrvatske učenjake, od profesora Žmegača koji piše njemačke fakultetske udžbenike iz njemačke književnosti, profesora Banca koji je na Yaleu bio dekan, a sad predaje na Filozofskom fakultetu kao početnik, jer mu ondje ne priznaju američki staž, zatim Miroslava Radmana, Paška Rakića, Mirjana Damaške, Zorana Kravara, Ranka Matasovića, Alemka Gluhaka…

Oni i nemaju kriterije

O karijeri i znanstvenim dostignućima svakoga od njih mogao bi se napisati uzbudljiv prikaz, ali, naravno, oni nisu u Akademiji, ili su ih potrpali u fiktivne “dopisne članove”, znači članove s akademijina Facebooka, kako bi ovim malim lokalnim poduzećem i novcem koji se tu slijeva nesmetano mogli upravljati Moguš i njegova siva, odnosno smeđa eminencija, jedan krajnje mutan lik, prof. dr. sc. Slobodan Kaštela, koji je - naravno! - došao s Fakulteta prometnih znanosti. Od znanstvenih radova on je objavio samo skripta za svoj predmet (zračno prometno prvo) i to sa skupinom suradnika. Ako na aerodromu izgubiš kufer, sad znaš kojem se znanstveniku treba obratiti!

Najveća hrvatska pjesnikinja (i pjesnik) Vesna Parun nije akademkinja, a Ivan Aralica, primitivni kninski učitelj, autor sramotnih polupismenih folklorističkih romana o mitskom životu Morlaka, naravno jest. E, pa u toj menažeriji još nedostaje samo Rudolf, eunectes murinus, Veliki boa konstriktor s Pravnog fakulteta.
Denis Kuljiš /jutarnji.hr
   Vijesti

 NASA danas u 13.30 bombardira Mjesec u potrazi za vodom - 09.listoapd 2009
  ZAGREB – Američka svemirska agencija NASA lansirala je na Mjesec projektil Centaur koji će udariti u površinu Zemljina satelita kako bi otkrio ima li na njemu značajnijih zaliha vode.

Projektil će uvis izbaciti oko 500 tona materijala kroz koji će četiri minute kasnije proći letjelica LCROSS (Lunar Crater Observation and Sensing Satellite) kako bi analizirala njegov sastav.

Zbivanja na Mjesecu snimat će kamera na LCROSS-u, a NASA će snimku uživo emitirati putem interneta na svojoj TV. Letjelica LCROSS potom će udariti u Mjesec nedaleko od novog kratera koji će stvoriti Centaur. Eksplozija bi trebala biti vidljiva i amaterskim teleskopima.

- Sve će to proteći prilično mirno - izjavio je za AP Dan Andrews, projektni menadžer LCROSS-a.

Potvrda o postojanju vode bit će važna za moguće osnivanje baze na Mjesecu. Budući da su ranija istraživanja pokazala da na Mjesecu postoji višak vodika, znanstvenici već godinama nagađaju da bi se u kraterima koji se nalaze u vječnoj sjeni mogle nalaziti značajne zalihe zaleđene vode, međutim, ta teorija do sada nikada nije potvrđena.

Tamni mjesečevi krateri su vrlo hladni budući da toplinu dobivaju samo iz svemira i unutrašnjosti Mjeseca koji je geološki mrtav. Zbog niskih temperatura u njima led ne isparava te može opstati stoljećima. Vjeruje se da su led na zemljinom satelitu u brojnim sudarima ostavili kometi.

- Ako u kraterima u vječnoj sjeni postoji led on bi mogao postati izvorom vode za moguću ljudsku bazu na Mjesecu – rekao je dr. Vincent Eke, član LCROSS-ova tima.

Projektil Centaur misije vrijedne 79 milijuna eura udarit će u južni pol Mjeseca oko 13:30 po hrvatskom vremenu snagom ekvivalentnom eksploziji tone i pol TNT-a i napraviti krater promjera oko 20 metara, a dubine oko 4 metra.

Postojanje vode na Mjesecu u rujnu su potvrdile tri letjelice. Njihovi instrumenti pokazali su da su čestice njegova tla presvučene tankim ledenim slojem.

Prve informacije o mogućem postojanju vode na Mjesecu otkrila je NASA-ina misija Lunar Prospector 1998.



NASA krši UN-ov sporazum o istraživanju svemira?

Nakon što je američka svemirska agencija objavila pokretanje misije LCROSS, u nekim su se medijima pojavile kritike da se bombardiranjem tog svemirskog tijela krši UN-ov sporazum o istraživanju i korištenju svemira, Mjeseca i svemirskih tijela iz 1966.

U tom se ugovoru, naime, potpisnice obvezuju da će snositi odgovornost za štetu koju uzrokuju svojim letjelicama te da će izbjegavati štetnu kontaminaciju svemira i svemirskih tijela. Postavlja se pitanje je li siloviti udar Centaura u suglasnosti s duhom ovog dokumenta.
   Vijesti

 (Otvoreno pismo) - 08.listoapd 2009
  Hrvatski pokret za život i obitelj
Maksimirska 51/II
10000 Zagreb
Tel/Fax: (01) 2316 014
Mob (dr. Ćavar): 098 389 890
E-mail: hapok1990@hotmail.com


Zagreb, 8. 10. 2009.

Veleposlanstvo Švicarske Konfederacije
u Republici Hrvatskoj
n/r veleposlanika
g. Ericha Hermanna Pirchera
Bogovićeva 3
10000 Zagreb

(Otvoreno pismo)

PREDMET: Pismo u povodu otkazivanja koncerta i zabrane ulaska u Švicarsku Marka Perkovića Thompsona, te najavljenih prosvjeda građana 9. listopada pred zgradom Veleposlanstva

Vrlo poštovani gospodine veleposlaniče!

Želeći mir, radost i svako dobro Vama osobno, Vašoj obitelji, suradnicima i cijelome narodu Švicarske Konfederacije, uz ispriku, obraćam Vam se u ime humanitarne udruge Hrvatskoga pokreta za život i obitelj, koja djeluje od 1990. godine, kao predsjednica udruge, i u osobno ime, kao žena, majka, liječnica i Hrvatica.
Naime, mi, najveća većina pripadnika hrvatskoga naroda, neizmjerno smo iznenađeni i ožalošćeni odlukom Savezne policije i Ministarstva pravosuđa Švicarske Konfederacije, da se našem najpopularnijem glazbeniku i kantautoru, mladom čovjeku Marku Perkoviću Thompsonu zabrani najavljeni i pripremljeni koncert u Švicarskoj, te trogodišnjom zabranom ulaska u Švicarsku, a kako pišu naši novinari, i u sve zemlje Schengenskog režima, tj. Europske unije.
To je zaista veliki šok za sve nas poštene Hrvate, kakvi smo većina u zemlji Hrvatskoj i u svijetu. Mladi čovjek i branitelj hrvatske domovine od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu ničim nije zaslužio takav tretman. On jedino pjeva zanosno domoljubne, bogoljubne i čovjekoljubne pjesme, a ništa nehumano, a kamoli kriminalno nigdje nije učinio, niti je osobno imao poteškoća sa bilo kojom policijom u zemlji i u svijetu.
Ujedno, on je otac obitelji sa troje djece, a njegova glazba i pjesme su njegovo zanimanje i njegov rad za obitelj. Čime je zaslužio da mu se oduzima pravo na rad među svojim sunarodnjacima i pravo na životnu egzistenciju? Zaista, zar jedino mi Hrvati ne smijemo voljeti ni braniti svoju domovinu? Mi smo, kao narod, kroz 14 stoljeća, neizmjerno voljeli i branili svoju zemlju od mnogobrojnih napadača, kroz cijelu našu povijest, na tlu naše domovine, pa smo tako branili i cijelu Europu. Nismo zabadava dobili naziv "Predziđe kršćanstva" ("Antemurale Christianitatis").
Naša zemlja je krvlju i znojem natopljena, naših predaka, a i naših današnjih naraštaja. Mnogi Hrvati žive i u Švicarskoj, kao i u cijeloj Europi i svijetu, najviše zbog raznih nedaća koje su nas pratile u vlastitoj domovini. Svuda smo poznati kao marljivi radnici i pošteni ljudi, vjernici-katolici. Zar smo zaslužili takve udarce iz jedne drage nam Švicarske?
Molimo Vas za razumijevanje i ne ljutimo se na Vašu zemlju, samo nam je jako žao. No, na žalost, novinarska i politička hajka na našeg glazbenika i zabrana nastupa u gradu Puli, te druge prijetnje i podmetanja su najprije počela u našoj hrvatskoj državi i domovini, od strane onih koji mrze hrvatski narod i hrvatsku državu, koji su u velikoj manjini, a najviše ih je na vlasti i u medijima, na koje su došli uz potporu moćnih vanjskih antihrvatskih čimbenika, te raznim prevarama i manipulacijama.
Stoga, gospodine veleposlaniče, nisam za to da se prosvjeduje pred Vašim veleposlanstvom i Vas i Vaše suradnike uznemirava, kao što je najavljeno od nekih političkih skupina za petak, 9. listopada, već sam za prosvjede pred dvorima Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i njemu sličnih vlastodržaca u Hrvatskoj.

S poštovanjem i najboljim željama

Ružica Ćavar, dr. stom. i dr. med.,
predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj
   Vijesti

 Potpisan Sporazum o socijalnom partnerstvu u reformi državne uprave - 08.listoapd 2009
 
Potpisan Sporazum o socijalnom partnerstvu u reformi državne uprave
ZAGREB, 7. listopada 2009. (Hina) - Uključivanje sindikata u cjelokupni proces reforme državne uprave te lokalne i područne samouprave cilj je danas potpisanog Sporazuma o socijalnom partnerstvu u reformi državne uprave između Vlade i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Sporazum su potpisali predsjednik sindikata Boris Pleša i predsjednica Vlade Jadranka Kosor, koja je istaknula da se sporazumom daje dodatni poticaj razvoju socijalnog partnerstva, koje za Vladu predstavlja jedinu alternativu za rješavanje važnih pitanja, poput pitanja reforme državne uprave.

Sindikati će tako sudjelovati u toj reformi u cijelosti, od donošenja zakonskih i podzakonskih akata do usuglašavanja odluke o broju zaposlenih u državnoj upravi, za koji je Kosor istaknula da bi bilo neodgovorno danas ocijeniti je li prevelik, tj. hoće li biti viška zaposlenih.

Naime, prema riječima ministra uprave Davorina Mlakara, u Hrvatskoj trenutno ima nešto više od 52 tisuće državnih službenika, u što je uključena primjerice i policija, dok "klasični sustav" državne uprave ima oko 20 do 23 tisuće zaposlenih.

No, istaknuo je Pleše, taj broj varira ovisno o reformama pojedinih sektora, poput onih vezanih uz ulazak Hrvatske u NATO, kada je iz sustava Ministarstva obrane izašlo 12 tisuća zaposlenih.

Iz odredbi potpisanog sporazuma Pleše je posebice izdvojio onu o osnivanju zajedničke radne skupine koja će sudjelovati u izradi zakonske regulative i pratiti provedbu reforme.

Time se sindikatima omogućava da sudjeluju u odlučivanju o svim značajnim pitanjima vezanima uz status, prava i obveze državnih službenika i namještenika, odnosno osigurava da proces reforme završi u njihovu korist.

Premijerka Kosor tom je prilikom izjavila i kako je svim sindikalnim središnjicama i Hrvatskoj udruzi poslodavaca uputila prijedlog novog sporazuma o socijalnom partnerstvu u izmijenjenim okolnostima, odnosno u uvjetima krize i gospodarskih poteškoća.

U tom prijedlogu sindikatima i poslodavcima se predlažu samo obveze i ciljevi Vlade, a njima je prepušteno da sami predlože što oni žele unijeti u novo partnerstvo, istaknula je Kosor te dodala kako očekuje da će novi sporazum o socijalnom partnerstvu biti potpisan uskoro.
   Vijesti

  Predsjednica Vlade s predsjednikom Skupštine Crne Gore - 08.listoapd 2009
  Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor susrela se danas s predsjednikom Skupštine Crne Gore Rankom Krivokapićem u Banskim dvorima.
Na sastanku su potvrđeni vrlo razvijeni odnosi između dvije zemlje, izraženo je zadovoljstvo intenzitetom parlamentarne suradnje te je istaknuta potreba za još jačom gospodarskom suradnjom.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor zahvalila je Vladi Crne Gore što je prepoznala Hrvatsku kao važnog gospodarskog partnera, a čemu je potvrda projekt izgradnje autoceste Bar-Boljare u koju su uključene hrvatske tvrtke. Izgradnja autoceste pravi je pokazatelj odličnih političkih odnosa između dvije zemlje naglasio je predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.
U kontekstu ulaska Hrvatske u Europsku uniju predsjednica Kosor istaknula je da nakon velikog uspjeha prekida blokade cilj Hrvatske je tehnički završiti pregovore do kraja prve polovine 2010. godine. Izrazila je daljnju spremnost Hrvatske u prenošenju iskustava u području europskih i euroatlantskih integracija i dodala da će Crna Gora imati na tom putu punu potporu.

Na današnjem sastanku razgovaralo se i o radu Mješovitog hrvatsko-crnogorskom povjerenstva za pripremu pravnog postupka za razgraničenje između RH i Crne Gore pred Međunarodnim sudom u Den Haagu.
Također razgovaralo se i o suradnji u turizmu, znanosti i obrazovanju.
   Vijesti

 KNIN: POLOŽENI VIJENCI I ZAPALJENE SVIJEĆE - 08.listoapd 2009
  Na gradskom groblju u Kninu položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule hrvatske branitelje i domoljube u domovinskom ratu koji su ostvarili tisućljetni san Hrvata i izborili se i položili svoje živote za hrvatsku neovisnost.

Vijence su položili mnogi gradski javni djelatnici kao i predstavnici hrvatske vojske,policije i braniteljskih udruga proizišlih iz domovinskog rata.
Misu zadušnicu na kninskom gradskom groblju predvodio je gvardijan fra.Petar Klarić.
   Vijesti

 Beograd: Suđenje za zločin u Banskom Kovačevcu - 08.listoapd 2009
  BEOGRAD, 8. listopada 2009. (Hina) - U nastavku suđenja Pani Bulatu i Radi Vraneševiću za ubojstvo šestero hrvatskih civila u hrvatskom mjestu Banskom Kovačevcu u ožujku 1992. pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu obrana prvooptuženog Bulata u četvrtak je zatražila njegovo puštanje iz pritvora, što je potom odlukom suda odbijeno.

Predsjedateljica sudskog vijeća Olivera Anđelković objasnila je kako Bulat ne može biti pušten da se brani sa slobode jer još uvijek postoje razlozi zbog kojih je pritvoren te da ne postoje uvjeti za njegovo oslobađanje.

Time su završena svjedočenja u predmetu "Banski Kovačevac" predviđena za listopad, u kojima su kao svjedoci suda saslušani nekadašnji pripadnici 19. brigade vojske tzv. republike srpske krajine Đuro Džakula, Veljo Vučinić, Mile Gabrić i Milorad Mamula, kao i Jandre Lesar, čija je majka ubijena sa ostalim civilima.

U nastavku dokaznog postupka Džakula i Vučinić u četvrtak su posvjedočili kako je zapovjednik odjela kojem su pripadali bio Savo Malobabić, pri čemu je Vučinić kazao kako nema nikakvih spoznaja o stradanju hrvatskih civila, dok je Džakula istaknuo da se ne sjeća gdje je njihov odjel bio sporne večeri te da je o zločinu čuo kasnije.

Svjedoci Jandre Lesar, Mile Gabrić i Milorad Mamula u srijedu su, u saslušanju putem video veze iz Županijskog suda u Rijeci, kazali kako nemaju nikave spoznaje o tome jesu li optuženi Bulat i Vranešević počinitelji zločina.

Lesar je kazao da u vrijeme zločina nije bio u selu te da je o ubojstvima civila doznao iz tiska i od ljudi nakon što se vratio 1995. godine, kao i da je čuo da su ljudi ubijeni i bačeni u bunar, ali da ne zna gdje mu je pokopana majka.

Mamula i Gabrić posvjedočili su da optuženog Bulata znaju "iz viđenja", te da su o zločinu čuli u danima nakon stradanja civila.

Gabrić je kazao kako je sporne večeri vidio Bulata da je došao u društvu s jednim civilom te da su okupili pet-šest mještana civila i negdje ih odveli. Dodao je kako ne zna što se dalje zbilo s odvedenim civilima, ali da je u danima koji su slijedili čuo da su neki civili ubijeni.

Suđenje za zločin u Banskom Kovačevcu počelo je 2. rujna 2008., kad su Bulat i Vranešević zanijekali navode optužnice.

U dosadašnjem tijeku postupka svjedočilo je više pripadnika postrojbe kojoj je pripadao i prvooptuženi Bulat, među kojima i oni koji su kazali da su Bulat i Vranešević imali veze sa ubojstvom civila, ali da nisu vidjeli tko je počinio zločin.

U svojim iskazima pojedini svjedoci su ustvrdili i da im je Bulat prijetio da nikome ne govore što su vidjeli i čuli. Prvooptuženi Bulat je u suočavanju sa svjedocima više puta zanijekao sve njihove tvrdnje.

Zločin za koji se terete Bulat i Vranešević počinjen je između 19. i 23. ožujka 1992., kad su žrtve dovedene u dvorište jedne kuće, nakon čega su optuženici, po navodima optužbe, pucali u njih.

Ubijeni su Grga Mihalić, Bara Mihalić, Kata Mihalić, Veronika Krupić, Mara Lesar i Mara Đerek.

Kako je navedeno u optužnici, po Bulatovoj naredbi, koji je tada bio pomoćnik zapovjednika za sigurnost drugog bataljuna 19. brigade, Vranešević je, zajedno s drugim pripadnicima te postrojbe, tijela žrtava bacio u obližnji zdenac, koji su zatim minirali.

Temeljem Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, hrvatsko tužiteljstvo je u svibnju prošle godine taj slučaj ustupilo srbijanskom Tužiteljstvu za ratne zločine.

Suđenje bi trebalo biti nastavljeno u studenom.
   Vijesti

 Pašić: pojedinačni incidenti ne određuju stav službene politike - 08.listoapd 2009
  ZAGREB, 8. listopada 2009. (Hina) - Nije postojala službena politika hrvatske vlade da se dopuste kaznena djela paleži, pljački i ubojstava na teritoriju Sektora jug već su to bili pojedinačni incidenti nakon operacije Oluja, izjavio je u četvrtak pred Haaškim sudom Petar Pašić, koji je u to vrijeme bio povjerenik Vlade RH za Knin.

"Pojedinačni ekscesi ne određuju stav službene politike", rekao je Pašić u svojstvu svjedoka obrane generala Ivana Čermaka kojemu se zajedno s generalima Antom Gotovinom i Mladenom Markačem sudi za zločine počinjene u Oluji.

Također je rekao da on, u slučaju da je osjetio da su paljevine i pljačke nešto planirano u vrhu, "onda ne bi bio dio te vlasti".

Pašić je kazao kako su paljenja kuća bili "izolirani slučajevi". Na pitanje odvjetnika generala Gotovine, Luke Mišetića, o paljenjima širokih razmjera u Kistanju, Pašić je rekao da ih nije bilo prije 18. kolovoza 1995.

Po njegovim riječima, Srbe su u egzodus "gurnuli njihovi samozvani vođe".

Na pitanje Gotovininog odvjetnika Luke Mišetića je li kao povjerenik hrvatske vlade za Knin nakon Oluje smatrao da ima zapreka za povratak Srba u Hrvatsku, Pašić je odgovorio da "nije postojala nikakva zapreka, oni koji su izrazili želju da se vrate mogli su se vratiti". Međutim, rekao je da on nije bio za to da da se vrate "oni koji su bili kolovođe pobune ili koji su činili zločine" jer bi svojim dolaskom i svojom pojavom stvarali nemir među Hrvatima koji su se vratili i narušavali bi dobre odnose Hrvata i Srba.

Pašić je imenovan na dužnost vladinog povjerenika za Knin početkom siječnja 1992. godine, a u Knin je došao nakon oslobođenja grada. "Ja sam građanin RH srpske nacionalnosti, a u ono vrijeme sam bio član SDP-a i ateist, ali sam svejedno imenovan (na tu dužnost) bez obzira na ostale kandidate. Nije bilo antagonizma prema meni kao Srbinu", kazao je.

S dužnosti povjerenika za Knin smijenjen je 1996. kada je postavljen za povjerenika za novo formirane općine Kistanje, Ervenik, Orlić i Civljani.

   Vijesti

 Zbog prijevare uhićen vojni invalid, član Državne komisije za javnu nabavu - 08.listoapd 2009
  ZAGREB, 8. listopada 2009. (Hina) - Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare na štetu državnog proračuna i grada Zagreba, policija je jučer uhitila 50-godišnjaka koji je, lažno prikazavši da kao hrvatski ratni vojni invalid nije stambeno zbrinut, pribavio protupravnu imovinsku korist veću od milijun kuna, izvijestila je danas zagrebačka policija.

Osumnjičeni je član Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Policijska uprava zagrebačka izvijestila je i da su istragu proveli s USKOK-om, općinskim državnim odvjetništvom i Odjelom gospodarskog kriminaliteta i korupcije MUP-a. Utvrđeno je da je osumnjičeni radi pribavljanja protupravne imovinske koristi lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica doveo u zabludu Stambenu komisiju Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Povjerenstvo Grada Zagreba te je tako pribavio znatnu imovinsku korist, veću od milijun kuna.

Riječ je o 1,117.101,28 kuna, od čega 361.101,28 kuna na štetu proračuna RH i 756.000 kuna na štetu Grada Zagreba, navodi policija.

Osumnjičeni je, od lipnja 2003. do kolovoza 2009., u namjeri pribavljanja znatne imovinske koristi, najprije Ministarstvu branitelja podnio zahtjev za kreditiranje izgradnje obiteljske kuće, iako je znao da za to ne ispunjava zakonom propisane uvjete. Priložio je dokumentaciju iz koje proizlazi da nije vlasnik stana ili kuće na području RH, iako je bio vlasnik stana u Zagrebu. Stan, pod hipotekom banke radi pokrića devizne garancije od 140.000 tadašnjih njemačkih maraka, osumnjičeni je i dalje koristio i znao je da će mu po ispunjenju obveze biti vraćen u vlasništvo, navodi, uz ostalo, policija.

Od Ministarstva branitelja je u lipnju 2004. dobio Rješenje o pravu na stambeni kredit od 49.000 eura za izgradnju obiteljske kuće. Osumnjičeni je priložio uvjerenje Općinskog suda u Kaštel Lukšiću da nije upisan kao vlasnik nekretnina, iako je znao da ih je naslijedio, te o tome nije izvijestio stambenu komisiju Ministarstva.

Prije nego što je Ministarstvo donijelo rješenje, a što je bio preduvjet za podnošenje zahtjeva za dodjelu građevinskog zemljišta, osumnjičeni je od grada Zagreba zatražio dodjelu zemljišta, a u zahtjevu je ponovno neistinito naveo da je podstanar. Grad mu je darovao zemljište od 167 hvata u Remetama, bez naknade.

Osumnjičeni je jučer uhićen te je doveden istražnom sucu Županijskog suda u u Zagrebu.

   Vijesti

  Nacionalni park Sjeverni Velebiti među dobitnicima "Europske nagrade izvrnosti" - 08.listoapd 2009
  BRUXELLES,8. listopad 2009.(Hina) - Nacionalni park Sjeverni Velebit među dobitnicima je ovogodišnje nagrade Europska destinacija izvrnosti (EDEN), koju je u četvrtak navečer uručio europski povjerenik za regionalnu politiku Pawel Samecki.

Nacionalni park Sjeverni Velebit ovogodišnji je nacionalni pobjednik za izbor "Europska destinacija izvrnosti". Ove godine tema natjecanja bila je "turizam i zaštićena područja", a natjecalo se nekoliko stotina gradova i područja iz 20 zemalja članica EU-a te dviju kandidatskih zemalja Hrvatske i Turske.

Destinacije koje su dobile nagradu, a koje su izabrali nacionalni žiriji u 22 zemlje, nalaze se u područjima koja su zaštićena u svrhu očuvanja biološke raznolikosti i prirodnih i kulturnih resursa. Zakonskom ili nekom drugom zaštitom tih područja stvoren je ekonomski održiv turistički proizvod koji istodobno poštuje okoliš i odgovara na potrebe lokalnog stanovništva i posjetitelja.

"Svaka od ovih 22 destinacija je jedinstvena. Ovogodišnje nagrade još jednom pokazuju da su europske regije izvrsne turističke destinacije, koje treba otkriti", istaknuo je povjerenik Pawel Samecki.

Nagrada "Europska destinacija izvrsnosti" pokrenuta je 2006. godine s ciljem promicanja posebnih karakteristika europskih destinacija.

Prošlogodišnji dobitnik iz Hrvatske bio je Đurđevac, a 2007. godine Sveti Martin na Muri.

Dodjela nagrada je upriličena u sklopu Europskog turističkog foruma u prigodi Europskog dana turizma.

   Vijesti

 Najboljim studentima POKLON - 08.listoapd 2009
  Na Veleučilištu „Marko Marulić“ započela je nova akademska godina za 175 brucoša na trima studijima. Dobrodošlicu brucošima poželio je prof. dr.sc. Marko Jelić, dekan Veleučilišta, zamjenik župana Zoran Smolić, zamjenik gradonačelnice Tomislav Vrdoljak, fra Petar Klarić, koji je brucošima udijelio blagoslov i Ana Kaić, predsjednica studentskog zbora.

Ovdje smo da vas naučimo i da spoznate svijet – istaknuo je dekan u svom obraćanju studentima. Zamjenik gradonačelnice Tomislav Vrdoljak uručio je i ove godine prijenosna računala KOJA SU MOGLA BITI I RAČUNALA PROIZVOD BRANITELJSKE ZADRUGE TVRĐAVA KNIN I KONČAR INEM,RAČUNALA SA NAZIVOM "TENEN" ALI SE NITKO IZ KNINA OD ODGOVORNIH NIJE ETO SJETIO DA U KNINU IMAJU SVOJ PROIZVOD JEFTINIJI I BOLJI LAPTOP A JOŠ UZ TO I HRVATSKI PROIZVOD najboljim studentima. Ovogodišnji najbolji studenti su Radojka Manojlović, studentica smjera Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom, Dimitrije Dujmović student Poljoprivrede krša i Tomislav Samardžija polaznik studija Prehrambene tehnologije.

Svake godine Grad Knin daruje najuspješnije studente jer je to naše ulaganje u budućnost A SAD ETO ZNADEMO DA U KNINU IMAMO SVOJ PROIZVOD jednako kao što se i postojanje Veleučilišta pokazalo kao MOŽEBITNA najbolja investicija u gradu Kninu OSIM ŠTO NEMAMO POJMA DA SE U KNINU NALAZI ZADRUGA KOJA JE SAMOSTALNI ECDL TESTNI CENTAR KAO I LAGER PROIZVODNJE JEDNOG OD NAJBOLJIH I NAJJEFTINIJIH SUB RAČUNALA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU.
Tu tradiciju nastavit ćemo i narednih godina – istaknuo je Vrdoljak.

Veleučilište trenutno ima 40 zaposlenih od kojih su dvoje predavača doktori znanosti a ubrzo će doktorirati još troje predavača – s ponosom je istaknuo dekan, Marko Jelić A DOGODINE ĆEMO SE MOŽDA SJETITI I SVOJIH PROIZVODA KOJI SU JAKO KONKURENTNI NA TRŽIŠTU RAČUNALNE TEHNIKE.
   Vijesti

 Održivi razvoj nema alternative - 07.listoapd 2009
  U Holcimu ističu kako upravo segment održivog razvoja vide kao preduvjet za opstanak poslovanja i razvoja općenito. Nužno je promicanje održivog razvoja i poslovanja na odgovoran način, jer bi bez toga i sve drugo bilo neodrživo.

ZAGREB - Inzistiranje na održivom razvoju u industriji ali i društvu općenito jedini je put koji nema alternativu, rečeno je na predstavljanju 3. Izvješća o održivom razvoju tvrtke Holcim, održanom danas u prostorijama Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Kako je naglasio direktor industrijske ekologije u Holcimu Žarko Horvat, riječ je o izvješću izrađenom u skladu sa smjernicama Globalne inicijative za izvješćivanje o održivosti (GRI), a tvrtka, po njegovim riječima, upravo segment održivog razvoja vidi kao preduvjet za opstanak poslovanja i razvoja općenito.

- Prepoznajemo svoju ulogu i preuzimamo odgovornost za sustavno i ustrajno promicanje održivog razvoja i poslovanja na odgovoran način, jer bi bez toga i sve drugo bilo neodrživo - rekao je Horvat.

Predsjednik uprave Holcima Hrvatska Mario Grassi u svojem je uvodu u izvješće istaknuo dva problema koja, po njegovu sudu, istinski ugrožavaju putovanje prema održivosti.
- To je prije svega korupcija, odnosno svi oblici podmićivanja, iznude, zaobilaženja obveza koji uistinu potkopavaju napore ostvarenja sustava u
kojem prave vrijednosti dolaze do izražaja - ističe Grassi. Kao drugi problem javlja se nedostatak vizije, odnosno jedinstvene strategije o
našoj budućnosti. Gdje se nalazimo danas? I gdje se vidimo za 10, 20 godina?

- To su pitanja na koja moramo odgovoriti kako bismo stvorili jasnu viziju koja će nam omogućiti konzistentno ponašanje u donošenju zakonske regulative, ali i ostalim segmentima društva - zaključuje Grassi.
   Vijesti

 U Srbiji eksplodirala bomba podmetnuta pod automobil koja je usmrtila vozača - 07.listoapd 2009
  BOMBA koja je podmetnuta pod automobil Dušana Rosića eksplodirala je i pritom usmrtila vozača dok je suvozačica zadobila lakše ozlijede, a muškarac koji se nalazio na cesti ispred ulaznih vrata svoje kuće također je lakše ozlijeđen. Očevici kažu kako je usmrćeni s djevojkom izlazio iz kafića i zajedno su ušli u automobil. Nakon prijeđenih desetak metara dok je autom prelazio preko ležećeg policajca eksplodirala je bomba koja se nalazila ispod automobila.

Od jačine eksplozije automobil je odbačen 20-ak metara dalje gdje je udario u drvo i rasvjetni stup. Vozač je odmah nakon nesreće prebačen u bolnicu gdje su liječnici utvrdili njegovu smrt, a Rosićevu suputnicu, koja je prošla s tek nekoliko ogrebotina izvukli su Rosićevi prijatelji koji su se nalazili u blizini. Od jačine eksplozije koja se čula nekoliko ulica dalje razbijeni su prozori na mnogim kućama i lokalima, prenosi Blic. Bomba se nalazila ispod vozačeva mjesta terenca dok je mjesto suvozača neoštećeno osim lima koji se savio prilikom udarca u stup i stablo.

Usmrćeni Rosić bavio se davanjem novčanih pozajmica, a nedavno je počeo graditi stambene objekte u Beogradu, Šapcu i Crnoj Gori. "Još uvijek ne možemo sa sigurnošću reći što je motiv postavljanja bombe pod Rosićev terenac", kažu iz policije. Prema mišljenju stručnjaka, pretpostavlja se da je eksploziv u terencu aktiviran daljinskim upravljačem. Dušan Rosić je prije osam godina bio ranjen ispred svog stana, a i prošle je godine splav na Savi, čiji je bio suvlasnik, izgorjela pod sumnjivim okolnostima.
   Vijesti

 Sinj: Obilježena obljetnica osnutka 126. brigade HV-a - 07.listoapd 2009
  U SINJU je danas prigodno obilježena 12. obljetnica osnutka 126. brigade Hrvatske vojske i napada na vojarnu jugoslavenske vojske, koji su izveli pripadnici te brigade.

U toj akciji, kojoj je cilj bio oduzimanje naoružanja i druge vojne opreme, poginula su dva pripadnika brigade, Luka Erceg i Ivan Kamber.

Kroz 126. brigadu, koja je tijekom rata preimenovana u Domobransku pukovniju, prošlo je oko 5000 vojnika, od kojih je u borbama na ratištima diljem Dalmacije poginulo 44.

Kod spomen obilježja na mjestima pogibije branitelja Ercega i Kambera, inače prvih vojnih žrtava rata u cetinskom kraju, te kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u središtu Sinja, izaslanstvo brigade položilo je vijence i zapalilo svijeće.

Vijence su također položila i izaslanstva grada Sinja, te udruga proizišli iz Domovinskog rata, policije, Nastavnog središta za obuku HV-a i političkih stranaka.

Potom je u crkvi Gospe Sinjske fra Stipe Čirko, vojni kapelan Nastavnog središta, služio svetu misu zadušnicu za sve poginule hrvatske branitelje cetinskog kraja.
   Vijesti

 Ogorčeni branitelji: Kninska HVIDR-a postala prćija koja se ne brine za članove - 06.listoapd 2009
  U otvorenom pismu, branitelji i invalidi Domovinskog rata ističu kako se tamošnji čelnik Ivan Barić i njegovi suradnici ponašaju kao da im je HVIDR-a u Kninu 'osobna prćija sa kojom mogu kako hoće'

Hrvatski branitelji i invalidi Domovinskog rata grada Knina optužili su preko javnog priopćenja ogranak kninske HVIDR-e da se nikako ne skrbi o svojim članovima. U otvorenom pismu, branitelji i invalidi Domovinskog rata ističu kako se tamošnji čelnik Ivan Barić i njegovi suradnici ponašaju kao da im je HVIDR-a u Kninu 'osobna prćija sa kojom mogu kako hoće, zaboravljajući pritom da su oni tu upravo servis Hrvatskim ratnim vojnim invalidima koji bi trebali biti korisnici usluga kojih nema'.
Priopćenje objavljujemo u cijelosti

Hvidra RH, osim što nema nema internet stranicu u nekim gradovima, jako loše i nikako ne skrbi o invalidima. Nemoguće je da HVIDR-a RH nema web na kojem može svakodnevno izvještavati invalide Domovinskog rata o svom djelovanju i radu i brizi za Hrvatske Branitelje a naročito za invalide koji se ne mogu kretati i gubiti vrijeme po razno raznim uredima i tražiti potrebne papire kao i sva svoja zakonom o hrvaskim braniteljima zagarantirana prava.

Zapravo, HVIDR-a u mnogim gradovima i općinama uopće ne funkcionira niti održava godišnje skupštine po više od 10.godina što ih zakon o udrugama obvezuje.

Mnogo se novca troši na razno razna "športska natjecanja" što uredno odobrava MOBMS.

Konkretno, HVIDR-a u Kninu nije punih 10-ak godina održala skupštinu niti je na bilo kakav način dala do znanja "svojim članovima" da skrbi o njima i njihovim obiteljima.

Ove godine je ta ista HVIDR-a Knin na čelu sa samozvanim predsjednikom i tajnicom koja plaću uzima iz proračunskih sredstava grada Knina namijenjenih svim članovima, što je nevjerovatno i nedopustivo po svim zakonima o udrugama i zakonima RH. HVIDR-a Knin je ove opstruirala svečani mimohod Hrvatskih branitelja 05.kolovoza, nisu učestvovali u svečanostima na Dan Hrvatskih branitelja i Dan hrvatske pobjede i Dan domovinske zahvalnosti, iz razloga znanih samo samozvanom predsjedniku Kninske HVIDR-a Ivanu Bariću.

Ovo je samo pokazatelj da HVIDR-a RH ne djeluje na način kako joj je to hrvatski zakon propisao, već je sve prepušteno stihiji pojedinaca koji se ponašaju kao da im je HVIDR-a privatna, tj.osobna prćija sa kojom mogu kako hoće, zaboravljajući pritom da su oni tu upravo servis Hrvatskim ratnim vojnim invalidima koji bi trebali biti korisnici usluga kojih nema.

Stoga, kao Hrvatski ratni vojni invalidi grada Knina prozivamo predsjednika HVIDR-a RH Josipa Đakića da sukladno zakonu i statutu HVIDR-a RH žurno reagira te po hitnom postupku sazove inzvarednu skupštinu HVIDR-a Knin te izabere ljude koji će na ispravan način predstavljati ratne vojne invalide kojima je više dosta samozvanih predsjednika kao i onih koji se za njih ne skrbe.

Poruka je ovo velike grupe ratnih vojnih invalida grada Knina koji su ogorčeni načinom rada Kninske HVIDR-a primorani obavijestiti širu hrvatsku javnost o zanemarivanju njihovih važnih životnih problema od strane neodgovornih pojedinaca koji bacaju ljagu na cjelokupan rad i djelovanje HVIDR-a RH.

Ogorčeni Hrvatski branitelji i invalidi Domovinskog rata grada Knina
izvor/nacional.hr
   Vijesti

 DALMATINSKI RATNI VOJNI INVALIDI UPUTILI ULTIMATUM GLAVNOM ODBORU - 06.listoapd 2009
  "Izbacite Brkana ili napuštamo Hvidru"

Nakon Zagrepčana i Zadrana koji nisu željeli uskladiti svoj Statut sa Statutom Zajednica udruga Hvidre, pa su promptno izbačeni iz krovne braniteljske organizacije, isto bi se danas moglo dogoditi i Hvidri Splitsko-dalmatinske županije.

Dalmatinski ratni vojni invalidi, koji su po broju invalida jedan od najbrojnijih Hvidrinih ogranaka, najavljuju da će na sjednici Glavnog odbora u Zagrebu zatražiti od vodstva i predsjednika Hvidre Josipa Đakića da iz braniteljske udruge odmah izbace kompromitiranog trogirskog čelnika Vinka Brkana.

Također, napominju, kako će jasno reći da ne žele uskladiti svoj Statut s krovnim Statutom jer ne žele prihvatiti neograničeni “diktat iz Zagreba, niti mogućnost da im Zagreb nameće povjerenika”.

Tvrde da, prema njihovim informacijama, više od 50 posto temeljnih organizacija nije podržalo promjene Statuta državne Hvidre. Ako im vodstvo Hvidre ne zajamči da će izbaciti bivšega trogirskog dogradonačelnika Vinka Brkana, te ako budu inzistirali na usklađivanju Statuta, dalmatinski hvidraši napustit će udrugu.
Đakić: Svima ista pravila

- Vjerujem da do toga neće doći i da će splitski momci shvatiti da moraju uskladiti Statut kao što su to učinili i drugi. Pa ne možemo njima reći: OK. Vi ne morate, a ovi drugih 19 su morali. Nećemo valjda raditi majmune od onih koji poštuju odluke - veli Josip Đakić, šef Hvidre i HDZ-ov saborski zastupnik.

Što se tiče donedavnoga trogirskog dogradonačelnika Vinka Brkana, koji cijelo vrijeme uvjerava da “da ima podršku Zagreba”, Đakić tvrdi kako on nije njegov problem niti se o njemu odlučuje u Zagrebu.

- Imaju oni u Splitu svoj županijski sud časti. Neka ga oni izbace ako žele, što mi imamo s tim? – čudi se Josip Đakić i odbija tumačenja da je on Brkanov politički zaštitnik.

Pri izbacivanju čelnika kaštelanske Hvidre Željka Strize, da podsjetimo, tumačenje koje je tada dolazilo iz Zagreba je bilo drukčije.

Unatoč najavama iz Splita o mogućem napuštanju Hvidre, predsjednik krovne braniteljske organizacije Josip Đakić je ipak uvjeren kako do toga na koncu neće doći jer će se “na Glavnom odboru o svemu dogovoriti”.

A. B. Krile
   Vijesti

 Dosta je zagrebačke diktature:Splitski veterani prijete izlaskom iz Hvidre, ako Brkan ne bude izbačen - 06.listoapd 2009
  Ističu kako više od polovice udruga neće podržati promjene Statuta, pa zašto bi morali i oni

Josip ĐakićJosip ĐakićUsklađivanje statuta pojedinih podružnica Hvidre sa Statutom Zajednica udruga Hvidre ponovno izaziva probleme. Nakon što su svoj Statut odbile uskladiti podružnice u Zagrebu i Zadru, ista se priča ponavlja i u Splitu.

Kako piše Slobodna Dalmacija, Dalmatinski ratni vojni invalidi najavili su da će na sjednici Glavnog odbora u Zagrebu zatražiti od vodstva i predsjednika Hvidre da iz te braniteljske udruge izbace trogirskog čelnika Vinka Brkana.

Također, najavili su da neće svoj Statut uskladiti sa Statutom Zajednice jer, kako sami kažu, ne žele prihvatiti neograničen diktat iz Zagreba i mogućnost da im Zagreb nameće povjerenika. Ukoliko vodstvo Hvidre i dalje bude inzistiralo na Brkanu i usklađivanju Statuta, Dalmatinci najavljuju istupanje iz udruge.

Ističu kako više od polovice udruga neće podržati promjene Statuta, pa zašto bi morali i oni.

S druge strane, šef Hvidre Josip Đakić ističe kako će Splićani morati uskladiti Statut ili izaći iz Hvidre. Dodaje i kako problem donedavnog trogirskog dogradonačelnika Vinka Brkana nije njegov problem niti će se o njemu odlučivati u Zagrebu te je poručio splitskoj podrućnici neka ga oni izbace ako žele i tuže županijskom sudu časti.

To je, podsjeća Slobodna Dalmacija, potpuno drugačiji stav no što je bio kada se iz Hvidre izbacivalo kaštelanskog čelnika Željka Strizu.

No, unatoč svemu, Đakić optimistično vjeruje da će se u Zagrebu o svemu dogovoriti i da će splitska Hvidra ostati u krovnoj udruzi.
   Vijesti

 Jandroković Mesiću: Branili smo Domovinski rat! - 06.listoapd 2009
  Švicarska odluka nije dostavljena na hrvatskom jeziku i Domovinski rat zovu građanskim, obrazlaže ministar Jandroković

ZAGREB - Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković poslao je danas pismo predsjedniku države Stipi Mesiću kao odgovor na njegovo pismo u kojemu je oštro kritizirao MVP zbog slanja prosvjedne note Švicarskoj nakon što su švicarske vlasti Marku Perkoviću Thompsonu zabranile ulazak u tu državu.
Mesić je ljut. Pisao je Jandrokoviću: Niste smijeli braniti Thompsona!

“Svrha odgovora Veleposlanstvu Švicarske bilo je štićenje prava i interesa hrvatskog državljanina u inozemstvu, a ne obrana političkih stavova i svjetonazora koji se pripisuju Marku Perkoviću, a od kojih bih se i sam trebao jasno ograditi”, stoji u pismu koje je Jandroković uputio Mesiću.

Ministar objašnjava kako je “Ministarstvo bilo dužno reagirati s obzirom na način uručivanja, ali i sadržaj obrazloženja”. Jandroković tumači da je švicarska odluka “dostavljena kao preslika, bez prijevoda na hrvatski jezik”. To je, piše ministar, suprotno međunarodnoj Konvenciji o dostavi dokumenata.

“Posebno neprihvatljivo bilo je obrazloženje kako je Marko Perković postao poznat za vrijeme i poslije građanskog rata. Neodgovaranje na takvu interpretaciju Domovinskog rata značilo bi da se MVP slaže s takvim stavom”, zaključuje Jandroković.
   Vijesti

 Marko Perković THOMPSON: PRIOPĆENJE ZA JAVNOST - 06.listoapd 2009
  Zagreb, 01.10.2009.
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Poštovani!
Povodom najnovijih zbivanja u svezi mog koncerta u Švicarskoj, odnosno zabrane ulaska u Švicarsku koju mi je izrekla Savezna policija i Ministarstvo pravosuđa Švicarske, želim se Vama i svekolikoj hrvatskoj javnosti obratiti s nekoliko riječi, odnosno iznijeti svoj stav o tome.
Moram odmah istaći da sam jako iznenađen ovakvom odlukom, poglavito stoga što sam u toj zemlji nastupao više od deset puta do sada.
Drugo, iznenađen sam razlozima kojima je ova odluka objašnjena, kao npr. tuča na mom zadnjem koncertu u Luzernu prije dvije god. gdje su se dva mladića potukla za naklonost neke cure, za što sam ja saznao naknadno i nema nikakve veze s mojim nastupom.
Slijedeći razlog koji navode je pjesma Bojna Čavoglave koju izvodim evo već skoro dvadeset godina po cijelom svijetu i nikad je nitko, do nedavno, nije smatrao spornom, jer su je kao i ja doživljavali mojim odgovorom na srpsku agresiju koju je Hrvatska doživjela 1991.g.
Oni je tretiraju kao govor mržnje i poticanje na fašizam, a ona je bila upravo suprotno, poticanje na obranu od fašizma i agresije i to će za mene i veliki broj Hrvata uvijek ostati i s ponosom ću je i dalje izvoditi.
U svojoj odluci Savezna policija Švicarske se poziva na članak 67 njihova zakona koji govori o opasnosti narušavanja unutarnje i vanjske sigurnosti uključujući pojmove kao što su terorizam i organizirani kriminal, dakle to primjenjuju na mene koji sam obišao cijeli svijet i nigdje i nikada nisam napravio nikakav prijestup koji bi se kosio sa zakonima svih tih zemalja uključujući i moju Hrvatsku u kojoj nikada nisam počinio nikakvo prekršajno ni kazneno djelo.
Najviše me je iznenadilo što u tom objašnjenju ne napadaju samo mene već čitav hrvatski narod i državu Hrvatsku. Pripisuju Hrvatskoj fašističku prošlost, ne priznaju Domovinski rat kao obrambeni već ga tretiraju kao građanski, niječući Hrvatskoj ulogu žrtve i insuinirajući našu krivnju za rat.
Je li Vam to već poznato? Zar nije već vrijeme reći dosta tim lažima i poniženjima?
Ne smatram se žrtvom niti se tako osjećam, niti želim da me itko tako doživljava, ovo što se meni događa je ništa u usporedbi sa žrtvom i nepravdom koju su mnogi Hrvati podnijeli u borbi za ponos, dostojanstvo i suverenitet Hrvatske.
Sjetite se samo naših generala, Ante Gotovine i drugih na koje se ta njihova pravda i pravosuđe obrušilo.
Je li to ono što nas čeka u Europskoj uniji?
Očekujem od institucija hrvatske države da reagiraju. Ako ne žele braniti moja prava, a trebali bi jer sam ja građanin ove države, neka brane ugled i dostojanstvo Hrvatske za što ih je narod izabrao i za što ih plaća.
Čitavu ovu turneju imao sam problema u nekim zemljama jer su „naši“ političari, “hrvatski“ mediji i razni pojedinci, mrzitelji Hrvatske zdušno radili na blaćenju mene, moje publike i hrvatske države grozničavo tražeći saveznike po svijetu za taj svoj bijedni i prljavi posao, služeći tako svojim nalogodavcima iz određenih centara moći u svijetu.
Ali do sada smo, uz velike napore i potporu naših ljudi širom svijeta, hrvatskih katoličkih misija ali i uglednih ljudi i političara iz drugih naroda koji su prijatelji Hrvatske, a ima ih ogroman broj u svijetu, uspijevali zaustaviti i odbaciti te laži i podmetanja.
Kroz svoje glazbeno djelovanje predstavljao sam svoju zemlju i svoj narod u najboljem svijetlu što su prepoznali mnogi stranci koji u velikom broju dolaze na moje koncerte.
Tim putem, širenjem istine o Hrvatskoj, istine o Domovinskom ratu, promičući naše temeljne vrednote, kršćanski svjetonazor i dalje ću nastaviti.

S poštovanjem! M.P.Thompson
   Vijesti

 Britanka imala pet tumora na mozgu i šest tjedana života pa se čudesno oporavila - 06.listoapd 2009
  BRITANKA koja je otpuštena iz bolnice s pet tumora na mozgu i prognozom od preostalih nekoliko tjedana života, nakon godinu dana čudesno se oporavila, piše Daily Mail.

Carole Budding liječnici su rekli da ništa ne mogu učiniti u vezi tumora koje je imala i poslali je kući rekavši joj da ima još šest mjeseci života. 47-godišnjakinja je sa svojim mužem pisala oporuku i planirala pogreb, no prošla je godina dana, a ona se polako oporavljala i ozdravila.


Testovi su pokazali da su četiri tumora na njenom mozgu nestala, a peti se smanjio na veličinu vrha igle. Liječnici još uvijek ne mogu objasniti kako se to dogodilo.

Poslana kući bez nade

Nakon što je izliječena od raka dojke 2004. godine, Carole Budding 2007. godine se iznenada srušila i dijagnosticirano joj je pet malignih tumora na mozgu. Nakon 10 radioterapija bila je toliko slaba da nije mogla stajati niti micati rukama. Liječnici su se bojali da se rak proširio i na kralježnicu.

Bolnica Bristol Infirmary poslala ju je kući, a liječnici su rekli kako ništa ne mogu učiniti te joj je jedini izbor odlazak u hospicij ili kući. Svi tretmani su obustavljeni i njen muž je dobio sredstva protiv bolova koja joj je povremeno trebao davati.

Umjesto umiranja, ona se oporavljala

Tjedni su prolazili, a ona nije umirala pa je njen muž predložio neka proba ustati iz kreveta uz njegovu pomoć. Uskoro je mogla sama stajati i hodati te je nakon sedam mjeseci ponovo otišla u bolnicu. Tamo su bili zapanjeni njenim oporavkom i pretragama su utvrdili da su tumori nestali, a jedan se smanjio. Nigdje na njenom tijelu nisu nađeni tragovi novih zloćudnih bolesti.

"Svo ovo vrijeme mislila sam da ću umrijeti za nekoliko tjedana, ali to se nije događalo. Nisam znala što mi se događa. Činilo se da sam bolje, ali smrt je uvijek bila prisutna. Još uvijek se bojim da će se bolest vratiti", rekla je Carole Budding.
   Vijesti

 6. 10. 1991 OSNOVANA JE 126. brigada HV, Sinj - 06.listoapd 2009
  126. brigada HV, Sinj
Povijest

126. sinjska brigada Hrvatske vojske osnovana je 6. listopada 1991. pomoću oružja TO koje je JNA ostavila nakon povlačenja iz Sinja (2150 cijevi).

Za prvog zapovjednika je bio imenovan Luka Džanko, ali iz nepoznatih razloga on tu funkciju nije prihvatio pa je do dolaska Veselka Gabričevića obranu Sinja organizirao Ante Bilić.

Brigada je brzo narasla do 3000 boraca, opremljenih sa više tenkova i veći broj topničkog i protuzrakolovnog oružja.

Za vrijeme operacije Maslenica interventne skupina iz 126. brigade učestvuje u operacije Peruča skupa sa pripadnicima 16. domobranske pukovnije, interventne skupine 141. brigade, te COOV-a Sinj.
U akciji je poginuo pripadnik 126. brigade Ante Buljan ujedno i jedina žrtva operacije.

Kroz brigadu je od 1991. do 1994. godine prošlo preko 5500 boraca.

Preustrojem brigada postaje 126. domobranska pukovnija.
Zapovjednici brigade od do
brigadir Veselko Gabričević 6. 10. 1991
pukovnik Ivan Gašpar
brigadir Rahim Ademi
bojnik Zdravko Škrapa prosinca 1992 ožujka 1993
bojnik Matko Rogulja
   Vijesti

 I Primorac želi biti hrvatski predsjednik - 05.listoapd 2009
  U njegov izborni stožer uključena su i dvojica stručnjaka koji su sudjelovali u Obaminoj kampanji, a koji su mu proteklih nekoliko tjedana pripremali ključne poruke predsjedničkog programa

ZAGREB - Bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac definitivno je odlučio: kandidirat će se za predsjednika Republike. Iz krugova koji su mu bliski potvrđeno je da će svoju kandidaturu Primorac sigurno objaviti u roku od 14 dana, a najvjerojatnije tijekom idućeg tjedna.

Prema našim informacijama, Primorac je već okupio gotovo 2000 volontera koji su angažirani diljem zemlje i bit će glavni nositelji predsjedničke kampanje prema uzoru na kampanju američkoga predsjednika Baracka Obame.

U njegov izborni stožer uključena su i dvojica stručnjaka koji su sudjelovali u Obaminoj kampanji, a koji su mu proteklih nekoliko tjedana pripremali ključne poruke predsjedničkog programa.

Primorčevi suradnici s kojima smo razgovarali, objašnjavaju da koncept Obamine kampanje nije slučajno izabran jer će se Primorac hrvatskim biračima pokušati predstaviti upravo kao “hrvatski Obama”.

Glavni cilj

- Primorac će građanima ponuditi koncept nove Hrvatske, Hrvatske koja će raskrstiti i s ustašama i s partizanima, Hrvatske koja će završiti ideološke podjele. Prošlost treba ostaviti povjesničarima i dati šansu budućnosti. To je iskorak u nešto novo, to je kompletan redizajn Hrvatske - objasnio je jedan od Primorčevih suradnika koji je aktivno uključen u pripremu njegove kampanje.

Glavni Primorčev cilj bit će da ga građani prepoznaju kao lidera, a ne političara.

- Primorac želi okupiti i mobilizirati sve koji svojim znanjem mogu pomoći Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li na lijevoj ili desnoj strani političke scene. On želi biti lider nove, prošlošću neopterećene Hrvatske - istaknuo je njegov suradnik.

Iako se očekivalo da će Primorac svoju kandidaturu objaviti do kraja rujna, doznajemo kako su mu upravo američki stručnjaci sugerirali da pričeka još neko vrijeme jer smatraju da su se dosadašnji kandidati već pomalo “istrošili” upravo zato što su prerano počeli kampanje.

Podrška iz dijaspore

Primorac je sredinom rujna naručio i istraživanje koje je pokazalo da bi za njega glasovalo osam posto birača. Njegovi suradnici navode da on računa i na glasače u dijaspori. Kao nositelj HDZ-ove liste na parlamentarnim izborima 2007. godine, Primorac je u dijaspori dobio oko 120.000 glasova.

U njegovu su stožeru već izračunali kako bi samo glasovi iz dijaspore mogli povećati njegov rejting za oko pet posto.

- Ako se podrška iz dijaspore doda podršci koju ima u Hrvatskoj, to znači da Primorca već podržava oko 12 posto građana, iako on još nije niti objavio kandidaturu, niti je počeo kampanju - rekao je njegov bliski suradnik.

Primorčev ulazak u predsjedničku utrku mogao bi štetiti još jednom bivšem HDZ-ovcu, Nadanu Vidoševiću, ali i Milanu Bandiću čija se kandidatura također očekuje ovih dana.

Kao i Vidošević, i Primorac će pokušati privući dio birača sklonih HDZ-u, pa bi se taj birački korpus mogao podijeliti na tri, a možda i četiri dijela. Naime, uz Andriju Hebranga, još i Bandić računa na dio HDZ-ovih birača koji su mu u dosadašnjim istraživanjima i pokazali sklonost.

Agitiranje s oltara

Primorac bi mogao Bandiću preoteti i znatan broj glasača iz dijaspore. Nije nevažna ni potpora koju bivši ministar ima u Crkvi jer to znači da Bandić više nije jedini kandidat za kojega će se agitirati s oltara.
   Vijesti

 Vukovarski stadion za ponos Hrvatske - 05.listoapd 2009
  Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara je u sklopu obilježavanja 3. Dana zagrebačkih branitelja Vukovara u nedjelju, 04. listopada održala malonogometni turnir branitelja, vojske i policije '3. Trofej Zvonimir Strnad'.
U jutarnjim satima sudionici turnira odali su počast poginulim navijačima NK Dinamo podno zapadne tribine, nakon koje su se okupili na malonogometnim terenima Akademije Marić, gdje su nakon predstavljanja momčadi i svečanog otvorenja Memorijala umijeće u malom nogometu odmjerile momčadi Udruge ratnih veterana 1. gbr 'Tigrovi', Logoraša srpskih koncentracijskih logora - Podružnica Varaždin, Branitelja Trpinjske ceste i Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara. Pobjednik turnira je momčad 1. gbr, dok je u revijalnoj utakmici malonogometna momčad Nove TV bila bolja od kolega sa RTL Televizije rezultatom 4:1.

Nakon natjecateljskog djela uslijedilo je cijelodnevno druženje, nakon koje su sudionici turnira posjetili utakmicu 1. HNL između NK Dinamo i NK Varteksa. Igrači i suci na teren su izašli u majicama sa natpisom inicijative naše Udruge - 'Vukovarski stadion za ponos Hrvatske', dok je predsjednik UZBV gospodin JAŠAREVIĆ uručio predsjedniku NK Dinamo gospodinu BARIŠIĆU svečani barjak Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara u pratnji djece iz Vukovara i Zagreba u znak zahvale za suradnjom i pomoći.

Trofej Zvonimir Strnad se igra u čast poginulog zagrebačkog dragovoljca iz obrane Vukovara 1991. godine, dok je njegov otac također Zvonimir 50-tih godina prošlog stoljeća bio igrač NK Dinamo.

Detaljniji rad Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara možete pratiti na internet stranici Udruge - www.uzgbvu.hr



   Vijesti

 Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba - 05.listoapd 2009
  Povodom Međunarodnog dana starijih osoba ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić otvorio je danas susret volontera, korisnika i timova programa međugeneracijske solidarnosti u Općini Velika u Požeško - slavonskoj županiji.

Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba održava se tijekom 1. i 2. listopada u organizaciji Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Općine Velika, a želi se istaknuti vrijednost solidarnosti među generacijama, naglasiti ulogu volonterstva u skrbi za starije i potaknuti daljnje stvaranje uvjeta za kvalitetniji život starijih osoba i njihovu veću uključenost u život zajednice.

Događaju je nazočilo više od tristo predstavnika provoditelja programa međugeneracijske solidarnosti dnevnih boravaka i pomoći u kući za starije, korisnici programa i volonteri. Za provoditelje programa održane su edukacije, a korisnici su kroz radionice pokazali čime se bave u dnevnim boravcima i izložili svoje radove.

Ministar Tomislav Ivić je na početku pozdravio sve prisutne i prenio pozdrave predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor. Istaknuo je kako se programi "Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama" te "Pomoć u kući starijim osobama" uspješno provode u 75 općina i gradova diljem Republike Hrvatske, te da je u njih uključeno 14 050 korisnika. Također, naglasio je kako je na radu ovih programa zaposleno 923 osobe, što je iznimno važno jer se radi o skupini teško zapošljivih osoba.

Na području Požeško - slavonske županije provode se 3 programa međugeneracijske solidarnosti, 2 programa "Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama" u Pleternici i Lipiku, te "Pomoć u kući starijim osobama" - u Velikoj. Na području Požeško - slavonske županije ovim programima je obuhvaćeno ukupno 650 korisnika, a zaposlene su 44 osobe.

Također, ministar Ivić izrazio je zadovoljstvo dobrom suradnjom s Općinom Velika i zahvalio ostalim provoditeljima ovih programa diljem RH. Ovom prilikom ministar je najavio natjecanje koje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pokreće, a trajati će do Međunarodnog dana starijih osoba iduće godine kada će biti proglašeni najbolji tim provoditelja Dnevnog boravka i najbolji tim provoditelja Pomoći u kući starijim osobama.
   Vijesti

 Održana telefonska sjednica Vlade Republike Hrvatske  - 05.listoapd 2009
  Vlada Republike Hrvatske održala je danas telefonsku sjednicu na kojoj je usvojila zaključak o davanju suglasnosti Hrvatskom rukometnom savezu za podnošenje zajedničke kandidature s Mađarskim rukometnim savezom, za organizaciju i održavanje 11. europskog prvenstva u rukometu za muškarce, koje bi se trebalo održati u siječnju/veljači 2014. godine.

Vlada Republike Hrvatske pri tom ne preuzima nikakve financijske obveze ali pozdravlja organizaciju jednog ovakvog događaja koji je od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku.
   Vijesti

 Predsjednica Vlade na obilježavanju blagdana župe Kraljice svete Krunice - 05.listoapd 2009
  U povodu blagdana župe Kraljice svete Krunice predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor na poziv priora Dominikanskog samostana fra. Alojzja Ćubelića nazočila je misnom slavlju.

Euharistijsko slavlje predvodio je mons. dr. Ivan Šiško, pomoćni biskup zagrebački.
   Vijesti

 BISER DANA - Nadan Vidošević - 05.listoapd 2009
  "Za menadžere bi doveo razvojačene časnike jer su u Domovinskom ratu dokazali da znaju upravljati u kriznim situacijama."

Nadan Vidošević, predsjednički kandidat, uspoređujući vođenje državnih tvrtki s ratom
   Vijesti

 U KRIZI ULAŽU MILIJUNE Josip Stojanović Jolly i Uprava hotela ‘Olympia’ ne plaše se recesije - 05.listoapd 2009
  Nakon 40 godina od izgradnje hotela, ‘Olympia’ je dobila jednu potpuno novu vizuru ulaganjem u objekt i okoliš

Josip Stojanović
U godini recesije, kad je većina turističkih investitora značajno usporila ili čak privremeno zaustavila značajnija ulaganja u smještajne kapacitete, doista je bilo rijetko, pa čak i hrabro, odlučiti se na ulaganje čak 10 milijuna eura u hotel koji se na tržištu tek treba izboriti za jednu potpuno drugačiju klijentelu, promijeniti poslovne navike, obučiti zaposlenike za uslugu gostima većih zahtijeva, kao što su to učinili vlasnik i Uprava vodičkog hotela “Olympia”.
Prate trendove

Kad će se uloženo vratiti, kako se pozicionirati na tržištu i pronaći put do izbirljivih gostiju u godinama kad je stezanje remena “nacionalni sport broj jedan” u većini europskih zemalja, pitanja su koja većina postavlja tom neobičnom investitoru. Nisam u ovaj posao došao iz turističkih voda i nemam iluzije da će se uloženo vratiti brzo ili lako.

Jasni su mi tržišni odnosi i da se u turizmu uloženo vraća znatno sporije nego u trgovini iz koje sam došao. No, isto tako, u turizmu su gosti sve zahtjevniji, traže sve više, usluga mora biti do u detalje prilagođena njihovim željama i prohtjevima i na tom putu nema alternative. Samo ulaganjima i stalnim usavršavanjem, možemo pratiti turističke trendove. A budući da je “Olympia” uvijek bila začetnik svega novog, boljeg i drugačijeg u vodičkom turizmu, nastavljamo tim putem.

Evo, nakon 40 godina od izgradnje, hotel je ustvari dobio jednu potpuno novu vizuru velikim investicijama u objekt i okoliš i svjesni smo da je to dugoročno ulaganje. Ali, doista vjerujem da ćemo uspjeti na tržištu – kaže Josip Stojanović, vlasnik hotela “Olympia” koji ne skriva oduševljenje onim što je učinjeno u hotelu u proteklih šest mjeseci. Jer, priča o obnovi “Olympije” i nije baš tipična.

Naime, dok su sobe u glavnom hotelskom objektu bile uređene još u svibnju i počele primati prve goste, cijelo ljeto vodila se bitka s poslom koji se trebalo napraviti u dijelu hotela u koji je sada smješten suvremeni wellness i spa centar, kao i polivalentna dvorana, a da gosti u hotelu to ne osjete. A proteklih 40 godina taj prostor bio je jedan od prvih zatvorenih bazena u Dalmaciji!

Umjesto njega, “Olympia” je sada dobila veliku kongresnu dvoranu u nekadašnjem “bazenu”, koja tijekom dana može biti mjesto okupljanja poslovnih ljudi s čitavom pratećom opremom za stručne skupove i okupljanja, a s tek nekoliko malih intervencija, kongresna dvorana pretvara se u – sportsku.
Košarkaški kreveti

Zorno nam je to na licu mjesta demonstrirao i vlasnik, koji je u već pripremljenoj i uređenoj banket sali pritiskom na dugme sa stropa spustio pravi koš. Podovi umjesto onih za plesnu ili radnu dvoranu, postaju košarkaški parketi, svlačionice, tuševi i sva potrebna prateća infrastruktura u tek nekoliko poteza postaju dio prostora za službena okupljanja.

Svi se pitaju treba li investirati u krizi, ali kriza je izazov. Ne može se prekriženih ruku stajati i čekati da kriza prođe. Samo se ulaganjem osigurava poslovna budućnost. Zbog svih zahvata koji su sada napravljeni, hotel će raditi gotovo cijelu godinu, možemo biti mjesto za poslovna, ali i sportska okupljanja, pripreme, treninge. I hrana je obilna, raznolika i prilagođena zahtjevima sportaša koji su već boravili ovdje i dobili smo samo pohvale.

Čak smo i krevete prilagodili činjenici da će tu biti visoki mladići, možda košarkaši, pa svaki krevet od dva metra dužine ima i posebne dodatke od 20 centimetara za dvometraše – kaže Senka Ramljak, predsjednica Uprave hotela.
Mirna Berend bila je voditeljica na otvaranju preuređenog hotela ‘Olympia’ /

Kadar

Na pitanje kako za hotel s četiri zvjezdice koji ide na ciljanu, probirljivu publiku, osigurati odgovarajući kadar, da usluga bude na razini cijelog ulaganja, odgovor je spreman: Kadar se obučava i priprema isto koliko se i hotel obnavlja, puno se ulaže u njihova znanja, plaćamo tečajeve ruskog i francuskog, jer se ti jezici najviše traže u komunikaciji s gostima, stalno su na tečajevima za sommeliere, barmene, kuhare, slastičare...

Starije radnike treba koristiti da se mladi uz njih uče, uz neka nova usavršavanja i suvremena znanja o struci – kaže Darko Bastić, direktor hotela. Znamo da ćemo prve plodove ovog velikog ulaganja početi ubirati tek 2012. ili 2013. godine, ali strpljivi smo i spremni na to kaže Senka Ramljak za koju, tvrdi, kriza u turizmu nije problem, nego izazov.
Nastavak ulaganja

Uprava i vlasnik najavljuju već za jesen nastavak ulaganja od pet milijuna eura i u drugu hotelsku zgradu, kako bi u 2010. godinu ušli s ujednačenom kvalitetom u svim sobama i prostorima hotela.
   Vijesti

 Strava kraj Udbine: razjareni psi ubili staricu - 05.listoapd 2009
  Čopor razjarenih pasa nasmrt je izgrizao 76-godišnju staricu u selu Jošani nedaleko Udbine. Napad se zbio, kako je izvjestila PU ličko-senjska, jutros oko 10.45 sati.

Uplašeni mještani pozvali su policiju, a jedan od policijskih službenika koji je došao na mjesto događaja, ustrijelio je jednu od životinja, dok su ostale pobjegle.
   Vijesti

 Zamjenski pjevač: Švicarska policija analizira audio zapis "Malog Thompsona" - 05.listoapd 2009
  "ANTE MATIĆ je često zapjevao s estradnjacima kao što su: Mate Bulić, Dražen Zečić, Miroslav Škoro i Ivan Mikulić, tako da su ga proglasile 'medije' Malim Thompsonom. Svjetla pozornice, prepune koncertne dvorane motivirale su Antu da to uradi sam. Da i on bude uzor nekomu kao što je njemu M. P. Thompson", dio je biografije Hrvatima nepoznatog pjevača koji je proteklog vikenda u Luzernu doživio svojih pet minuta slave. Naime, on je ni manje ni više nego "razbio švicarsku blokadu", pjevajući Thompsonove pjesme u švicarskom klubu gdje je trebao nastupiti njegov najveći uzor.

Nepravda koju će Matić ispraviti

Podsjetimo, Thompson je dobio zabranu ulaska u Švicarsku na temelju Službe za analizu i prevenciju federalne policije Švicarske jer je "poznat po huškačim tekstovima i obožavanje hrvatskih fašista (ustaša)". Trebao je nastupiti proteklog vikenda u klubu "Froschkönig" u okrugu Kriens, kantona Lucern, a vlasnik Afrim Baftiroski izjavio je kako je već našao drugog izvođača za taj termin. Riječ je o Malom Thompsonu koji je uspio skupiti tek 300 gostiju.

"Thompsonu je nanesena velika nepravda, a ja ću se i dalje zalagati za to da je ukinemo", pozdravio je odmah na početku dobro raspoloženi Mali Thompson Matić koji je redao sve Thompsonove uspješnice.

Čekali pravog Thompsona

Švicarski mediji javljaju kako na koncertu nije bilo incidenata, a policija je bila u pripravnosti jer se mogla čuti neslužbena informacija kako će se Perković Thompson ipak pojaviti. U tom slučaju riskirao bi godinu dana zatvora.

Što je točno pjevao Ante Matić, švicarska policija će tek tvrditi, jer analiziraju audio zapis s koncerta. Kako piše švicarski 20min tek će se vidjeti je li se Matić ogriješio o švicarske zakone.

Čovjek koji je spontano snimio Duvno

Inače, sam Matić priznaje da njegovi snovi nisu nimalo drugačiji od ostalih zvijezda, a to je da puni koncertne dvorane i nastupa u Hrvatskoj i dijaspori.

"Da zapivam našim ljudima u Australiji!", najveća je želja Malog Thompsona kao što je i priznao na svojoj službenoj stranici u kojoj je otkrio detalj iz svoje prošlosti kada je prije dvije godine "spontano snimio pjesmu 'Duvno moje'".
   Vijesti

 10. godišnjica doma za stare i nemoćne- Knin i uvodno predavanje na veleučilištu "Marko Marulić" Knin - 01.listoapd 2009
 


01.10.2009.g.
   urednik69

 Znanstvenici traže modernizaciju Nobelove nagrade - 01.listoapd 2009
  GRUPA znanstvenika je poslala pismo Nobelovoj zakladi u kojemu predlažu uvođenje novih kategorija za dodjelu nagrade poput ekologije i javnog zdravlja te traže proširenje dosadašnjih kategorija, javlja New Scientist.

Znanstvenici, od kojih su neki profesori na najuglednijim američkim sveučilištima, smatraju da su kategorije određene u oporuci Alfreda Nobela zastarjele. Tvrde da je potrebno uvesti nove nagrade da bi se mogli nagraditi ljudi koji se bave modernim izazovima poput AIDS-a i gubitka biološke raznolikosti na Zemlji.

Darwin i iskorjenjivanje velikih boginja nisu nikad nagrađeni

Neka povijesna postignuća, poput iskorjenjivanja bolesti velikih boginja, nisu bila nagrađena, jer ne odgovaraju kriterijima Nobelove nagrade za medicinu. Rad Charlesa Darwina, koji je umro 19 godine prije dodjele prve nagrade, također nikad ne bi bio nagrađen, jer se ne može u potpunosti svrstati u kategorije poput kemije, fizike ili medicine.

Znanstvenici stoga predlažu uvođenje nagrada za evolucijsku biologiju, klimatske promjene, očuvanje vrsta. Nagrada za medicinu trebala bi biti proširena tako da obuhvati sve znanosti vezane uz proučavanje života.

Nobelova zaklada prilično je rigorozna kad je u pitanju očuvanje imidža i poštivanje oporuke Alfreda Nobela, ali znanstvenici se nadaju promjeni poput one koja se dogodila 1968. godine. Tada je od donacija Švedske središnje banke uspostavljena kategorija za ekonomiju.
   Vijesti

 VOZAČI OPREZ PAZITE NA DJECU:Kombi u Vrpolju naletio na osnovnoškolku koja je bila na velikom odmoru - 01.listoapd 2009
  KOMBI splitske tvrtke Rezbarija Boban danas oko 10,30 sati naletio je na učenicu petog razreda koja je prelazila pješački prijelaz u Vrpolju kod Šibenika.

Na djevojčicu je kombi naletio ispred ulaza u školsko dvorište u trenucima kada je uživala u velikom odmoru. U nesreći je osnovnoškolka lakše ozlijeđena te je prevezena u Opću bolnicu Šibenik. Očevid je u tijeku.

   Vijesti

 ČUDO IZ KAMENJARA Na vojnom strelištu dva i pol vagona babića - 01.listoapd 2009
  U kamenjaru vojne streljane bivše JNA, braća Zdravko i Ante Kursan zasadili su ukupno 130 tisuća trsova babića, na gotovo 52 hektara kamenjara

Čuveni primoštenski vinogradi i nasadi još čuvenijeg babića na Bucavcu dobili su svoju dostojnu konkurenciju u kamenjaru Jadrtovca.

Upravo je dovršena prva berba prispjelog roda vrhunskog babića u kamenjaru vojne streljane bivše JNA. Riječ je o 30 tisuća trsova, od ukupno njih 130 tisuća, koliko su ih braća Zdravko i Ante Kursan zasadili na gotovo 52 hektara.

- Ubrali smo gotovo dva i pol vagona vrhunskog babića koji smo isporučili Vinoplod Vinariji, koja nas je u ovom velikom pothvatu kreditirala sadnicama, a mi ih sada otplaćujemo grožđem, kaže Zdravko.

Zanimljivo je da je ovaj prvi rod skinut za samo tri dana, a kompletne poslove obavilo je 30 prijatelja i članova obitelji Kursan. Braća Zdravko i Ante čuveni su ugostitelji i vlasnici gostionice “ZG” u Vrpolju, u ovaj veliki biznis s grožđem i vinom upustili su se 2006. godine. Tada su od države na koncesiju na 50 godina uzeli ovaj kamenjar iz kojeg nitko pametan nije ni slutio da se može izvući ovakva vrijednost.

- Zahvaljujući povoljnim kreditnim linijama Županije, HBOR-a, nenamjenskim kreditima komercijalnih banaka, te vlastitoj ušteđevini, teškim strojevima preorali smo kamenjar i uz 130 tisuća sadnica babića zasadili i šest tisuća stabala maslina. Do danas smo potrošili oko deset milijuna kuna, a do 2010., odnosno 2011., namjera nam je ukupno zasaditi 350 tisuća loza, što će nas stajati najmanje 30 milijuna kuna, kaže Zdravko, koji nas provodi kroz svoje nepregledne plantaže.

Nije teško izračunati da će se tada ovdje svake jeseni ubirati 35 i 40 vagona vrhunskog babića, kojeg ove godine Vinoplod Vinarija od proizvođača otkupljuje po kilogramu za 22 do 25 kuna.

Željko Kursan nije opterećen cijenom, čak i ne zna koliko će im Vinoplod platiti jer, kako kaže, bez ove vinarske kuće danas ne bi ni bilo ovih plantaža. Međutim, uvjeren je da će se ova velika investicija isplatiti u roku od deset godina.

Voda na dubini od 147 metara

Mogućnost proizvodnje grožđa u tom kamenjaru prepoznali su i ljudi iz Ministarstva poljoprivrede, baš kao i iz Šibensko-kninske županije. Nadomak plantažama Kursanovih upravo su strojevi dovršili prvu bušotinu u potrazi za vodom. Došli su do 170 metara, a voda je potekla na 147. metru. U planu su još četiri bušotine odakle bi se vodom zalijevali ovi, kao i još 400 tisuća loza u susjedstvu kojeg su zasadili Antun Plančić i zagrebački zubar Alenko Dunđer.

Zatvorit ćemo gostionicu

Kursani ne kriju da im je ovaj novi biznis velika radost.

- Kad zaokružimo ovaj naš plan s vinogradima, zatvorit ćemo gostionicu. Moj sin Petar je na Agronomiji u Zagrebu, studira vinarstvo i na njemu je da se, poslije studija, praktično upusti u ono što je naučio, kaže Zdravko Kursan.
   Vijesti

 Profesor Sveučilišta u Zadru devet godina na plaći, a ne drži predavanja - 01.listoapd 2009
  Iako je već devet godina pod suspenzijom s nastave zbog seksualnog uznemiravanja studentica, a 2004. i pravomoćno osuđen na tri mjeseca zatvora, uvjetno na dvije godine, doc. dr. Stjepan Blažanović i dalje redovito prima plaću na zadarskom sveučilištu.

Štoviše, nedavno se i prijavio na natječaj za reizbor na svoje radno mjesto nastavnika teorije književnosti na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, jer nastavnici svakih pet godina moraju prolaziti reizbor na svoje radno mjesto.

Glasnogovornica Sveučilišta Elija Vrsaljko potvrdila je da Blažanović uredno prima plaću svih ovih godina, iako ne održava nastavu niti se njegovo ime nalazi među drugim nastavnicima Odjela za kroatistiku na internetskim stranicama Sveučilišta.

- Da, Blažanović se javio na natječaj, a hoće li biti primljen, stvar je stručnog povjerenstva - rekla je glasnogovornica Vrsaljko te naglasila da je mjera suspenzije izrečena Blažanoviću još uvijek na snazi.

- To znači da on ne izvodi nastavu, ali se nalazi na platnoj listi Sveučilišta do okončanja postupka - objasnila je Elija Vrsaljko.

Na našu konstataciju da je sudski postupak pravomoćno okončan prije pet godina na Blažanovićevu štetu, glasnogovornica je odgovorila da “Sveučilište još nije službeno primilo ishod postupka”.

Slučaj doc. Blažanovića dospio je u javnost u ožujku 2000. godine, kada je 170 studenata zadarske kroatistike potpisalo peticiju, optužujući ga za seksualno uznemiravanje studentica, njihovo fizičko, verbalno i psihičko maltretiranje te vrijeđanje i ucjenjivanje na ispitima.

Državno odvjetništvo u Zadru je 2001. protiv Blažanovića podignulo optužnicu za šest kaznenih djela bludnih radnji, ugrožavanja spolnih sloboda i spolnog ćudoređa.

Tadašnja uprava Filozofskog fakulteta odlučila ga je suspendirati dok se protiv njega ne završi sudski postupak. Na kraju postupka sud je zaključio da je kriv te je osuđen na tri mjeseca zatvora, uvjetno na dvije godine.

Prof. dr. Šimun Musa, pročelnik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, potvrdio nam je da se Blažanović nekoliko puta pokušao natjecati za mjesto profesora teorije književnosti, ali nijednom nije prošao Vijeće humanističkih znanosti koje o tome odlučuje.

- Njegovo radno mjesto treba popuniti. Nekoliko puta javio se na natječaj, ali nije prošao područno Vijeće za humanističke znanosti. Dosad smo se za njegov predmet snalazili s domaćim ili gostujućim zamjenama. Posljednji natječaj raspisan je prije ljeta i još čekamo odluku o izboru - istaknuo je pročelnik Musa.

ivica neveščanin / epeha, (JL)
   Vijesti

 Slavlje u vojnoj kapelaniji “Sv. Gabrijel” u Zemuniku - 01.listoapd 2009
  ”Što znači u državnoj instituciji, vojarni, slaviti svete Mihaela, Gabrijela i Rafaela; što znači štovati anđele? Ima li anđela za državu?” upitao je biskupski vikar za pastoral Vojnog ordinarijata fra Ivan Nimac u propovijedi blagdanskog misnog slavlja koje je u utorak 29. rujna predvodio u vojnoj kapelaniji “Sv. Gabrijel” u vojarni u Zemuniku. Predvođeni zapovjednikom brigadirom Miroslavom Kovačem, u svečanoj misi sudjelovali su policajci, vojnici, aktivni i umirovljeni vojni djelatnici. Misa je služena i za poginule branitelje. U blizini zemuničke kapele nalazi se i bista Rudolfu Perišinu, hrvatskom pilotu poginulom u akciji ‘Bljesak’ 1995. g., a njegovo ime nosi Zrakoplovna vojna škola u Zemuniku. “Našim nekadašnjim djelatnicima koji su s nama dijelili komad naše lijepe zemlje i branili je želimo reći hvala”, rekao je zemunički vojni kapelan o. Ivo Topalović poželjevši da „čuvamo darove koje nam je Gospodin povjerio i za sobom ostavljamo tragove po kojima ćemo biti prepoznatljivi, a to ćemo moći ako čuvamo božansko utkano u naša srca”. Upućena je molitva da Bog duhovnim dobrima obdari odgovorne u vođenju naroda i vojnike osnaži za kršćansko svjedočenje.

Potaknut raspravama o prisutnosti Crkve u državnim institucijama, fra Ivan je rekao da je i blagdan svetih arkanđela svima poticaj i izazov da razmišljaju koja je uloga vjere u sekularnoj državi. “To je legitimno i dobro je da društvo o tome diskutira. No ljudi koji gledaju na svijet bez Boga žele nametnuti da sekularna država znači bezbožna država. A ona to nije. Riječ ‘sekularno’ dolazi od latinskog secularis i znači svjetovno. Dakle, nema vjere ni ideologije kojoj bi služila, nego se bavi ljudima u ovom svijetu. Ne spada na državu da raspravlja ima li Boga ili nema. Ali na svaku državu - pa i sekularnu - i njene institucije - spada da se brine za čovjeka. Da se brine i za religioznog čovjeka”, poručio je fra Ivan Nimac istaknuvši da sve institucije u brizi za čovjeka trebaju voditi brigu o cjelovitosti njegove osobe, dakle i o njegovoj duhovnosti.

Upozorio je i da nevjernici ne prihvaćaju kao svoju istinu da nemaju dušu jer se doživljavaju kao duhovno biće. “Francuski ideolog sekularne države opisao je duhovnost za nevjernike. Jer ljudi bez duhovnosti ne mogu živjeti. Čovjek bez duhovnosti je laž. Iz iskustva ispitivanja, kriminalisti kažu da je laž toliko protuprirodna čovjeku, da cijelo njegovo biće reagira na laž. Ako tijelo tako reagira, kako tek čovjekova duša reagira na neistinu o sebi? Čovjeku je istina toliko potrebna da će eksplodirati ako ga se drži u laži. Čovjeku se može reći da nema Boga. Ali ne može mu se reći ‘Ti nisi duhovan, tebi ne treba duhovnost’. Zato je ponuditi čovjeku duhovnost humano”, poručio je fra Ivan Nimac naglasivši da je najveće pitanje tko definira čovjeka i na čemu se zasniva njegovo dostojanstvo. Istaknuo je da svećenik dolazeći u državne institucije dolazi ljudima koji imaju dušu i traže istinu. “Sve vojske imaju duhovnike. Bez duhovnosti čovjek ne može funkcionirati ni kao pojedinac ni kao sustav. Pod tim otajstvom slavimo i blagdan arkanđela. U našem proživljavanju vjere anđeli imaju važno mjesto. U ulozi anđela kao transcendentnih bića Bog se očituje kao blizina, stvarnost života. Bog otvara mogućnost iskustva čovjeka kao duhovnog bića da može posvjedočiti istinu o sebi i čovjeku. To je kršćanski humanizam koji mora naći prostora za svjedočenje. To je sloboda vjere - otvoriti prostor da kršćani tu istinu mogu svjedočiti u svijetu. Onaj tko ne otvara tu mogućnost i koji ne poštuje tu slobodu ljudske savjesti pravi nasilje nad čovjekom”, upozorio je fra Ivan Nimac poželjevši da nam sveti anđeli budu zaštitnici i pomognu naći istinu o sebi, posvjedočiti nju i istinu o našoj vjeri jer je Isus rekao da će nas istina osloboditi.

Svaku godinu misno slavlje u Zemuniku pjevanjem animira drugi crkveni zbor, a ove je godine to bio župni zbor sv. Roka iz Bibinja. (ika)
   Vijesti

 Zbog Švicaraca Thompson neće tri godine moći ući u Europsku uniju! - 30.rujan 2009
  ZABRANOM ulaska u Švicarsku Marko Perković Thompson zapravo je dobio zabranu ulaska u čitavu Europsku uniju, odnosno sve zemlje koje su obuhvaćene Schengenskim režimom! Naime, iako Švicarska nije članica Europske unije, ona je unutar Schengenskog graničnog sustava zbog čega nema granične kontrole prema svojim susjedima pa bi Thompson, u slučaju da mu ulaz u EU bude dozvoljen, mogao neometano šetati po Švicarskoj unatoč zabrani.

Jedine članice EU koje nisu obuhvaćene Schengenom su Bugarska, Rumunjska, Irska i Velika Britanija, a članice Schengenskog prostora su i Island, Norveška i Lihtenštajn.

Neslužbenu potvrdu informacije da će Thompson u Europi biti nepoželjan gost dobili smo od izvora bliskog Ministarstvu vanjskih poslova, koje se ovih dana maksimalno zalaže da Švicarska ukine izrečene mjere protiv Thompsona.

"Thompsona tretiramo isto kao i svakog drugog građanina Hrvatske"

"Mi tretiramo Thompsona isto kao i svakog drugog građanina Hrvatske. Već smo reagirali preko našeg veleposlanstva u Švicarskoj, a i ovdje ćemo sutra uložiti notu švicarskom veleposlaniku", rekao je za Index glasnogovornik Jandrokovićevog ministarstva Mario Dragun.

Dragun nam je obrazložio kako je ministarstvo zatražilo obrazloženje odluke švicarskih vlasti jer smatraju kako odluka ničim nije utemeljena, "a posebno ne navedenim razlozima". "Thompson je u svojoj karijeri proputovao cijeli svijet i nikad nismo dobili dojavu o bilo kakvim incidentima", objašnjava Dragun.

MVPEI ima mjesec dana da preokrene odluku

Ministarstvo će, kaže, učiniti sve što je u njihovoj moći da Thompson izbjegne rigoroznu zabranu koja bi značila trogodišnji izgon iz zemalja Europske unije. "Imamo mjesec dana i to ćemo vrijeme iskoristiti da s naše strane argumentiramo činjenice za koje vjerujemo da će osporiti odluku. A i njemu je kao privatnoj osobi otvorena mogućnost da se žali na odluku Švicarske", zaključio je Dragun.

Podsjećamo, Thompson je trebao 3. listopada održati koncert u Luzernu, u klubu Froschkönig, ali najava njegovog gostovanja na noge je digla lokalne političare koji su se pobunili protiv dolaska "hrvatskog fašista", te su mu ishodili zabranu ulaska u zemlju.
index.hr
   Vijesti

 HVIDRA podnijela kaznenu prijavu protiv Lepe Brene - DORH ne reagira - 30.rujan 2009
  Još u srpnju HVIDRA je zajedno s još niz Udruga podnijela kaznenu prijavu protiv srpske folk zvijezde Lepe Brene zbog „utemeljene sumnje da je počinila kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom i ono protiv Republike Hrvatske“.

Uz kaznenu prijavu, HVIDR-a je priložila i DVD snimku nastupa Lepe Brene u četničkoj odori jer prema HVIDR-i Brena je time „davala podstrek ratnom zločinu koji ne zastarjeva“.

Osim DVD-a, priložili su i niz medijskih napisa koji, sudeći prema svemu, ne idu u prilog slavnoj pjevačici.

Naime, prema stavu HVIDR-e Brenin “nastup i pjevanje u lipnju ove godine u zagrebačkoj Areni duboko je povrijedilo slobodu i dostojanstvo građana kao i sve vrijednosti domovinskog rata na kojima je utemeljena Republika Hrvatska“.

Predsjednik Udruge Ivan Pandža smatra da su Državno odvjetništvo kao i sva nadležna tijela dužni spriječiti propagandu protiv slobode i dostojanstva čovjeka i zaštititi vrijednosti Domovinskog rata jer su Brenine „izazovne i uvredljive izjave da joj se dokaže sudjelovanje u ratnom zločinu vrijeđale istinu“.

Pandža je i stava da je „protivno hrvatskom državnom pravu i suverenitetu države da osobe koje su sudjelovale u neprijateljskom i ratnom pohodu, šire propagandu svojim javnim nastupima u Hrvatskoj“ pozvavši se pritom na amandman XIV američkog ustava koji brani javni rad osobama koje su pružale podršku njihovim neprijateljima“.

- Nas Brena kao pjevačica ne zanima, već smo prijavu podnijeli zbog snimki koje su nam razni ljudi poslali a na kojima se ona propagirala tijekom rata pjevajući vojnicima tzv. Krajine. A cijela priča o njezinom ocu je neistina. Sad i Ceca skuplja potpise da pjeva.. naša država je vrlo čudna. Kako to da DORH još uvijek nije reagirao? Pa ako nisu nikoga optužili za Vukovar koji je sravnjen sa zemljom, ne očekujemo da će reagirati zbog jedne pjevačice – rekao nam je predsjednik HVIDR-e Ivan Pandža.
   Vijesti

 VOZAČI PPREZ:Trogodišnjak stradao u naletu automobila u bolnici izgubio bitku za život - 30.rujan 2009
  U KLINICI za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu noćas je preminuo trogodišnji dječak koji je teško ozlijeđen u ponedjeljak oko 18.30 sati u naletu automobila u mjestu Risvica, na cesti Klanjec-Kumrovec. Unatoč operativnim zahvatima kojima je podvrgnut, liječnici ga nisu uspjeli spasiti, a na životu su ga do noćas održavali aparati.

Podsjetimo, do nesreće je došlo nakon što se nestašni mališan otrgnuo majci te je počeo pretrčavati cestu iza parkiranog automobila. Kad ga je 35-godišnja vozačica koja je svojim automobilom naišla iz suprotnog smjera konačno uočila, bilo je prekasno.
   Vijesti

 Ratni zločinac Arkan navodno nije mrtav, živi u Amsterdamu - 29.rujan 2009
  ŽELJKO RAŽNATOVIĆ ARKAN, jedan od najzloglasnijih ratnih zločinaca i kriminalaca s ovih prostora, navodno nije mrtav, nego živi i radi u nizozemskom Amsterdamu i na Cipru, počelo se pisati po medijima.

Posljednjih dana kruže priče da Arkan nije ubijen prije devet godina. Slične informacije objavili su nizozemski i grčki mediji, a svoj dio priče dodali su i srpski mediji. "San" piše kako Arkan živi između Amsterdama i Cipra, a putuje diljem Europe i SAD-a.

Indicija za indicijom

U jednoj informaciji iz Beograda navodi se kako turistički vodiči u Amsterdamu često turistima pokazuju luksuznu prodavaonicu skupih satova Rolex na trgu Darmak uz objašnjenje da je tu radnju 13 puta opljačkao "najveći kriminalac Arkan koji se i danas skriva u Amsterdamu".

Beogradski se mediji pozivaju i na neke belgijske policajce i zatvorske čuvare koji Arkana znaju iz 70-ih godina prošlog stoljeća, dok se bavio pljačkom u zapadnoj Europi.

Nema nikakvih dokaza

Nizozemska i ciparska policija nisu potvrdile da je Arkan živ, ali se nizozemski, grčki i srbijanski mediji pozivaju na publicistu Joba Hansena, autora knjige o srbijanskoj mafiji u kojoj stoji kako "ima ozbiljnih indicija da je Arkan u Amsterdamu".

"Ima onih koji tvrde da je Arkan živ i da se nalazi na jahti Tigar koja plovi do grčkih otoka i luka, ali zalazi i u Sredozemno more, odakle se on hidroavionima prebacuje u London, Pariz i Chicago gdje vodi poslove", navode nove informacije. Indicije, naravno, nisu pobliže pojašnjene.

Arkan je prije devet godina nastradao u pucnjavi u hotelu "Interkontinental" u Beogradu. Izdahnuo je na rukama svoje supruge Svetlane Ražnatović, poznatije kao Ceca. Nekoliko dana kasnije pokopan je u Beogradu. No, tko zna, možda je to bila samo varka.
index.hr
   Vijesti

 Kosor: Nisam u sukobu sa Sanaderovim ljudima, ali se mora znati tko je šef - 29.rujan 2009
  BJELOVAR - Odgovarajući nakon svečane sjednice bjelovarskog Gradskoga vijeća na pitanja novinara predsjednica Vlade Jadranka Kosor je opovrgnula sukobe sa starim, uvjetno rečeno Sanaderovim, kadrovima u stranci.

- Nikada nisam u sukobu ni sa kim, dopuštam rasprave ali, naravno, mora se uvijek znati tko je na čelu Vlade i tko je na čelu stranke. Imam veliku i snažnu potporu, ako pitate o mojoj stranci, prije svega Predsjedništva stranke, ali i svih drugih stranačkih čelnika - kaže Jadranka Kosor hvaleći Vladu kao tim s kojim će ostvariti sve planove i ciljeve i u konačnici se kao tim pripremati i za izbore 2011. godine.

U susretu sa Sergeom Brammertzom, tužiteljem Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju, razgovarala je o suradnji.

- Mi želimo ispunjavati sve naše obveze jer u trenutku početka završetka pregovora za ulazak Hrvatske u EU iznimno nam je važno poglavlje 23 koje govori o pravosuđu i ljudskim pravima. U svakom slučaju, odlučni smo za daljnjom čvrstom suradnjom i u tom ću smislu sljedećih dana povući neke dodatne poteze o kojima u ovom trenutku ne mogu govoriti - kaže predsjednica Vlade.

Što se tiče pregovora sa Slovenijom očekuje da će se sve dogoditi prema dogovoru koji je pretočen i u njeno pismo upućeno švedskom predsjedništvu i pismu koje je primila.

- U ta je dva pisma sve objašnjeno. Ključno je za nas dočekati 2. listopada, deblokadu pregovora i nastavak naših razgovora sa slovenskom stranom. A usuglašena pisma jasno kažu na koji način: ili ćemo se dogovoriti ili idemo na arbitražni sud - rekla je novinarima Jadranka Kosor.

Na pitanje hoće li Ivan Mravak biti savjetnik Leu Begoviću, novom predsjedniku Uprave HEP-a i kako to da smijenjeni članovi uprava završavaju kao savjetnici, Jadranka Kosor odgovorila je protupitanjem: "A tko to kaže da će biti savjetnik?" Potom je rekla da o tome neće odlučivati Vlada, nego gospodin Leo Begović.

- Vidjela sam neka naklapanja u javnosti. Nije istina niti da je Lea Begovića meni predložio gospodin Mravak, to svakako nije istina. To je prijedlog na temelju konsultacija koje smo obavili i to je to. Od nove Uprave HEP-a očekujem da radi odlučno, da vuče odlučne poteze, prije svega na dobrobit građana Hrvatske - kaže premijerka.

O mogućim novostima koje bi se ticale Podravke pak kratko je izjavila da državna tijela rade svoj posao, očekuje da ga što prije završe i o rezultatima obavijeste Vladu. Tada će se odlučiti hoće li Vlada povući neke poteze, a prije toga ne bi bilo dobro ništa prejudicirati.
   Vijesti

 Predsjednik Mesić primio glavnog tužitelja Haaškog suda Brammertza - 29.rujan 2009
  ZAGREB, 28. rujna 2009. (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je Sergea Brammertza, glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, s kojim je razgovarao o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, priopćio je u ponedjeljak Ured predsjednika.

"Tijekom susreta razgovaralo se o ispunjavanju zahtjeva koje je postavilo tužiteljstvo Haaškog suda", navodi se u priopćenju.
   Vijesti

 Slovenski parlament nastavio izvanrednu sjednicu posvećenu sporu s Hrvatskom - 29.rujan 2009
  LJUBLJANA, 28. rujna 2009. (Hina) - Slovenski parlament nastavio je u ponedjeljak u 23 sata izvanrednu sjednicu iza zatvorenih vrata, na kojoj se raspravlja o odnosima s Hrvatskom, odnosno deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom i rješenju graničnog pitanja.

Kako je u prekidu sjednice koji je izazvala oporba izjavio predsjednik parlamenta Pavel Gantar, sjednica iza zatvorenih vrata protiče u "relativno mirnom tonu".

Zastupnici raspravljaju o postupku deblokade hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om na pristupnoj konferenciji u petak, o čemu je odluku već donio parlamentarni odbor za europske poslove, ali njihovi eventualni zaključci za vladu neće biti obvezujući iako bi imali stanovitu političku težinu, ocjena je slovenskih analitičara. Gantar je izjavio da je vrijeme za planiranu raspravu 12 sati, pa će sjednica vjerojatno završiti u ranim jutarnjim satima.

Slovenski listovi ocjenjuju u svojim izdanjima od utorka kako je oporba zbog protivljenja odluci premijera Boruta Pahora o deblokadi hrvatskih pregovora izrazila sumnje u uspjeh njegova dogovora s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, a osobito o sadržaju budućeg arbitražnog sporazuma koji po Pahorovim riječima daje mogućnost da se sporna granica s Hrvatskom putem arbitraže riješi na "pravedan način".

Oporbeni čelnik Janez Janša izjavio je da njegova stranka ali niti parlament pregovaračke pozicije Pahorove vlade ne bi mogli podržati u parlamentarnoj proceduri ako se one ne poprave, te je dodao da je ono što je Pahor u ponedjeljak ujutro stranačkim liderima prezentirao kao uspjeh tajne diplomacije u pogledu pregovaračkih pozicija Slovenije "lošije od onoga što je u izvornom prijedlogu nudio Rehnov prijedlog arbitraže". Na takve sumnje odazvalo se i slovensko ministarstvo vanjskih poslova koje je u priopćenju za javnost navelo da je Pahor stranačkim liderima na zatvorenom sastanku prezentirao arbitražni sporazum koji je "identičan s drugim prijedlogom Ollija Rehna".

Slovenski tisak potez oporbe koja je iznudila izvanrednu sjednicu o Hrvatskoj i granici "prestižnom borbom" Pahora i oporbe.

Ljubljansko "Delo" tako u komentaru navodi da običnim ljudima nije jasno zašto se o tako važnom pitanju raspravljalo na zatvorenoj sjednici "bez kamera i odgovornosti za izgovoreno", te da bi Hrvatska opet mogla postati polje borbe za prestiž Pahora i opozicije, osobito bivšeg premijera Janeza Janše.

Mediji upozoravaju da je Pahoru na vanjskopolitičkom planu potreban uspjeh u odnosima s Hrvatskom i zbog rastuće ekonomske krize u kojoj prijete štrajkovi u velikim poduzećima, ali i javnoj upravi čiji sindikati ne pristaju na smanjivanje plaća za iduću godinu, zbog čega će vlada u taj projekt morati ići pomoću nepopularnog interventnog zakona.

Mediji naglašavaju da bi u Sloveniji idućih tjedana i mjeseci moglo doći i do političke krize jer bivši premijer Janez Janša najavljuje da bi za dva mjeseca ako se politika vlade prema stanju u društvu i gospodarstvu ne promijeni mogao ići s interpelacijom protiv vlade u parlament. Uz to, Slovenska nacionalna stranka Zmage Jelinčiča i Slovenska pučka stranka ne isključuju da bi mogle postupiti na isti način protiv Pahorove vlade zbog "izdaje" nacionalnih interesa "prebrzom" deblokadom hrvatskog pristupnog procesa.

Pahorov koalicijski partner, predsjednik stranke Zares Gregor Golobič, izjavio je da bi sam Pahor možda trebao ići u parlament i tražiti glasovanje o povjerenju vladi kako bi osnažio pozicije vlade pred donošenje proračunskih memoranduma za iduće dvije godine.

Rok za raspravu o tim dokumentima u vladi i parlamentu ističe ovoga tjedna, a uz sindikate javnog sektora koji prijete štrajkom zbog zamrzavanja plaća tu su i umirovljenici koji ne pristaju na zamrzavanje mirovina ili njihovo sporije usklađivanje s inflacijom u iduće dvije godine, navode mediji koji upozoravaju da na restrikcije mirovina ne pristaje niti predsjednik umirovljeničke stranke DESUS Karl Erjavec, Pahorov koalicijski partner u vladi i ministar za okoliš i prostor.
   Vijesti

 Kosor u Bjelovaru: Hrvatska ispunjava zahtjeve Haaškog suda - 29.rujan 2009
  BJELOVAR, 29. rujna 2009. (Hina) - Hrvatska želi ispuniti sve obveze koje je preuzela u suradnji s Haaškim sudom, a to je bitno i u sklopu pregovora o ulasku RH u EU, odnosno o poglavlju o pravosuđu, rekla je u utorak premijerka Jadranka Kosor u Bjelovaru, upitana o sastanku s glavnim haaškim tužiteljem Sergeom Brammertzom održanom dan ranije u Zagrebu.

Premijerka Kosor u Bjelovaru boravi na proslavi Dana grada.

Ona je kazala kako je razgovarano o daljnjoj suradnji, a napomenula je kako je Hrvatska ispunila, odnosno ispunjava sva 842 zahtjeva tužiteljstva. Hrvatska premijerka rekla je i da će se nastaviti administrativna istraga o dokumentima koje tužiteljstvo traži i Hrvatska će ono što nađe i dati, dok će o dokumentima kojima nije ušla u trag dati informacije prikupljene u potrazi.

Glavni tužitelj ICTY-ja u lipnju je u izvješću Vijeću sigurnosti UN-a ocijenio da je Hrvatska "prikladno i pravodobno" odgovorila na većinu zahtjeva za suradnju, ali da tužiteljstvo već dulje vrijeme bezuspješno potražuje neke ključne dokumente iz operacije Oluje potrebne za predmet "Gotovina, Čermak i Markač", a među kojima su i topnički dnevnici.

Nekoliko europskih zemalja ima rezerve prema otvaranju poglavlja 23. o pravosuđu i ljudskim pravima u pristupnim pregovorima Hrvatske i Europske unije zbog hrvatske suradnje s Haaškim sudom.
   Vijesti

  Kosor primila izaslanstvo policije u povodu Dana policije - 29.rujan 2009
  ZAGREB,29. rujna 2009.(Hina) - Premijerka Jadranka Kosor izrazila je danas, u povodu Dana policije, zadovoljstvo radom MUP-a i naglasila da hrvatska policija ima apsolutnu i potpunu potporu Hrvatske vlade u borbi protiv svih vrsta kriminala, mita i korupcije.

"Apsolutna i puna potpora bez ostatka. Na tom poslu smo zajedno. Mislim da govorim u ime svih kad kažem da je borba protiv mita i korupcije borba za slobodu svakog građanina", poručila je Kosor u Vladi na susretu s izaslanstvom policije u povodu Dana policije i dana njihova zaštitnika, Sv. Mihovila.

Uputivši zahvalu policajcima na dosadašnjem predanom radu, Kosor im je poručila da će imati njenu apsolutnu i punu potporu u borbi protiv svih zala s kojima se susreću.

Želim da vas građani doživljavaju kao prijatelje, one na koje se može osloniti, ali i da vas organizirani kriminal i oni koji su podložni mitu i korupciji dožive kao veliku opasnost, poručila im je Kosor.

Uputila je zahvalu i prisjetila se svih policajaca koji su svoje živote dali u Domovinskome ratu, od prvog poginulog redarstvenika Josipa Jovića, kao i svih policajaca koji su izgubili život u obavljanju svog posla.

Pohvalila je policiju za njezinu borbu protiv svih oblika nasilja, posebice onog u obitelji i nad ženama, navevši kako su se istaknuli u provedbi svih nacionalnih dokumenta o borbi protiv nasilja, pa tako vrlo uspješno provode Protokol o postupanju prilikom nasilja u obitelji. "Molim vas i tražim da budete posebice odlučni u zaštiti žena žrtava nasilja zato što to nije samo obiteljski, već i problem cijelog društva", rekla je Kosor.

Pohvalu je uputila i zbog smanjenog broja poginulih i unesrećenih u prometu, a pozvala je policajce da i dalje budu ustrajni u borbi protiv nasilja među mladima.

Zahvalivši na čestitkama, ministar Tomislav Karamarko naglasio je da je stalna borba policijskih djelatnika u proteklih 19 godina imala "visoku cijenu", te naveo da su u Domovinskome ratu poginula 733 policijska službenika, da ih je preko 3600 ranjeno, a još 36 ih se vodi kao nestale. "Nakon Domovinskog rata 13 ih je smrtno stradalo, više od 80 ih je izloženo pokušaju ubojstva, a 113 ih je teže ozlijeđeno", upozorio je Karamarko i naglasio kako i nedavna tragična smrt mladog policajca Ivana Grbavca u Sesvetama "ostaju trajan zalog i opomena".

Ministar je hrvatskim građanima poručio da "je policija spremna odgovoriti svim izazovima i zahtjevima vremena" i predana suprotstaviti se svim oblicima kriminaliteta.

"Sa zadovoljstvom možemo kazati da je Hrvatska sigurna zemlja", rekao je Karamarko i naveo da je policija u proteklih godinu dana riješila sva najteža kaznena djela, od kojih su neka, kako je rekao, poljuljala vjeru građana u sigurnost države i pravnu državu.

"Cijelu ovu godinu bilježimo osjetan pad kriminaliteta, a ove godine imamo i 100 osoba manje poginulih u prometnim nezgodama u odnosu na isto razdoblje iz prošle godine", naveo je.
   Vijesti

 SAD: Istraga oko ankete "Treba li ubiti Obamu?" na Facebooku - 29.rujan 2009
  WASHINGTON,28. rujna 2009.(Hina) - Američka Tajna služba istražuje anketu na socijalnoj mreži Facebooku u kojoj se traži odgovor na krajnje nesocijalno pitanje - "Treba li ubiti Obamu?", izvješćuju u ponedjeljak mediji u SAD-u.

Anketa, postavljena u subotu, uklonjena je s Facebooka čim su njegovi zaposlenici postali svjesni njezinog postojanja. "Uvredljiva anketa" postavljena je na stranicu uz uporabu prijave treće strane, koja nije povezana sa samim Facebookom, rekao je glasnogovornik tvrtke Barry Schnitt. Facebook je najavio da će surađivati u istrazi.

Edwin Donovan, glasnogovornik Tajne službe, kazao je da agencija poduzima "primjerene istražne korake" glede ankete, kao i u slučaju svake prijetnje životu predsjednika SAD-a.

"Mi te stvari uzimamo ozbiljno", dodao je glasnogovornik.

U anketi je bilo postavljeno pitanje - "Treba li Obama biti ubijen? -, uz moguće odgovore "ne, možda, da", te "da, ako mi ukine zdravstvenu skrb".

Strateg Demokratske stranke i suradnik TV mreže FOX News Bob Beckel kazao je da osobu odgovornu za anketu treba strogo sudski progoniti.

"To je vrsta smeća koja se generira iz krajnje desnice protiv Obame i prelazi svaku granicu. To treba zaustaviti. Nađite ga, sudite mu i strpajte ga u zatvor", rekao je Beckel u programu FOX Newsa.

U studenom 2008., prije Obamine uvjerljive pobjede na predsjedničkim izborima, dužnosnici Tajne službe

odbili su govoriti o broju prijetnji koje je on primio, ali su kazali da su vidjeli više prijetnji njemu nego što ih je dobio ijedan drugi predsjednički kandidat.

(Hina)
   Vijesti

 Umrla Lucy iz pjesme "Lucy In The Sky With Diamonds" - 29.rujan 2009
  LONDON, 29. rujna 2009. (Hina/dpa) - Žena koja je kao mlada djevojčica inspirirala Beatlese za kontroverznu pjesmu "Lucy In The Sky With Diamonds" umrla je u Britaniji u 46. godini.

Pjesmu, koja se nalazi na legendarnom albumu "Sgt Pepper's Lonely Hearts Club Band", inspirirao je crtež starijeg sina Johna Lennona, tada trogodišnjeg Juliana, koji je "portretirao" svoju prijateljicu iz vrtića Lucy O'Donnell s očima u obliku dijamanata. Julian je crtež odnio kući i svome ocu rekao kako je to: "Lucy na nebu s dijamantima".

Kada je pjesma Lennona i Paula McCartneyja objavljena izazvala je velike kontroverze zbog svoje haluciongene teme i navodne aluzije na drogu LSD. BBC ju je čak i zabranio.

Julian i Lucy obnovili su svoje prijateljstvo iz djetinjstva kada je Lennon saznao da je oboljela od lupusa, teške bolesti imunološkog sustava, od koje je prošloga tjedna i preminula.
   Vijesti

 Vidas: teritorijalno povezivanje Slovenije s otvorenim morem bilo bi izravno kršenje međunarodnog prava - 29.rujan 2009
  ZAGREB, 29. rujna 2009. (Hina) - Teritorijalno povezivanje Slovenije s otvorenim morem, bez obzira nazivalo se "izlazom", "kontaktom" (dodirom) ili "spojnicom", bilo bi izravno kršenje međunarodnog prava ili bi pretpostavljalo odricanje Hrvatske od dijela teritorijalnog mora što joj pripada prema međunarodnom pravu, izjavio je stručnjak za međunarodno pravo dr. Davor Vidas

To je izjavio danas Hini u povodu jučerašnje izjave slovenskog premijera Boruta Pahora, da je za Sloveniju "izlaz" na otvoreno more "bio i ostaje sveta stvar".

Vidas smatra da Slovenija svojim zahtjevom za teritorijalnim povezivanjem s otvorenim morem zapravo otvara jedno od temeljnih usuglašenih pravila međunarodnog prava mora, koje se oblikovalo kroz višestoljetni razvoj.

Hrvatski stručnjak za međunarodno pravo pojašnjava da Slovenija ima pravo pristupa otvorenom moru, ali ne teritorijalnog koji se po međunarodnome pravu ostvaruje kroz teritorijalno more - a čija širina ne može prelaziti 12 nautičkih milja.

"Hrvatska i Slovenija još trebaju riješiti sporno pitanje granice na moru s ishodištem u Piranskom/Savudrijskom zaljevu, no to nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa slovenskim pristupom otvorenom moru, čije eventualno dodatno uređenje treba tražiti zasebno, a ne može se cjelovito provesti bez sudjelovanja Italije", tvrdi Vidas.

Po Vidasovim riječima za ocjenu međunarodnopravne valjanosti zahtjeva Slovenije za teritorijalno povezivanje s otvorenim morem, bez obzira koji se termin rabio ("izlaz", "kontakt" ili "spojnica"), ključne su dvije geografske točke i to, kao prvo, položaj točke 5 iz Osimskog ugovora, te, drugo, bilo koja točka polaznih crta teritorijalnog mora Slovenije dobivena rješenjem graničnog spora s Hrvatskom u Piranskom/Savudrijskom zaljevu.

"Između tih ključnih točaka, u svakom mogućem rješenju spora u zaljevu - pa i, hipotetički, ako bi cijeli zaljev pripao Sloveniji - udaljenost ostaje veća od 12 nautičkih milja", pojasnio je.

Napominje kako je pravilo o najviše 12 nautičkih milja teritorijalnog mora rezultat interesa velikih sila, prije svega SAD-a i, nekoć, Sovjetskog Saveza, te konsenzusa postignutog na Trećoj konferenciji UN-a o pravu mora, što je u konačnici omogućilo i Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982., a koja danas obvezuje sve države članice EU-a.

"Bez kršenja međunarodnog prava, Slovenija se može teritorijalno povezati s otvorenim morem odnosno točkom 5 iz Osimskog ugovora jedino tako da Hrvatska ustupi onaj dio svojeg teritorijalnog mora koji je sjevernije od točke 5 - ali ni to ne može valjano ustupiti izravno Sloveniji nego tek međunarodnoj zajednici", tvrdi Vidas, dodajući kako bi takvo rješenje, u osnovi, značilo pretvoriti dio hrvatskog teritorijalnog mora u otvoreno more, dakako s posljedicom gubitka tog dijela državnog područja na moru.

Kondominij u tom istom dijelu mora, kako navodi, također bi za Hrvatsku doveo do odricanja od teritorijalnog mora što joj pripada, a za Sloveniju do stjecanja prava na moru za koja inače ne bi bilo osnove u međunarodnom pravu.

"No važno je znati da se, bez obzira na pretvaranje dijela hrvatskog teritorijalnog mora bilo u otvoreno more ili u kondominij, time ne bi postiglo cjelovito rješenje pristupa slovenskih brodova do otvorenog mora, jer samo ulazni smjer tog pristupa vodi kroz hrvatsko teritorijalno more, dok je izlazni smjer do otvorenog mora s druge strane osimske granice, kroz teritorijalno more Italije", izjavio je Vidas.

Takvo je rješenje plovidbe, podsjeća, potvrđeno u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji 2004., na suprijedlog Hrvatske, Italije i Slovenije, pa zato svako daljnje uređenje slovenskog pristupa otvorenom moru treba rješavati između te tri države, a ne samo dvije.

(Hina)
   Vijesti

 BISER DANA - Nadan Vidošević - 29.rujan 2009
  "Ja sam se uključio u politiku da bi obranio vlastitu zemlju."

Možda sam se mogao uključiti u obranu i devedesetih ali nisam imao muda.

Nadan Vidošević, predsjednički kandidat, braneći se od optužbi da je u vrijeme pretvorbe i privatizacije bio ministar gospodarstva.
   Vijesti

 Poduzetna gradonačelnica Vodica: Vodička gradska uprava, turistički radnici i gospodarstvenici kreću u novi projekt - 29.rujan 2009
  Vodice - domaćin CMC festivala!

Za nove turističke uspjehe potrebno je više ulagati, smišljati nove programe i nuditi zanimljive sadržaje. A to CMS festival zaista jest − kaže gradonačelnica Branka Juričev-Martinčev

Nizu ljetnih programa i sadržaja kojima Vodice nastoje zadržati naslov jednog od najatraktivnijih turističkih odredišta na Jadranu pridodat će se, prema svemu sudeći, još jedan.

Riječ je o CMC festivalu, o kojemu je s izvršnim direktorom Croatia Recordsa Mariom Kovačem i predstavnicima Turističke zajednice Grada Vodica, vodičkim hotelijerima, ugostiteljima i gospodarstvenicima razgovarala gradonačelnica Vodica Branka Juričev-Martinčev.

− Za nove turističke uspjehe potrebno je više ulagati, smišljati nove programe i nuditi zanimljive sadržaje. A to CMC festival zaista jest budući da je osmišljen kao festival izvođača hrvatskih diskografskih kuća Croatia Recordsa, Aquarius Recordsa, Menarta, Dancing Beara, Dallasa i Tonike, kao tradicionalno godišnje okupljanje diskografa koji bi u dvije noći u drugom tjednu lipnja omogućili izvođačima promociju novih pjesama − kaže gradonačelnica, te dodaje da će idućih dana o toj temi biti još mnogo razgovora.

Vodice već imaju iskustva s organizacijom sličnih festivala, poput Radijskog /CROPIX

− Valja ujediniti sve vodičke snage, od hotelijera i ugostitelja do gospodarstvenika, kako bismo financijski mogli podnijeti trošak festivala, koji nije beznačajan. No, vjerujem da se takva ulaganja uvijek isplate. Manifestaciju bi, naime, pratila iznimna reklamna kampanja.

Vodički CMC festival reklamirao bi se preko više od 110 radijskih postaja i medijskih pokrovitelja diljem Lijepe naše, ali i u susjednim državama, na nekoliko lokalnih TV postaja i u tiskanim medijima Glorije i EPH.

Osim jake medijske pokrivenosti, koja bi nesumnjivo bila od velike koristi za Vodice i vodički turizam, festivalska bi večer bila emitirana na HTV-u i televiziji CMC, čiji se program preko satelita gleda u cijelom svijetu.

Održavanje CMC festivala nesumnjivo bi gradu Vodice donijelo dva glamurozna, živopisna dana u predsezoni, a svi posjetitelji proveli bi u Vodicama nezaboravni vikend − rezimirala je Juričev-Martinčev. OKVIR:
Mnoštvo kulturnih sadržaja

U Vodicama je rođen Radijski festival, a posljednjih godina i prepoznatljivo Vodičko ljeto, koje ima tradiciju održavanja dugu već četrdesetak godina, no upotpunjeno je novim, aktualnim sadržajima koji prate ukuse i nove navike posjetitelja.

Vodice su domaćin Popularnih skladbi Omiškog festivala, Jazz festivala, Klapskih noći, Večeri klasične glazbe i pozornica su hrvatskim najpopularnijim izvođačima u vrijeme Vodičke fešte.
   Vijesti

 Premijerka Kosor provozala novi Končarov vlak - 29.rujan 2009
  Premijerka je uz pomoć strojovođe dovezla vlak u ispitnu stanicu unutar tvornice. Uskoro bi vlak trebao izaći i na tračnice.

ZAGREB - Tvrtka Končar - Električna vozila predstavila je prototip niskopodnog elektromotornog vlaka izrađenog za potrebe Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine.

Prototip je dovezen u ispitnu stanicu i time je označen početak njegova ispitivanja unutar tvornice, prije nego što bude ispitivan na pruzi, izvijestio je predsjednik Uprave koncerna Končar Elektroindustrije Darinko Bago.

Novi vlak namijenjen je regionalnom željezničkom putničkom prometu za brzine do 160 kilometara na sat i prima 500 putnika.

U vlak je ugrađena najsuvremenija oprema razvijena u Končaru, kao što su sustavi upravljanja i komunikacije, motori, transformatori, postolja te dijelovi mnogobrojnih domaćih dobavljača, tako da udio domaće proizvodnje premašuje 70 posto, rekao je direktor Končar - Električnih vozila Ivan Bahun.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je uz pomoć strojovođe dovezla vlak u ispitnu stanicu, uz ostalo je rekla da je Končarev vlak dokaz kako se u Hrvatskoj može uspješno proizvoditi te da Končar može računati na Vladinu potporu.

Posebno je istaknula visok udio domaće opreme u vlaku.

Vlada ove godine, dodala je premijerka Kosor, čini iznimne napore kako bi pomogla gospodarstvu i smanjila potrošnju u javnom sektoru te je uspjela postići uštede od 1,4 milijarde kuna.

Prihvaćene su i smjernice za okvir proračuna za sljedeće tri godine, dodala je, te najavila razgovore s koalicijskim i socijalnim partnerima o proračunu za 2010. godinu.

Uz novi elektromotorni putnički vlak predsjednica Vlade je u pratnji nekoliko ministara i poslovodstva Končara obišla pogone u kojima se proizvode tramvaji te izvode radovi tiristorizacije diodnih električnih lokomotiva.

Čelnik Končara Darinko Bago tom je prilikom uz ostalo podsjetio da je Končar posljednjih godina ovladao tehnologijom za isporuku najsloženijih proizvoda poput 400 kilovoltnih trafostanica, 750 kilovoltnih mjernih transformatora, niskopodnog tramvaja, vjetrogeneratora i drugih složenih proizvoda.

Pritom je zatražio lobističku i političku potporu Vlade u izvoznim poslovima, a domaće infrastrukturne sustave pozvao na suradnju zbog stjecanja neophodnih referenci za strana tržišta

Končar je, kaže Bago, u zadnjih deset godina prodaju povećao 2,7 puta, izvoz 2,1 put, a dobit deset puta, no u zadnje vrijeme osjeća negativne posljedice usporavanja investicija i otkazivanja poslova zbog čega su u zastoju projekti vrijedni 625 milijuna kuna.
   Vijesti

 ZBOGOM YU:Internetska Jugoslavija odlazi u povijest: Sutra u ponoć se gase .yu domene - 29.rujan 2009
  INTERNETSKE domene s nastavkom .yu bi zbog odluke međunarodnog internetskog registra ICANN-a trebale prestati raditi u ponoć 30. rujna 2009. godine.

Prelazak sa domena .yu na nove .rs domene je završeno početkom svibnja, a na starim adresama je ostalo oko četiri tisuće stranica. Novih .rs domena ima oko 50 tisuća. Registar nacionalnih internetskih domena Srbije tvrdi kako neće samoinicijativno ugasiti preostale stranice, nego će čekati da to napravi ICANN ili da ta organizacija takav postupak službeno zatraži, pišu srpski mediji.

Registracija novih domena je počela 10. ožujka prošle godine te je od onda na .rs registrirano 50 457 stranica. Od svih njih 27 858 ima nastavak .rs, 16 284 ima nastavak co.rs, 2 690 je s nastavkom org.rs, 2 699 je in.rs, a 926 je sa edu.rs.
   Vijesti

 ‘KRUNICA ZA PRAVDU’ Biskup Prenđa odobrio 110 misa i molitava za slobodu optuženih Hrvatskih pobjednika u Den Haagu - 29.rujan 2009
  Presuda neće promijeniti naše mišljenje o generalima jer tu se zapravo ne sudi njima, nego stvaranju hrvatske države - kaže don Pavao

Od 2. listopada svakoga će se petka u jednoj od 110 župa zadarske nadbiskupije početi održavati svete mise i tjedne molitve krunice za sve branitelje i hrvatske generale u Haagu.

Organizatori tih molitava pod nazivom “Krunica za pravdu” jesu svećenici zadarske nadbiskupije, a ulogu operativca, kako sam sebe naziva, preuzeo je zemunički župnik don Pavao Šindija.

Mise i krunice molit će se, kaže, bez prestanka, sve dok pravda ne pobijedi i svi generali ne budu oslobođeni.

Don Pavle, kako ste došli na ideju da organizirate mise za generale u Haagu?

Osluškujući bilo naroda koji misli da naši generali nisu zločinci nego heroji i da ih tako treba tretirati. Posebice stoga što im se na osobnoj razini nikakav zločin ne stavlja na teret, nego u smislu zapovjedne odgovornosti. Zločine nitko ne opravdava, ali javnost dosad nije čula da su oni osobno neki zločin napravili.

Osim toga, svećenici su shvatili da Crkva do sada ništa nije napravila po pitanju organizirane molitve za pravdu.

Prenđina podrška

Molit ćete pravdu i za Norca, koji je pravomoćno osuđen za ratne zločine u Gospiću, i Glavaša, koji je nakon presude pobjegao u BiH?

- Pa naravno! Norac je kriv za Medački džep po zapovjednoj, a ne osobnoj odgovornosti. Nikoga on osobno nije ubio. Isto tako i Glavaš za Osijek. Kad već govorimo o zapovjednoj odgovornosti, pitanje je zašto je Ademi oslobođen, a Norac ne, jer Ademiji je bio njegov zapovjednik.

Hoću reći da presuda neće promijeniti naše mišljenje o generalima jer tu se zapravo ne sudi njima, nego stvaranju hrvatske države.

Uostalom, Carla del Ponte je rekla kako bi se danas, da su živi, i Tuđmanu i Šušku i Bobetku sudilo u Haagu.

Istovremeno, nitko iz JNA nije odgovarao po toj zapovjednoj odgovornosti.

Ali Norac je osobno odgovoran za zločine u Gospiću, dok je za Medački džep osuđen nepravomoćno?

Mi molimo za oslobađanje svih nevino utamničenih. To je kategorija koju vi i ja ne znamo, nego samo onaj tko je utamničen. Mi molimo da pravda iziđe na vidjelo i pobijedi. A pobijedit će onda kada se uzmu sve činjenice. Ako je pravda u njegovu slučaju izvršena, u redu, a ako nije, što onda? Da nevin i dalje trune u zatvoru?

Jeste li za akciju pitali nadbiskupa Prenđu? Kako je on reagirao?

- Naravno da smo ga pitali! Bez njega ne bismo smjeli ništa. Sa svime se složio. Rekao je, nema problema, dapače, i dao nam dozvolu.

Do kada će se molitve održavati?

- Dok svi generali ne budu oslobođeni! Suđenje Gotovini i drugima mora biti dovršeno do kraja ove godine, a presuda donesena u idućih šest mjeseci. Ako bude potrebno, nastavit ćemo s molitvama i dalje.

Počinje u Pakoštanima

Za sada imamo raspored misa do 21. srpnja 2010. u 30 župa, a ukupno je spremno sedamdesetak od 110 koliko ih ima na području nadbiskupije. Počinjemo u Pakoštanima, mjestu generala Gotovine, a nastavljamo u Škabrnji i Kruševu, mjestima simbolima Domovinskog rata.
   Vijesti

 Mesićeva egzotična putovanja bez učinka - 26.rujan 2009
  Javnost nije upoznata s učincima Mesićeve gospodarsko- -diplomatske kampanje po Tadžikistanu, BiH, Armeniji ili Kubi, ali s Pantovčaka poručuju kako su ‘brojne tvrtke ugovorile poslove u državama izvan Europe’
PIŠE ŠENOL SELIMOVIĆ

Od petnaestak država koje je ove godine posjetio predsjednik Stjepan Mesić, čak ih je 12 izvan euroatlantskoga kruga. Mesić u tome razdoblju nije bio u bilateralnom posjetu ni jednoj zemlji članici EU-a.

Početkom travnja bio je u Njemačkoj i Francuskoj, ali ne u sklopu odnosa Hrvatske s tim zemljama, nego na proslavi 60. obljetnice NATO-a, kad je u članstvo Saveza primljena i Hrvatska.

U istome mjesecu posjetio je i Bugarsku, gdje je sudjelovao na međunarodnom Energetskom summitu održanom u Sofiji.
Na marginama

U prvih devet mjeseci ove godine Mesić je zato boravio u Tadžikistanu, Armeniji, Egiptu, Kubi, BiH, Makedoniji i Srbiji.

Ono što je na marginama interesa Ministarstva vanjskih poslova, odnosno izvan vanjskopolitičkih prioriteta hrvatske Vlade, upravo Mesić uporno gura u uvjerenju da Hrvatska i u drugim dijelovima svijeta može i treba tražiti svoje interese.

Mesić je tako u svibnju ugostio predsjednika Kine Hu Jintaoa, s kojim je u Zagreb doputovalo stotinjak kineskih gospodarstvenika. Sredinom svibnja u Jordanu je predstavljao Hrvatsku na Svjetskom gospodarskom forumu, a u istome je mjesecu boravio i u Tadžikistanu te Armeniji.

No, još uvijek ne postoji, ili barem javnosti nije poznata, konkretna analiza ekonomske učinkovitosti Mesićeve gospodarske diplomacije u tom dijelu svijeta. Koliko su ti posjeti donijeli konkretnih poslova ili investicija u korist Hrvatske, nije poznato.

Osim potpisivanja općih sporazuma o gospodarskoj suradnji ili zajedničkih izjava o prijateljstvu, javnost nije upoznata s realnim učincima Mesićeve gospodarsko-diplomatske kampanje po egzotičnim destinacijama.

Na upit “Slobodne”, iz Mesićeva ureda dobili smo odgovor da je dužnost šefa države otvarati vrata svih zemalja s kojima bi Hrvatska mogla kroz suradnju ostvarivati gospodarske i druge interese. Nije na predsjedniku države da sklapa konkretne poslove, nego da otvara mogućnosti i stvara uvjete za razvitak gospodarske suradnje.

U Predsjednikovu uredu kažu kako Mesić nije zadovoljan time koliko su ga u tim aktivnostima pratile gospodarske institucije i Ministarstvo vanjskih poslova.

− Hrvatska mora svoju diplomaciju više orijentirati na gospodarstvo i ekonomske odnose zemlje sa svijetom − poručuje Mesić, zaključujući da gospodarski savjetnici koji postoje u našim veleposlanstvima moraju biti puno aktivniji.
‘Konkretni rezultati’

No, u Uredu predsjednika ne slažu se s ocjenom da od Mesićevih posjeta dalekim zemljama hrvatsko gospodarstvo nije imalo nikakve koristi.

− Službeni posjeti predsjednika Mesića zemljama izvan euroatlantskoga kruga imali su u nekim slučajevima i vrlo konkretne rezultate, pa su brojne hrvatske tvrtke uspjele ugovoriti poslove u izvaneuropskim zemljama.

Primjerice, tvrtka “Dok-Ing” navodi kako je “veliku ulogu u plasmanu protuminskog biznisa odigrala hrvatska diplomacija i predsjednik Stjepan Mesić”.

“Posao sa Šri Lankom priskrbio nam je predsjednik Mesić”, rekao je ravnatelj Centra za razminiranje. Direktor “Adria-Mar brodogradnje” Mladen Šarić ugovorio je posao generalnog remonta osam brodova libijske ratne mornarice, vrijedan 120 milijuna eura, a pritom naglašava da je uloga predsjednika Mesića i njegovih odnosa s Gaddafijem bila od velike važnosti.

Poljoprivredni institut Osijek ugovorio je posao u Turskoj, gdje drži 40 posto tržišta sjemenja, te u Turkmenistanu. “Ingra” u Alžiru ima nekoliko velikih projekata, podršku im je pružao predsjednik Mesić.

“Generalturist” je bio u gospodarskom izaslanstvu prigodom službenog posjeta Japanu i tamo dogovarao turističke aranžmane, nakon čega se povećao broj japanskih turista u Hrvatskoj – kazala nam je Mesićeva glasnogovornica.
slobodna dalmacija
   Vijesti

 Kosor u Koprivnici s "dragim potpredsjednikom" Polančecom: Problemi u Podravki će se riješiti - 26.rujan 2009
  JADRANKA KOSOR danas je boravila u Koprivnici. Službeni razlog bila je posjeta sajmu braniteljskog zadruga, ali premijerka je prvenstveno željela obaviti razgovor sa svojim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva. Damiru Polančecu fotelja se opasno trese, a Kosor odluku o smjeni odgađa dok, kako kaže, ne bude raspolagala informacijama koje su pouzdanije od onog što čita u novinama.

Kosor ne želi otkriti o čemu je pričala s "dragim potpredsjednikom"

No, novinarima je ipak odmah na startu kazala kako u Koprivnicu nije došla zbog istrage u Podravci. "U Podravci postoje neki problemi koji se rješavaju i ja sam siguran da će se riješiti", kazala je Kosor, te dodala kako je njen susret s Polančecom "sasvim logičan".

"Pa ima li išta logičnije nego da me u Koprivnici dočeka potpredsjednik Vlade kojem je ovo rodni grad?", retorički se zapitala Kosor, ali detalje svog razgovora s kompromitiranim ministrom, kojeg je na otvaranju sajma nazvala "moj dragi potpredsjednik", nije željela otkriti.

Kosor je s Polančecom razgovarala na ručku u Podravkinoj pivnici, ali članovi Uprave te tvrtke, koja se zbog "afere SMS" i repova koji su uslijedili proteklih dana često nalazi na novinskim naslovnicama, nisu bili prisutni. No, zato su svoje mišljenje o potencijalnim načinima stabilizacije poslovanja Podravke dali gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić i Koprivničko-križevački župan Darko Koren.

Premijerka još nije pročitala ugovor o prodaji Ine MOL-u

Na novinarska pitanja odgovarao je i Polančec, koji kaže da ga afera oko Podravke ne ometa u obavljanju ministarskih obaveza. "Sasvim sam koncentriran na svakodnevne poslove, a to su dovršetak privatizacije brodogradilišta, Salonit, splitska željezara i sve ostalo.

Razgovaralo se i o prodaji Ine, a Kosor je potvrdila da je napokon primila ugovore koji su potpisani s MOL-om, ali ih još nije pročitala. "Radi se o opsežnoj dokumentaciji i tek je trebam proučiti", kaže Kosor i dodaje da će nakon toga ugovori biti javno objavljeni.
index.hr
   Vijesti

 Kosor najavljuje istragu zbog kupnje neprovjerenog cjepiva protiv svinjske gripe - 26.rujan 2009
  JOŠ JEDAN ministar Hrvatske vlade naći će se pod istragom. Na meti je ovoga puta Darko Milinović koji je naručio 4,5 milijuna doza neprovjerenog cjepiva protiv svinjske gripe, što će Hrvatsku koštati 330 milijuna kuna. Podsjećamo, Imunološki zavod dogovorio je kupnju cjepiva od švicarske tvrtke Novartis, ali je pri tom potpisan ugovor kojim se Zavod obvezuje na prihvaćanje rizika od nedjelotvornosti i nuspojava, što zapravo znači da je Ministarstvo zdravstva odobrilo kupnju cjepiva koje uopće ne mora djelovati.

"Članak 67. Zakona o lijekovima dozvoljava poduzimanje određenih mjera u izvanrednim situacijama kao što je ova", objasnio je kupnju neprovjerenog lijeka Darko Milinović, ali bilo je prekasno da se stiša bura u javnosti. Hrvatski građani poručuju kako ne žele biti pokusni kunići na kojima će se testirati neprovjereno cjepivo pa premijerki Kosor nije ostala druga mogućnost nego da zatraži istragu.

"Tražit ću objašnjenje ministarstva zdravstva i sasvim je sigurno da ćemo on i ja narednih dana oko toga razgovarati", kazala je Jadranka Kosor.
index.hr/Tekst: J.C.
   Vijesti

 Tužit će policiju koja ga je uhitila u Koprivnici jer je dijelio letke protiv Jadranke Kosor - 26.rujan 2009
  RANKO BOKAN - BOBAN, član Glavnog stožera Autohtone - Hrvatske stranke prava i ratni veteran jutros u 10:00 uhićen je u Koprivnici jer je dijelio letke protiv Jadranka Kosor uoči posjeta premijerke tom gradu.

Iz stranke kojoj Boban pripada priopćeno je da ga je prekršajni sud pustio na slobodu u 18 sati, te da je od Hitne službe dobio potvrdu o vidljivim ozljedama koje su mu počinili djelatnici policije. "Policija je u toku dana napravila pretres stana uz lažni alibi o posjedovanju eksploziva", stoji u priopćenju Autohtone - Hrvatske stranke prava koju potpisuje predsjednik te stranke Dražen Keleminec.

"Autohtona – Hrvatska stranka prava oštro osuđuje ovaj čin koprivničke policije, uz upozorenje da je vrijeme totalitarnog režima prošlo. Hrvatska je danas demokratska država u kojoj svaki građanin ima zagarantirana ljudska prava. Vrijeme milicije trebalo bi biti prošlost, a ne sadašnjost . Upozoravamo da svatko ima pravo iznositi svoje političko mišljenje. Koprivnička policija ponašala se kao da dolazio diktator Tito, pa su zbog toga uhitili političkog neistomišljenika. Sramota od koprivničke policije koja ovo političko uhićenje naziva kršenje javnog reda i mira. Autohtona – Hrvatska stranka prava od odgovornih osoba traži sankcioniranje onih koji su počinili ovo djelo , a u cilju demokracije, sloboda i poštivanja ljudskih prava. Zbog ovog čina Ranko Bokan – Boban privatnom će tužbom tužiti koprivničku policiju", zaključuje se u priopćenju koje je potpisano zloglasnim nacionalističkim pozdravom "Bog i Hrvati".
index.hr/Tekst: J.C.
   Vijesti

 Premijerka J. Kosor otvorila 5. sajam braniteljskih zadruga u Koprivnici - 26.rujan 2009
  KOPRIVNICA, 26. rujna 2009. (Hina) - Peti sajam zadruga hrvatskih branitelja, na kojem 210 braniteljskih zadruga izlaže više od tisuću proizvoda i usluga, otvorila je danas u Koprivnici predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić je pozvao Vladu da osnuje agenciju uz pomoć koje će zadrugari hrvatski branitelji svoje proizvode plasirati u velike trgovačke lance, a predsjednica Vlade je naglasila da je veliki iskorak u realizaciji tog projekta učinjen potpisivanjem ugovora o otkupu poljoprivrednih proizvoda između Podravke i nekoliko braniteljskih zadruga.

"Prije pet godina smo imali deset braniteljskih zadruga, a sada ih je više od 270, u kojima je zaposleno više od 4000 branitelja i 2000 kooperanata", kazala je premijerka Kosor.

Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić naglasio je da je država tijekom pet godina u razvoj braniteljskih zadruga uložila više od 200 milijuna kuna.

Na traženje novinara da komentira afere u Podravki, premijerka je kratko odgovorila kako određeni problemi postoje, no da će oni biti riješeni.

Na pitanje hoće li se mijenjati Zakon o hrvatskim braniteljima, odgovorila je potvrdno jer, rekla je, mora se podvući crta iznad koje više ne ide u ostvarivanju prava branitelja i njihovih statusa.

Za ugovore Hrvatske Vlade s MOL-om Jadranka Kosor je kazala da ih je dobila na uvid, no da ih mora detaljno proučiti prije donošenja konačnog suda, te da će ih Vlada objaviti.
   Vijesti

 Memorijalni turnir 26 poginulih članova HNK Radnički - 26.rujan 2009
  VUKOVAR,26. rujna 2009.(Hina) - Na stadionu HNK "Radnički" iz Vukovara, člana 2. vukovarsko-srijemske županijske lige, u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo naselje, započeo je dvodnevni "Memorijalni turnir 26 poginulih članova HNK "Radnički"".

Riječ je o drugom memorijalnom turniru koji taj klub organizira u spomen na svoje članove, poginule u srpskoj agresiji na Vukovar 1991. godine.

Prema riječima predsjednika kluba Danijela Rehaka, u Domovinskom ratu sudjelovalo je 113 članova HNK "Radnički" od kojih je poginulo 26.

"Njihova žrtva nas je zadužila da promičemo istinu o proživljenim stahotama i da njihova žrtva nije uzaludna, nego podstrek za bolji rad i budućnost naših mladih", kazao je Rehak na svečanosti otvorenje turnira na kojem, uz domaćina, sudjeluju nogometne ekipe HTV-a, RTL-a i NK "Nosterija" Nuštar.
   Vijesti

 Mirko "Cro Cop" Filipović:Životopis - 24.rujan 2009
  Mirko "Cro Cop" Filipović (Vinkovci, 10. rujna 1974.[1]), hrvatski boksač, kickboksač, K-1 borac, te borac mješovitih borilačkih vještina (engl. Mixed Martial Arts, MMA). Visok 188 cm i težak 102 kg. Trenutačno (16. svibanj 2007.) ima 23 pobjede, 5 poraza i 2 neodlučene borbe. Od tih pobjeda, 16 je nokautom.

* Menadžer: Zvonimir Lučić
* Kondicijski trener: Igor Jukić
* Trener za jiu-jitsu: Fabrizio Werdum
* Trener za boks: Branimir Levak
* Sparing partneri: Domagoj Ostojić (kickbox); Igor Pokrajac, Igor Kolakušić, Saša Mučnjak (hrvanje)

Popularni Mirko "Cro Cop" jedan je od najpoznatijih majstora borilačkih vještina na svijetu. Također i jedan od rijetkih s podjednako velikim uspjesima u K-1 i PRIDE turnirima.

Najpoznatiji je po sjajnoj borbi nogama, te svom lijevom high-kicku kojim često nokautira suparnike. Također se bavi i nogometom, igrajući (vrlo rijetko) za hrvatskog nogometnog prvoligaša Cibaliju iz Vinkovaca. Živi sa ženom i sinom u Zagrebu.

Svoju kickboxing karijeru započeo je 1996., nasljeđujući Branka Cikatića. U to vrijeme radio je u hrvatskoj specijalnoj policiji, i to u elitnoj anti-terorističkoj jedinici Lučko (ATJ Lučko). Mirko je dao otkaz u policiji 2003.g., sada je rezervist MUP-a, no kako kaže, srce ga vuče u specijalnu policiju i jednoga će se dana, kada mu završi saborski mandat vratiti u policiju. Otuda mu i nadimak Cro Cop (hrv. policajac). Prije tog naziva borio se par puta i pod imenom "Tigar".
Sadržaj
[sakrij]

* 1 Životopis
* 2 Borilačka karijera
o 2.1 Boks
o 2.2 K-1
o 2.3 PRIDE FC
o 2.4 UFC
* 3 Borbe po pravilima mješovitih borilačkih vještina
* 4 Politička karijera
* 5 Zanimljivosti
* 6 Izvori


Mirko Filipović rodio se 10. rujna 1974. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu završio je 1989. godine u Privlaci. Gimnaziju u Vinkovcima upisuje iste godine, a za vrijeme Domovinskog rata treći razred završava u Varaždinu. Četvrti razred završava u svojoj matičnoj gimnaziji u Vinkovcima, gdje je 1993. godine maturirao s vrlo dobrim uspjehom[1]. Nakon završene gimnazije odlazi u Zagreb gdje upisuje Policijsku akademiju. U to vrijeme trenira razne borilačke sportove i sudjeluje na brojnim natjecanjima u zemlji i Europi.

Nakon završene akademije postaje člana anti-terorističke jedinice Lučko (ATJ Lučko)[2]. Kako se sve više okretao sportu gdje je postizao sve bolje rezultate, početkom 2000. godine sporazumnim ugovorom odlazi iz Ministarstva unutarnjih poslova RH. Nakon toga prelazi u profesionalne borce ultimat fighta i započinje svoju uspješnu karijeru.
Borilačka karijera [uredi]
Boks [uredi]

Mnogima nije poznat podatak da se Mirko Filipović prvotno uspješno borio u amaterskom boksu, ostvarivši izvrstan omjer pobjeda i poraza(izuzev boks meča sa Jasminom Sejdinovićem). Od tog razdoblja ostala mu je vrhunska boksačka vještina, kojom je kasnije odskakao od ostalih boraca u kick-boksu i u K-1, odnosno na koncu i u mješovitim borilačkim vještinama.
K-1 [uredi]

1996., 21-godišnji Mirko Filipović nastupio je na K-1 Grand Prix turniru. Prvo je pobijedio prošlogodišnjeg finalista, Jerome Le Bannera, no, zatim biva poražen od poznatog Ernesta Hoosta. Ponovno se vratio za 3 godine porazivši Britanca Ricky "Tank" Nicholsona, no onda je izgubio od Švicarca Xhavit Bajramija. Poslije toga dobio je pozivnicu za međunarodni turnir gdje je iznenadio cijeli svijet porazivši K-1 borca Mikea Bernarda u jednoj od ponajboljih K-1 borbi dotad. Nakon Bernarda, Mirko je porazio i japansku zvijezdu Musashija te australskog karate borca Sam Greca, dok ga iste večeri nije opet porazio Ernesto Hoost. Jedan od uzroka tog poraza je slomljeno rebro iz prijašnjih borbi.

Nakon toga je nastavio sa pobjedama na K-1 turnirima. Pobjeđivao je poznate borce kao što su Peter Aerts, Mark Hunt i Remy Bonjasky. Postao je prvi borac koji je nokautom ( nakon 86 sekundi ) pobijedio gorostasnog Bob Sappa zvanog "Zvijer". 2000. je pobijedio karate borca Glaube Feitosu i boksača Hiromi Amadu kako bi se plasirao u finale Nagoya Grand Prix turnira. Tamo mu se osvetio Mike Bernardo, a Mirko je opet u tu borbu ušao ozlijeđen; šepajući je ušao u ring. Bernardo je, naravno, ciljao upravo tu nogu. Zbog tog poteza postao je obožavan u Japanu. Kao finalist je odmah nastupio među najboljih 8 na Grand Prix turniru 2000., no opet ga je pobijedio Hoost. 2001. iznenađujuće ga je nokautirao Kanađanin Michael McDonald već u prvoj rundi. Nakon toga krenuo je u PRIDE turnire.
PRIDE FC [uredi]

2001. Cro Cop je prešao u PRIDE, nezadovoljan svojom plaćom kao K-1 borac. Godinu kasnije je napustio posao policajca u Alphi kako bi se koncentrirao na PRIDE turnire. Od tada bilježi sjajne pobjede nad Markom Huntom, ožujka 2002. jednoglasnom odlukom sudaca, Remyem Bonjaskym srpnja iste godine, te nad Bob Sappom travnja 2003. nokautom u prvoj rundi (sve po pravilima K-1).

Silne te pobjede dovele su ga do šanse da se za naslov prvaka obračuna sa poznatim "Minotaurom" studenog 2003. U toj borbi prvu rundu bio je na nogama i time, jasno, bio bolji protivnik. Ipak, protivnik ga je pobijedio u drugoj rundi nakon poluge na ruci. Nakon te borbe je priznao da je bio previše samouvjeren u sebe protiv Minotaura.

2004. Mirko je angažirao Fabricija Werduma ( bivšeg svjetskog prvaka u Jiu-Jitsu ) kao trenera, nebi li se unaprijedio u ležećoj borbi. Na PRIDEovom turniru 2004. iznenađujuće ga je nokautirao Kevin Randleman. Uzvrat je bio krajem te godine.

Cro Cop je u međuvremenu uporno tražio od PRIDEa da mu dopuste borbu sa prvakom Fedorom Emejlijanenkom. Nakon Randelmana je ostvario 6 pobjeda za redom, uključujući nokaut nad Aleksandrom Emejlijanenkom, bratom prvaka Fedora, te je dobio priliku suprotstaviti se ruskom borcu. Protiv Fedora se borio 28. kolovoza 2005. Nakon 3 runde Mirko je ipak izgubio jednoglasnom odlukom sudaca. Po mnogima, najbolji borac na svijetu ikad, Fedor Emejlijanenko, kazao je kako mu je Filipović bio dosad najteži protivnik. Filipović je za poraz okrivio vremensku razliku i probleme sa spavanjem.

Već 23. listopada 2005. Mirko je bio u ringu. Ovaj put sa Joshom Barnettom. Nakon 3 runde, pobijedio je jednoglasnom odlukom sudaca.

Filipović je 31. prosinca 2005. poražen je od Marka Hunta odlukom sudaca, koji su samoanskog borca smatrali agresivnijim. Ovaj meč obilježilo je i Mirkovo nošenje tenisica, što je bio presedan, budući da se on uvijek bori bos. Dovelo je to do vjerovanja da je zadobio ozljedu stopala prije borbe. Mirko takvo što nije nikad priznao. Također je bilo priče o njegovom umoru, te mu je savjetovano da se odmori prije sljedećih borbi.

5. svibnja 2006. Mirko je opet nastupio na PRIDE turnirima. Prva borba bila je sa Ikuhisa Minowom, profesionalnim hrvačem i majstorom mnogih borilačkih vještina. Mirko ga je, ipak, porazio nakon minutu i 10 sekundi. 1. srpnja 2006. porazio je osvjača zlatne medalje u judu na olimpijskim igrama 1992., Hidehiko Yoshidu. Hrvatski borac porazio ga je snažnim udarcima nogom od kojih japanac više nije mogao stajati na nogama.

10. rujna 2006. Mirko je osvojio Grand Prix turnir brutalno nokautirajući Wanderleija Silvu, najomraženijeg mu suparnika, s kojim je već dugo na ratnoj nozi, te u finalu i Josha Barnetta.
UFC [uredi]

Nakon nekog vremena počele su kružiti priče o njegovom prelasku iz PRIDEa u američki UFC, tj. Ultimate Fighting Championship. Pretposljednjeg dana 2006. potvrdio je te priče te ubrzo potpisao ugovor koji ga obvezuje na 6 borbi. U prvoj borbi, 3. veljače u Las Vegasu, tehničkim nokautom je nakon 4 minute pobijedio Eddieja Sancheza.

Njegova druga borba pod okriljem američkog UFC-a se održala 21. travnja 2007. godine u Manchesteru, Ujedinjeno Kraljevstvo. Mirku se suprotstavio Gabriel "Napao" Gonzaga, čiji se stil borbe bazira na brazilskom jiu jitsuu, iz kojeg posjeduje i crni pojas. Filipović je u svoj team uključio Marcia Corletta, koji je majstor brazilskog jiu jitsua, te Cartera Williamsa kako bi se adekvatno pripremio za nadolazeću borbu.

Tu borbu je izgubio. Nakon dugog početnog odmjeravanja bez akcije, Gonzaga ruši Mirka na pod i skoro cijelu rundu Mirko provodi na podu u podređenom položaju, primivši mnoštvo udaraca laktom u glavu za koje nije imao pripremljenu obranu. Nakon što je sudac podigao borce na noge zbog "usporenosti" borbe, očekivao se skori kraj runde. Međutim, Gonzaga je hineći middle kick odvratio Mirkov blok prema trupu i izveo snažan desni high kick u sljepoočnicu. Borba je završila teškim nokautom u 4. minuti i 51. sekundi 1. runde.
Borbe po pravilima mješovitih borilačkih vještina [uredi]
25 pobjeda (18 (tehničkih) nokauta, 4 predaje, 3 odluke sudaca), 6 poraza (2 nokauta, 1 predaja, 3 odluke sudaca), 2 neodlučene.
Datum Rezultat Protivnik Manifestacija Razlog Runda Vrijeme
13.06.2009. Pobjeda Flag of the United Kingdom.svg Mostapha Al-turk UFC 99 : The Comeback Prekid (Udarci u glavu) 1 3:06
31.12.2008. Pobjeda Flag of South Korea (bordered).svg Hong Man Choi Dynamite!! 2008 Prekid (Udarci u nogu) 1 6:32
23.09.2008. Bez Borbe Flag of the Netherlands.svg Alistar Overeem DREAM 6 Prekid (Udarci u prepone) 1 6:09
15.03.2008. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Tatsuya Mizuno DREAM 1 Tehnički nokaut (Udarci rukama) 1 0:56
08.09.2007. Poraz Flag of France.svg Cheick Kongo UFC 75 Odluka sudaca (Jednoglasna) 3 5:00
21.4.2007. Poraz Flag of Brazil.svg Gabriel Gonzaga UFC 70 Nokaut (Udarac nogom u glavu) 1 4:51
3.2.2007. Pobjeda Flag of the United States.svg Eddie Sanchez UFC 67: All or Nothing Tehnički nokaut (Udarci rukama) 1 4:33
10.9.2006. Pobjeda Flag of the United States.svg Josh Barnett PRIDE Final Conflict Absolute Predaja (Ozljeda) 1 7:32
10.9.2006. Pobjeda Flag of Brazil.svg Wanderlei Silva PRIDE Final Conflict Absolute Nokaut (Udarac nogom u glavu) 1 5:26
1.7.2006. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Hidehiko Yoshida PRIDE Critical Countdown Absolute Usmena predaja (Udarci nogom u nogu) 1 7:38
5.5.2006. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Ikuhisa Minowa PRIDE Total Elimination Absolute Tehnički nokaut (Udarci) 1 1:10
31.12.2005. Poraz Flag of New Zealand.svg Mark Hunt PRIDE Shockwave 2005 Odluka sudaca (Podjeljena) 3 5:00
23.10.2005. Pobjeda Flag of the United States.svg Josh Barnett PRIDE 30 Odluka sudaca (Jednoglasna) 3 5:00
28.8.2005. Poraz Flag of Russia (bordered).svg Fedor Emelianenko PRIDE Final Conflict 2005 Odluka sudaca (Jednoglasna) 3 5:00
26.6.2005. Pobjeda Flag of Russia (bordered).svg Ibragim Magomedov PRIDE Critical Countdown 2005 Nokaut (Udarac nogom u tijelo) 1 3:53
20.2.2005. Pobjeda Flag of the United States.svg Mark Coleman PRIDE 29 Nokaut (Udarci rukama) 1 3:40
31.12.2004. Pobjeda Flag of the United States.svg Kevin Randleman PRIDE Shockwave 2004 Predaja (Anakonda) 1 0:41
31.10.2004. Pobjeda Flag of the United States.svg Josh Barnett PRIDE 28 Predaja (Ozljeda ramena) 1 0:46
15.8.2004. Pobjeda Flag of Russia (bordered).svg Aleksander Emelianenko PRIDE Final Conflict 2004 Nokaut (Udarac nogom u glavu i udarci rukama) 1 2:09
19.7.2004. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Shungo Oyama PRIDE Bushido 4 Tehnički nokaut (Udarci) 1 1:00
23.5.2004. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Hiromitsu Kanehara PRIDE Bushido 3 Odluka sudaca (Jednoglasna) 2 5:00
25.4.2004. Poraz Flag of the United States.svg Kevin Randleman PRIDE Total Elimination 2004 Nokaut (Udarci rukama) 1 1:57
15.2.2004. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Yoshihisa Yamamoto PRIDE Bushido 2 Tehnički nokaut (Udarci) 1 2:12
1.2.2004. Pobjeda Flag of the United States.svg Ron Waterman PRIDE 27 Tehnički nokaut (Udarci) 1 1:37
9.11.2003. Poraz Flag of Brazil.svg Antonio Rodrigo Nogueira PRIDE Final Conflict 2003 Predaja (Poluga na ruci) 2 1:45
5.10.2003. Pobjeda Flag of Mexico.svg Dos Caras Jr. PRIDE Bushido 1 Nokaut (Udarac nogom u glavu) 1 0:46
10.8.2003. Pobjeda Flag of Ukraine.svg Igor Vovčančin PRIDE Total Elimination 2003 Nokaut (Udarac nogom u glavu) 1 1:29
8.6.2003. Pobjeda Flag of the United States.svg Heath Herring PRIDE 26 Tehnički nokaut (Udarci) 1 3:17
31.12.2002. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Kazuyuki Fujita Inoki Bom-Ba-Ye 2002-K-1 vs. Inoki Odluka sudaca (Jednoglasna) 3 5:00
28.8.2002. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Kazushi Sakuraba PRIDE Shockwave 2002 Tehnički nokaut (Slomljena ključna kost) 1 3:17
28.4.2002. Neodlučeno Flag of Brazil.svg Wanderlei Silva PRIDE 20 Posebna pravila nalagala su automatski ishod borbe izjednačeno ako borba dođe do isteka vremena 5 3:00
31.12.2001. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Yuji Nagata Inoki Bom-Ba-Ye 2001-K-1 vs. Inoki Tehnički nokaut (Udarci rukama) 1 0:21
3.11.2001. Neodlučeno Flag of Japan (bordered).svg Nobuhiko Takada PRIDE 17 Posebna pravila nalagala su automatski ishod borbe izjednačeno ako borba dođe do isteka vremena 5 3:00
19.8.2001. Pobjeda Flag of Japan (bordered).svg Kazuyuki Fujita K-1-Andy Hug Memorial TKO (Cut) 1 0:39
Politička karijera [uredi]

Mjeseca studenog 2003. Filipović se kandidirao za sabor na listi SDP-a(no nije član), u čemu je i uspio. Borio se za veće financiranje policije, no, uskoro je istupio iz politike. Kasnije je tvrdio kako nije imao dovoljno veza unutar političkih krugova, te je njegov trud time bio uzaludan.

Wikipedija
   Vijesti

 Otišla legenda: Cro Cop se i službeno povukao - 24.rujan 2009
  IAKO je svoju odluku prenio samo jednom portalu, čini se da je sada i službeno. Mirko Filipović, jedna od najvećih legendi svjetskog borilačkog sporta uopće, ali i jedan od najuspješnijih hrvatskih sportaša i hrvatskih promotora u svijetu, odlučio je prekinuti karijeru u 35. godini.

"Nemam više motivacije i vrijeme je za kraj. Hvala svima na potpori", Cro Cop je izjavio za portal Nokaut.com.

Index je još prekjučer objavio da je Filipović po povratku iz Dallasa raspustio svoj Cro Cop team. Posao posljednjeg razgovora s Mirkovim dugogodišnjim sparing partnerima obavio je njegov menadžer i osoba od najvećeg povjerenja Zvonimir Lučić.

Igor Pokrajac koji se također borio na UFC-ovom 103. turniru i Saša Mučnjak obaviješteni su da je "akcija Dallas" bila posljednja u Cro Copovoj karijeri i da je legenda odlučila obijesiti rukavice o klin.

Iznimno uspješnu MMA karijeru Mirko je završio s impresivnim skorom od 25 pobjeda, 7 poraza i dvije neodlučene borbe. Najveći uspjeh mu je osvajanje Prideovog Grand Prixa 2006. godine, kada je u polufinalu svojim zaštitnim oružjem, lijevim high kickom, nokautirao Brazilca Wanderleija Silvu, da bi u velikom finalu na predaju prisilio i Josha Barnetta. Iako mu je Prideov pojas ostao nedosanjani cilj, Cro Cop je pružio najveći otpor neprikosnovenom vladaru svjetskog MMA-a Rusu Fedoru Emelianenku u jednoj od epskih borbi ovog sporta.

Gotovo jednako uspješno Filipović je kormilario svojom kickboxing karijerom. U 23 borbe po K1 pravilima Cro Cop je ubilježio 16 pobjeda i 7 poraza.
   Vijesti

  Bozanić predvodi oko 400 svećenika na hodočašću u Staru Gradišku, Jasenovac i Petrinju - 24.rujan 2009
  STARA GRADIŠKA, 24. rujna 2009. (Hina) - Započelo je hodočašće oko četiri stotine svećenika Zagrebačke nadbiskupije u Novu Gradišku, Jasenovac i Petrinju koje predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić s pomoćnim biskupima.

Svećenici su se prijepodne zaustavili na prvoj postaji hodočašća u Staroj Gradiški gdje je u spomen crkvi u izgradnji, srušenoj 1948., zagrebački nadbiskup održao nagovor.

"Ne zaboravljajući niti jednu žrtvu nepravde na ovom mjestu, posebnu pozornost usmjerujemo prema svećenicima, jer se u njihovoj žrtvi odražavaju i sve ostale", rekao je kardinal Bozanić, dodavši: "Znamo da su ovdje mnogi vjernici laici trpjeli zbog vjere, ali znamo i to da je vlastodršcima bilo osobito važno udariti pastire".

Po kardinalovim riječima nije teško zamisliti svećeničku bol i patnju dok su, natjerani od nepravedene vlasti, razgrađivali crkvu, skidali ciglu zidova i osjetili kušnju, ali istodobno i snagu vjernosti Gospodinu koji ih je pozvao na služenje Crkvi.

Kako je najavljeno tim hodočašćem se nastoje osvijetliti likovi svećenika koji su svojom žrtvom i svjedočanstvom vjernosti Crkvi pritješnjeni raznim nedaćama prošlosti ostali istinsko nadahnuće novim naraštajima.

Hodočašće je organizirano u sklopu proslave Svećeničke godine Zagrebačke nadbiskupije, proglašene 19. lipnja 2009.

Nakon Stare Gradiške hodočašće se nastavlja u Jasenovac i Petrinju.
   Vijesti

 Bjelovar "Mimohod pobjednika na Spomen područje Barutana proglašava se manifestacijom od posebnog interesa za Grad Bjelovar" - 23.rujan 2009
  Bjelovar - Na konferenciji za novinare koju je održala Udruga hrvatskih
dragovoljaca Domovinskog rata, Podružnica Bjelovar u utorak 22. rujna
javnost je obavještena kako je "Mimohod pobjednika" postao projekt koji će
Grad Bjelovar nadalje smatrati kao manifestacijom od posebnog interesa za
Grad Bjelovar.

Predsjednik UHDDR bjelovarsko-bilogorske Županije, Stipe Šolakazao je tom prilikom kako nakon dugog niza godina ovaj projekatbjelovarskihdragovoljaca na opće zadovoljstvo svih bjelovarskih udruga igrađana postaje projekt koji je lokalna zajednica napokon prepoznala.

Za njega je gradonačelnik Grada Bjelovara Antun Korušec predložio Gradskomvijeću, a isto je na sjednici 17. rujna donijelo i Zaključak u kojemudoslovno stoji " Mimohod pobjednika na Spomen područje Barutana proglašava se manifestacijom od posebnog interesa za Grad Bjelovar". To znači da će Grad i službeno postati trajni pokrovitelj i organizator ovog događanja kao trajne uspomene na žrtve koje je Bjelovar dao u Domovinskom ratu.
Udruga dragovoljaca je ovime prezadovoljna i u tome vidi potporu za svoj
dugogodišnji rad na očuvanju vrijednosti Domovinskog rata. Napokon su
riješene i nesuglasice koje su bezrazložno potencirane dnevno političkim
potrebama određenih pojedinaca i njihovih malobrojnih simpatizera, a koje su
bile potpuno nepotrebne jer se braniteljska populacija Bjelovara nema čega
sramiti s obzirom da ju čine doista impresivne snage satkane od svih
čimbenika koji žive, rade i borave na ovim prostorima u posljednjih 50-tak
godina. Na kraju je u ime Gradskog odbora UHDDR-a Bjelovar Stipe Šola pozvao građane da pokažu snagu i odazovu se 29. rujna u 15,15 sati Mimohodu pobjednika Barutana 2009.
(tekst: n.š. foto: d.ž.)


   Vijesti

  Kosor: s Pahorom ništa nije dogovoreno ispod stola - 23.rujan 2009
  ZAGREB,23. rujna 2009. (Hina) - Premijerka Jadranka Kosor danas je u Hrvatskom saboru ponovila kako sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom nije dogovorila ništa osim onoga što je navela u pismu švedskom predsjedništvu EU, pozvavši oporbenjake da, kako je rekla, prestanu u javnosti iznositi neistine da je Hrvatsku obvezala na teritorijalne ustupke Sloveniji.

"Ništa nisam dogovorila osim onoga što sam potpisala", naglasila je Kosor, osvrćući se na zahtjev oporbenih klubova SDP-a, HNS-a i IDS-a da Saboru podnese izvješće o tijeku pregovora i dogovoru s Pahorom.

"Zbog političkih interesa možete u javnosti govoriti da ja lažem, da Vlada laže, to možete, ali pozivam vas da to ne radite", poručila je saborskoj oporbi.

"Ništa nije dogovoreno ispod stola, ništa nije tajno", dodala je Kosor, koja je sa saborske govornice u dva navrata pročitala pismo koje je uputila švedskom predsjedništvu EU i povratno pismo švedskog premijera, ponovivši da je to jedino što je dogovorila s Pahorom.

Oporbenjake je pozvala da, kako je rekla, prihvate činjenicu da su na temelju dogovora sa Slovenijom odblokirani hrvatski pregovori o članstvu u EU, da se na međuvladinoj konferenciji 2. listopada očekuje otvaranje i zatvaranje barem 12 poglavlja, "i da je to činjenica oko koje trebamo razgovarati".

Čudi ju, kaže, što "to smeta neke saborske klubove, a među njima i tri predsjednička kandidata", jer bi svi oni "trebali podupirati činjenicu da Hrvatska nastavlja svoj europski put, da smo pred ispunjenjem jednog od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva - ulaska u EU".

"Čudim se da pokušavaju umanjiti tu činjenicu", dodala je Kosor, a na kritike IDS-ovca Damira Kajina da bi Hrvatska mogla izgubiti "na kilometre i kilometre teritorija" uzvratila da su to "potpune neistine, ako hoćete i laž".

"Nemojte ići s neistinama u javnost, jer su providne i samo u cilju predsjedničke kampanje. Ne ugrožavajte u kampanji sve ono što smo postigli u pregovorima", poručila je Kajinu.

Kosor je odgovorila i na inzistiranje oporbe da pojasni zašto je Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da je s Pahorom dogovoreno kako će polazište za nastavak pregovora o granici sa Slovenijom biti drugi prijedlog povjerenika za proširenje Ollija Rehna.

Pojasnila je da u priopćenju ne stoji, kako to smatra oporba, da će ishodište nastavka pregovora biti drugi Rehnov prijedlog, već da će se pregovori nastaviti tamo gdje su stali 15. lipnja, kada je, inače, na dnevnom redu bio taj Rehnov prijedlog.

Naglasila je da je to priopćenje poslano u trenutku burne rasprave u slovenskom parlamentu koji je trebao donijeti odluku o deblokadi hrvatskih pregovora.

Premijerka Kosor naglasila je da nema ništa protiv da saborski vanjskopolitički odbor raspravi o sporazumu koji je postigla sa slovenskim premijerom Pahorom te dodala da bi željela u toj raspravi i osobno sudjelovati.

Nakon kratke stanke koju su zatražili oporbeni klubovi, Zoran Milanović je u ime Kluba SDP-a premijerku upozorio da bez potrebe ne ponovi "neke nespretnosti iz prošlosti", nego da o svemu unaprijed zatraži potporu parlamenta.

"Mi ovdje ne držimo lekcije, ne postavljamo hiperbole o gubitku teritorijalnog mora, ne govorimo o izdaji", rekao je Milanović.

Traži i da premijerka odgovori je li točna tvrdnja slovenskog premijera Pahora da je Hrvatsku obvezala da mora riješiti granični spor prije ulaska u EU. Milanovića čudi što je Kosor odbila oporbeni prijedlog da o dogovoru s Pahorom izvijesti Sabor.

Damir Kajin (IDS) uvjeren je da dogovor Kosor-Pahor vodi zaživljavanju po Hrvatsku štetnog parafiranog sporazuma Račan-Drnovšek, dok je Vesna Pusić (HNS) HDZ-ovce prozvala da su se dugo vrijeme protivili europskoj integraciji Hrvatske.

"HDZ je EU tražio i onda kada je Zapad nekima bio ideološki neprijatelj", odgovorio joj je Andrija Hebrang u ime Kluba HDZ-a, prozvavši oporbenjake da neistine o dogovoru sa Slovenijom u javnost plasira zbog predsjedničke kampanje.

Naglasio je da je HDZ-ov stav jasan, da nema kupovanja članstva u EU hrvatskim teritorijem.

I Ivan Čehok (HSLS/SDA) uvjeren je da je premijerka sve što ima za reći dogovoru s Pahorom već iznijela u javnosti, te da saborska rasprava o tomu nije potrebna.

"Nema smisla da parlament slabi poziciju Vlade u ovom osjetljivom trenutku", poručio je Čehok.

Dvosatna rasprava o oporbenom zahtjevu da premijerka izvijesti Sabor o dogovoru s Pahorom okončana je glasovanjem o tom prijedlogu, kojega je saborska većina odbila.

(Hina)
   Vijesti

  Predstavljena knjiga Saše Radovića "Vratite opljačkano bando lopovska" - 23.rujan 2009
  ZAGREB, 23. rujna 2009. (Hina) - Knjiga publicista Saše Radovića "Vratite opljačkano bando lopovska - Krvavi hrvatski dvorci" predstavljena je danas u Europskom domu u Zagrebu.

O knjizi su govorili urednik Radovan Smokvina, publicist Domagoj Margetić i autor.

"Radović otkriva program hrvatske tranzicijske elite koja je opljačkala hrvatsko bogatstvo", rekao je Margetić i ustvrdio kako ta elita nije slučajno došla na vlast. Ocijenio je kako autor piše o tranzicijskoj šifri koja je ključ za tranziciju na Balkanu te dodao kako "na Balkanu nismo imali demokratskih promjena".

Smokvina smatra kako se pitanje pljačke hrvatskih dobara može vrlo lako riješiti u duhu stare liberalne tradicije.

"Nove bogataše porezni činovnik treba samo upitati za porijeklo novca te jesu li na njega platili porez", rekao je Smokvina, napomenuvši kako priprema osnivanje udruge građana koja će baviti borbom protiv onih koji su opljačkali zemlju.

Radović je kazao kako je knjiga poziv pljačkašima da vrate sve ono što su opljačkali zadnjih 19 godina. "Knjiga traži povrat imovine bar u moralnom smislu", rekao je i ustvrdio kako materijalna dobra vjerojatno nikad neće biti vraćena.

Knjiga "Vratite opljačkano bando lopovska - Krvavi hrvatski dvorci" (215 str.) objavljena je u vlastitoj nakladi. Podijeljena je u 12 poglavlja, koja se sastoje uglavnom od Radovićevih istupa u javnosti te sudskih parnica.

Saša Radović (1939.) je autor više knjiga, među kojima i knjige "Tko je jamio, jamio!"

(Hina)
   Vijesti

 Kosor: Zakoni se mijenjaju radi zaštite radnih mjesta - 23.rujan 2009
  ZAGREB,23. rujna 2009. (Hina) - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor naglasila je danas da vlada odgovorno radi svoj posao te da neke nedavno donesene zakone mijenja kako bi u kriznim vremenima zaštitila radna mjesta.

Zakon koji je propisivao nula promila donesen je u nekom prethodnom vremenu, no i taj i zakoni kojima je regulirana medicinski potpomognuta oplodnja i ograničeno pušenje mijenjaju se u skladu s temeljnim načelima rada ove vlade, u vrijeme kad je nužno čuvati radna mjesta, kazala je Kosor tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva.

SDP-ova zastupnica Biljana Borzan premijerku je pitala je li spremna preuzeti odgovornost za štetu nastalu primjenom loših zakona koji se mijenjaju ubrzo nakon donošenja.

"Hoću, preuzimam odgovornost svaki dan u trenutcima ove teške ekonomske krize", odgovorila je Kosor, ističući da je i njezina i prethodna vlada Ive Sanadera donijela niz teških odluka kojima je stabiliziran sustav i osigurana redovita isplata plaća i mirovina iz državnog proračuna.

"Ovo što ste rekli govori da niste spremni udaljiti ministre koji donose štetne zakone, nego da, kao i vaš prethodnik, podupirete njihovu nestručnost i nekompetentnost", uzvratila je Borzan, nezadovoljna premijerkinim odgovorom.

Ratka Gajicu (SDSS) zanimalo je što Ministarstvo pravosuđa namjerava odmah poduzeti kako bi odgovorilo na niz javnih istupa kojima se, tvrdi, Srbima poručuje da u Hrvatskoj nemaju što tražiti.

Gajica je pritom spomenuo liječnika iz Otočca koji je, navodno, pacijenta Srbina odbio liječiti zbog njegove nacionalnosti, kao i nastup Splitskog gradonačelnika Željka Keruma u HTV-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva".

"Imate li ideju što bi u ovoj stvari trebalo odmah učiniti", upitao je Gajica ministra Ivana Šimonovića, koji je odgovorio kako ne smije komentirati konkretne slučajeve, jer bi se to moglo protumačiti kao pritisak na pravosuđe.

Naglasio je, međutim, da onaj tko širi govor mržnje mora znati da krši Ustav i zakone te da radi protiv Republike Hrvatske.

"Posebno to vrijedi za osobe na položajima u državnim i strukturama lokalne zajednice te za medije", kazao je Šimonović, na što je Gajica dodao kako se na takve pojave mora brzo odgovoriti.

"Šira obrazloženja pokazuju da nismo spremni provesti djelotvornu akciju", kazao je.

Na traženje Karmele Caparin (HDZ), ministar zdravstva Darko Milinović izvijestio je da su mjere kojima je Ministarstvo nastojalo smanjiti stopu bolovanja gospodarstvu i državi uštedjele oko 600 milijuna kuna.
   Vijesti

 Nacionalni sastav grada Knina (naseljenog mjesta) - 23.rujan 2009
  Nacionalni sastav grada Knina (naseljenog mjesta)
godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
1991 12,331 9,867 (80,01%) 1,660 (13,46%) 381 (3,08%) 423 (3,43%)
1981 10,933 6,516 (59,59%) 1,701 (15,55%) 2,421 (22,14%) 295 (2,69%)
1971 7,300 4,972 (68,10%) 1,686 (23,09%) 343 (4,69%) 299 (4,09%)

Uprava

Područje Grada Knina čine naselja Golubić, Knin, Kninsko Polje, Kovačić, Ljubač, Oćestovo, Plavno, Polača, Potkonje, Radljevac, Strmica, Vrpolje i Žagrović.

Na temelju rezultata lokalnih izbora od 15. svibnja 2005. vlast u gradu Kninu formirala je koalicija HDZ-HSLS-HB-HSP. Gradonačelnica je postala Josipa Rimac.

Povijest

U povijesti, ime Knin se prvi put spominje u 10. stoljeću od strane bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta, u njegovom djelu De administrando imperio (Upravljanje carstvom), kao centar županije Tnena. No život je u užem i širem području Knina mnogo stariji, što pokazuju brojni arheološki nalazi. Knin je u prošlosti bio utvrđeni grad koji je po položaju, obrambenoj snazi i naoružanju bio najmoćnija tvrđava u Dalmaciji. Od osnivanja, Knin se branio od mnogih neprijatelja o čemu svjedoči dobro očuvana kninska tvrđava s čvrstim bedemima. Branitelji su tvrđavu stalno dograđivali prema tadašnjim obrambenim potrebama. Bio je jedno od sjedišta hrvatskih kraljeva, i to glavno sjedište, jer se iz Knina sigurnije moglo vladati područje i Liburnije i Dalmacije, a i pokatoličavati poganske Hrvate u Gackoj, Lici i Krbavi, o čemu svjedoči veći broj crkvenih objekata na kninskom području sagrađenih u doba kneza Trpimira [1].

Nekoliko rimskih grobova otkrivenih ispod tvrđave i ostaci arhitekture na brdu Spas potvrđuju da je tu bilo rimsko naselje.
U doba rane hrvatske države tu je povremeno boravište narodnih vladara (Trpimir, Muncimir, Svetoslav Suronja, Stjepan Držislav, Dmitar Zvonimir i Petar Svačić), odnosno u obližnjoj Biskupiji, u kojoj je od oko 1040. , otkako je osnovana je kninska biskupija (koja je imala jurisdikciju sve do Drave), i "hrvatski biskup".
Nakon pogibije kralja Petra Svačića 1087. i ulaskom u personalnu uniju sa Ugarskom 1102., Knin gubi status prijestolnice, no još je uvijek zadržao status značajnog upravnog sjedišta.

Poslije su u Kninu povremeno stolovali hrvatski velikaši (Šubići Bribirski i Nelipići), gotovo dva stoljeća je pod Turcima, a 1688. zauzimaju ga Mlečani i drže sve do 1797. Zapadno od Knina uzdiže se srednjovjekovna tvrđava podignuta sredinom 10. stoljeća konačni je izgled dobila početkom 18. stoljeća., kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Spas koje se na nju nadovezuje sa sjeverne strane. Tvrđava je jedna od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. Podijeljena je na gornji, srednji i donji grad, koji su međusobno povezani drvenim mostovima. Najstariji je gornji grad na sjevernom dijelu tvrđave, dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku. U početku 18. stoljeća na gradnji zidina kninske tvrđave radili su i domaći majstori Ivan Macanović i njegov sin Ignacije.

U doba hrvatskog narodnog preporoda, Knin je bio utvrdom hrvatstva, a 1865. je Narodna stranka konačno uspijela pobijediti na izborima. Prvi načelnik iz redova hrvatskog naroda je bio Lovro Monti.

U tvrđavi je bio smješten Muzej hrvatskih starina (danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu), osnovan 1893. Na brdu Spasu otkriveno je kasnoantičko i starohrvatsko naselje. Svršetak 19. stoljeća grad Knin je dočekao sa 90% hrv. stanovništva.

Za doba Kraljevine SHS/Jugoslavije, počinje se sa planskim naseljavanjem Srba. Ipak, do konca drugog svjetskog rata, grad je ostao sa hrvatskom većinom (52%).

Općina Knin je, relativno gledajući, općina koja je imala najviše partizana u 2.svj. ratu (10264 od čega 4000 žena) od svih općina u bivšoj Jugoslaviji. Četnika i ustaša je bilo zanemarivo malo prema ovom broju i oni su zajedno ratovali protiv partizana. [nedostaje izvor] Pri tome valja uzeti u obzir mogućnost velikog broja konvertiranih četnika, a što je najbolje pokazala i jedna od najžešćih bitaka u drugom svjetskom ratu na području Dalmacije, u prosincu 1944..

Socijalistička Jugoslavije je posao posrbljavanja grada obavila temeljitije. Naseljavanje Srba u grad postaje znatno sustavnije, dobivaju povoljna i sigurna radna mjesta.

Grad se ustrojilo kao važno mjesto, odnosno forsiralo ga se kao važnu prometnu i stratešku točku (željezničko čvorište), dok se sa druge strane sprječavalo izgradnju cestovne prometnice Zagreb-Split i ikakvo zaobilaženje Knina.

Posrbljeni Knin je dobio i gospodarsku potporu ustrojavanjem jedne od rijetkih vojnih tvornica u Hrvatskoj (koje su inače bile samo po Srbiji, Crnoj Gori i djelovima BiH sa značajnim srpskim zajednicama), a politička zaštićenost njihova položaja je bila takva da su vlasti SR Hrvatske redovito pokleknjivale pred svim njihovim zahtjevima (vika u Kninu je predstavljala potres u Saboru).

Stambena pitanja doseljenim Srbima su bivala iznimno brzo rješavana. Socijalističke vlasti su, nasuprot tome, Hrvate planski zapostavljali po najosnovnijim pravima, što je rezultiralo iseljavanjem Hrvata i još većim rashrvaćivanjem grada.

Ignoriranje Hrvatske i uzgoj antihrvatskog duha, još za doba socijalizma je bio toliki, da su čak i na saveznim objektima (i na objektima JNA, što nije bio drugdje slučaj) bile isticane sve redovne zastave (jugoslavenska i partijska), ali ne i zastava SR Hrvatske.

U kolovozu 1990. počinje pobuna srpskog stanovništva, koja je kulminirala proglašenjem Republike Srpske Krajine godinu dana kasnije, čiji je Knin bio "glavni grad".

U vojno-redarstvenoj akciji Oluja u kolovozu 1995. Hrvatska vojska oslobađa Knin i okolicu te ga vraća pod nadzor Republike Hrvatske.

Gospodarstvo

* "Knauf" d.o.o., Pogon u Kninu (bivši "Kningips"). Proizvodnja gipsanih kartonskih ploča i profila.
* "DIV" d.o.o., Pogon u Kninu (bivši "TVIK"). Proizvodnja vijaka.
* "Viribus" d.o.o., Ribogojilište Knin. Uzgoj, prerada i prodaja ribe.
* "Živković" d.o.o., Motel.

Poznate osobe

* Kralj Dmitar Zvonimir
* Kralj Petar Svačić
* Dinko Šimunović - književnik
* Vojin Jelić - književnik
* Hrvoje Požar - akademik
* Pero Čimbur - književnik,
* Jovan Radulović - književnik,
* Ilija Petković - nogometni trener,
* Eda Vujević - novinarka i književnica
* Narodni heroji NOB-a Jošo Durbaba, Boško Žunić, Stevo Opačić
* Sinobadi - obitelj koja je za naročite zasluge u borbi protiv Turaka dobila plemićki naslov od Mlečana
* Radomir Vukčević - vratar NK Dinara, NK Hajduk i reprezentacije Jugoslavije.
* Lujo Marun, franjevac i arheolog, umro u Kninu 15. siječnja 1939. godine, osnivač prvog arheološkog muzeja u Hrvatskoj 1893.godine.
* Lovro Monti (1835 - 1898), političar i publicist

Spomenici i znamenitosti

* kninska tvrđava, stara tvrđava na brdu Spas iznad grada vuče korijene još iz rimskog doba
* slap Krčić ispod kojeg izvire rijeka Krka ujedno i početak NP Krka
* Biskupija - selo je dobilo ime po ostacima 5 crkava gdje je stolovao biskup i gdje je ubijen kralj Zvonimir,
* Burnum - rimski i ilirski vojni kamp 18 km daleko od Knina ka Kistanjama,
* Rimski logori - ostaci 3 rimska logora nalaze se na lijevoj strani kanjona Krke kod hidrocentrale,
* samostan Krka - nalazi se kod Kistanja u kanjonu Krke, a legenda kaže da su njegove katakombe povezane pećinama sve do mora i da su se u njima skrivali rani kršćani od rimljana,
* Preparandija - predivna zgrada iz doba Austro-ugarske koja je bila uređena za Univerzitet Nikola Tesla tijekom posljednjeg rata sada se preuređuje u poslovnu zonu grada Knina,

Obrazovanje

* 2 osnovne škole

* Srednjoškolski Centar Kralja Zvonimira sa smjerovima:
o Gimnazija 4 god.
o Elektrotehnika 4 god.
o Prometna 4 god.
o Ekonomija 4 god.
o Računalni tehničar 4 god.
o Frizeri 3 god.
o Konobari 3 god.
o Kuhari 3 god.
o Trgovci 3 god.

* Veleučilište "Marko Marulić" sa studijima:
o Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom 3 god.
o Prehrambena tehnologija 3 god.
o Poljoprivreda krša 3 god.
   Vijesti

 Intervju: Najviše volim dati novac za cipele /ne volim lezbe,pedere i idiote sa TV-a - 23.rujan 2009
  Šibenska županija: Žene pobjednice u prvom krugu lokalnih izbora
svibanj 27, 2009 by admin1 · Leave a Comment
Nigdje u Hrvatskoj na ovogodišnjim lokalnim izborima žene nisu bile tako brojne i tako uspješne kao u Šibensko-kninskoj županiji.

Njihova zastupljenost na izbornim listama za gradska i općinska vijeća, te Županijsku skupštinu, bila je vrlo dobra, ali pozornost zaslužuje podatak da su čak četiri od pet žena bile istodobno kandidatkinje za gradonačelnice i načelnice, te nositeljice lista za gradska i općinska vijeća. Sve su postigle rezultate koji impresioniraju.
Read more

Filed Under: Rezultati
Tagged: Biskupija, Branka Juričev - Martinčev, Josipa Rimac, Knin, Kornelija Tomić-Bamba, lokalni izbori, Neda Klarić, Rogoznica, Sandra Jakelić, Šibenik, Šibensko-kninska županija, Vodice, žene Vladari Dalmacije: Zadar i Šibenik utvrde HDZ-a, Split i Dubrovnik promjenjivo
travanj 20, 2009 by admin1 · Leave a Comment
Mogu li prvi neposredni izbori promijeniti političku sliku Splitsko-dalmatinske županije? Može li obrazovani, uspješni poduzetnik Joško Berket, koji je u Kaštelima osnovao veslački, jedriličarski, odbojkaški klub i u svojem prostoru napravio sportsku dvoranu za djecu, pobijediti HDZ-ovca Ivana Udovičića u gradu u kojem HDZ nikada nije izgubio izbore? Hoće li Trogirom vladati potomak stare trogirske obitelji, nezavisni Radovan Slade Šilović? Teško.

Međutim, miljenik medija Željko Kerum, kojemu i ankete daju prednost, posve je druga priča.

- Nemam sumnje da je Ranko Ostojić najbolji kandidat za gradonačelnika Splita, ali SDP je propustio priliku da ga promovira kao gradonačelnika prije četiri godine, kad je imao realnu šansu za pobjedu. Ljudi su nezadovoljni političarima, žele promjenu, a Splićani su i dišpetožni, pa će mnogi glasovati za Keruma upravo iz toga dišpeta.

Tako će možda Ostojiću, ni krivom ni dužnom, jer njega se zaista ne može optužiti za korupciju i nesposobnost, doći na naplatu sve loše što je politička elita radila proteklih godina, i u gradu i u državi – kaže autor knjige “Split kontra Splita”, sociolog Dražen Lalić.

To će, procjenjuje Lalić, biti loše za Split i njegov razvoj, jer će dobiti gradonačelnika koji će biti u izravnom sukobu interesa i koji, iako uspješan poduzetnik, nema znanja i vještine potrebne za upravljanje gradom.

- Splićani će, kako sada stvari stoje, dobiti što su htjeli, političkog redikula koji ih očito zna dobro zabavljati, ali i te kako čuva svoj materijalni interes. Nakon izbornog tuluma uslijedit će otrježnjenje i vjerujem da će mnogim Splićanima biti žao – zaključuje Lalić, te podsjeća na to kako je još na prošlim izborima bilo jasno da su Splićani umorni od politike i da ne vjeruju lokalnim političkim akterima jer ih se izborima odazvalo mizernih 29 posto.

Vedran Lendić, tajnik SDP-a za Dalmaciju, očekuje da će novi zakon, uza sve manjkavosti, ipak ići na ruku SDP-u jer će, kaže, personalizirani izbori otežati kupovanje vijećnika i tako dati prednost njegovoj stranci u odnosu na najjačega konkurenta, HDZ.

- Do sada bi SDP dobivao izbore u 10 do 15 jedinica lokalne samouprave, ali bi nakon nekoliko mjeseci, zahvaljujući vještoj HDZ-ovoj trgovini, SDP zadržavao vlast u šest do sedam mjesta i gradova – objašnjava Lendić.

Od 55 gradova i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji SDP očekuje, uz podršku koalicijskih partnera, od kojih im je najjači oslonac HNS, pobjedu u dvadesetak.

- Uz čvrste utvrde SDP-a, Podgoru, u kojoj smo osvojili svih pet dosadašnjih izbora, Makarsku, u kojoj smo dobivali izbore, ali od osvojenih pet zadržali 3,5 gradonačelnička mandata, uporišta su nam i kompletno Makarsko primorje, otoci Brač, Vis, Hvar, Šolta, a računamo da bismo mogli osvojiti Sinj i Trogir.

U Sinju i Trogiru SDP-ovci su do sada osvojili vlast jedanput, ali su je i izgubili nakon izbora. Vjeruju da je Ranko Ostojić najbolji kandidat za gradonačelnika Splita i da će pobijediti usprkos Kerumu. U osvajanje Dalmatinske zagore SDP ne polaže velike nade.

- U Dalmatinskoj zagori imamo problem, koji nije problem SDP-a, nego hrvatske države, a to je činjenica da je više birača nego stanovnika. To je pojava u svim pograničnim mjestima, Imotskom, Vrgorcu, Trilju, Sinju – kaže Lendić.

I dok SDP-ovci računaju na priobalje, HDZ-ovci očekuju ponavljanje uspjeha s prošlih lokalnih izbora.

- Vjerujem da ćemo na ovim izborima ponoviti rezultate prošlih. Sada, od 55 gradova i općina, na vlasti nismo samo u osam: u Imotskom, Dicmu, Komiži, Bolu, Okrugu, Starom Gradu, Sućurju i Podgori – kaže Kruno Peronja, predsjednik županijskoga HDZ-a. Peronja ne vjeruje da će neposredni izbori promijeniti političku sliku županije.

- Nezavisni nemaju izgleda jer nemaju iza sebe stranke koje su ipak jamstvo funkcioniranja institucija. Može se dogoditi da poneki neovisni osvoji vlast, ali to će biti zanemarivo u odnosu na cijelu županiju – uvjeren je Peronja.

Uz dosadašnja uporišta, u kojima nikada nisu izgubili izbore, Dalmatinsku zagoru, u kojoj ne vladaju samo u Imotskom i Dicmu, te Solin, Kaštela, Omiš, u kojem je svih 18 godina isti gradonačelnik Ivan Škaričić, Marinu, Vrgorac, Vrliku, Otok i Hrvace, nadaju se pobjedi Ivana Kureta u Splitu, Marka Ožića Bebeka u Makarskoj, te svojih kandidata poduprtih koalicijskim partnerima na obali i otocima. HDZ bez imalo sumnje računa i na pobjedu Ante Sanadera, kojemu je najjači konkurent za mjesto župana SDP-ovac Veljan Radojković.

HDZ, naime, još nikada nije izgubio župana u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zadar je utvrda HDZ-a! – rečenica je koju poput aksioma ponavljaju i hadezeovci i njihovi konkurenti, ovi drugi kao “skužu” za gubitak svih izbora u posljednjih 19 godina u Zadru, njegovoj županiji i gotovo svim općinama i gradovima te županije.

.

HDZ je nedodirljiv i u Kninu, gdje mu je nakon posljednjih izbora “ruku pružio” SDSS, čiji je član Dragan Jerković “desna ruka” HDZ-ovoj gradonačelnici Josipi Rimac.

Josipu Rimac iz Knina, najmlađu hrvatsku gradonačelnicu, uhvatili su novinari portala Javno ujutro između dva nadzora na građevinskim gradilištima i doznali da obožava obilaziti radove i nadgledati radnike. Za Javno ta je mlada šefica najmlađeg hrvatskog grada s najboljim natalitetom u zemlji govorila o ženskim temama poput odjeće, kozmetike, ali i o tome zašto bi svaka žena trebala dovesti u kuću svoju svekrvu. Doznalo se da je majstorica s čekićem i odvijačem i da ne bi imala nikakvih problema s mijenjanjem gume na autu. S gradonačelnicom su razgovarali u njezinom uredu u kninskoj zgradi Gradskog poglavarstva.

- Koliko mjesečno trošite na kozmetiku?

- Kupujem isključivo prirodnu kozmetiku jer imam problema s alergijom. Ne koristim umjetne boje, parfeme i slično, uobičajeno za svaku ženu, tako da ne trošim baš puno. Ne kupujem svaki mjesec te kreme jer mi traju duže pa ne mogu reći da je to neka cifra, nije više od 400 kuna.

- Kad kupujete odjeću, preferirate li strane marke, domaće kreatore, patite li od branda ili vam je svejedno?

- Više volim maštovite domaće kreatore koji nisu standardni i uniformirani. Ne patim od toga da imam brand, da se vidi koja je marka.

- Što u ovom trenutku imate na sebi?

- Charlie, domaće, naše, kombinacija ‘Šuštine’ i Charlija, dakle potpuno domaće.

- Koliko ste najviše novaca dali za torbicu?

-